Slavimo irsku baštinu

<div> U petak, 30. rujna 2022. godine u 20 sati u Dubrovačkim muzejima &ndash; Etnografski muzej &ndash; žitnica &bdquo;Rupe&ldquo; otvara se izložba Arheolo&scaron;kog muzeja u Zagrebu i Veleposlanstva Irske &bdquo;<strong>Slavimo irsku ba&scaron;tinu</strong>&ldquo;. Izložba ostaje otvorena do 31. listopada. 2022. godine.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ovim gostovanjem Arheolo&scaron;ki muzej u Zagrebu nastavlja suradnju s Veleposlanstvom Irske i Nacionalnom službom za spomenike Irske s ciljem prezentacije bogate povijesti, arheologije i nacionalne ba&scaron;tine koje nam pružaju izniman pogled u pro&scaron;lost i kulturu, kao zajedničke karakteristike Republike Irske i Hrvatske.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Na tridesetak fotografija predstavljaju se neki od najznačajnijih arheolo&scaron;kih spomenika, povijesne građevine i krajolici Irske, koje Irci smatraju samim identitetom zemlje. Riječima glavnog arheologa Državne službe za spomenike i jednog od autora izložbe Michael MacDonagha ta kulturna ba&scaron;tina potiče na razmi&scaron;ljanje, svjedoči o kontinuitetu i promjenama te se ogleda u irskoj kulturi, književnosti, umjetnosti i jeziku tijekom 12 tisuća godina ljudskog naseljavanja. Fotografiranjem spomenika stvaraju se za generacije arheologa iznimno važni konzervacijski zapisi, ali se time njihova ljepota i značaj može podijeliti i s čitavim svijetom, &scaron;to upravo predstavlja ova izložba.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Arheolo&scaron;ki muzej u Zagrebu, Veleposlanstvo Irske i Nacionalna služba za spomenike Irske vas pozivaju da posjetite izložbu u Dubrovačkim muzejima - Etnografski muzej u žitnici &quot;Rupe&quot;, koja će vas uvesti u svijet irske arheologije, izložiti odgovornosti održavanja ba&scaron;tine bez obzira na izazove s kojima su suočeni, potaknuti na istraživanje, te možda i na posjet samim lokalitetima u Irskoj.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Organizatori: Dubrovački muzeji - Etnografski muzej, Veleposlanstvo Irske, Nacionalna služba za spomenike Irske.&nbsp; i Arheolo&scaron;ki muzej u Zagrebu</div> <div> &nbsp;</div> <div> Foto:</div> <div> Dvorac Clogh Oughter u okrugu Canvan na otoku jezera Lough Oughter</div> <div> National Monuments Service Photographic Unit (Ireland)</div>

Matej Knežević / Suture

<p> Otvorenje izložbe <strong>Mateja Knežević</strong>a: <strong>Suture</strong> s vodstvom kroz izložbu u dru&scaron;tvu autora održat će se u&nbsp;<strong>petak</strong><strong>, </strong>30.9. 2022, s početkom u 19 sati, u prostoru Gradske galerije Striegl (1. kat Holandske kuće Sisku, Rimska 10, Sisak)</p> <p align="center"> &nbsp;</p> <p> Naziv izložbe nam se nameće kao svojevrsna premosnica i spoj između dva kompaktna identiteta umjetnika, jednog kao liječnika i drugog kao umjetnika.&nbsp;<em>Suture</em>, &scaron;to je engleska riječ za kirur&scaron;ki &scaron;av, ovdje čitamo kao mjesto koje spaja, i u značenjskom smislu, artikulira različite slojeve umjetnikove svakodnevice.</p> <p> <br /> Rad Mateja Kneževića inciran je samim prostorom Gradske galerije Striegl kojeg on sam vidi kao izrazito domicilan i &#39;&#39;kućni&#39;&#39;.</p> <p> <br /> Stoga se sama umjetnička intervencija u galerijskom prostoru kreira oko osobne svakodnevice umjetnika, istovremeno se premrežujući s fizičkim prostorom galerije, ali i umjetničkom građom koja čini fundus galerije.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Svoju motivaciju Matej Knežević obja&scaron;njava na način:</p> <p> &#39;&#39;<em>Na pitanje kako prezentirati svakodnevicu, nametnuo se odgovor kreiranja arteficijalnog arhiva efemernih objekata i rekvizita. Ti artefakti su rezultat sedimentiranja slojeva vi&scaron;estrukih polja osobnog djelovanja koja se svakodnevno isprepliću. Namjera ove intervencije bila bi istražiti estetske mogućnosti preslagivanja s ciljem generiranja novog konteksta. Također, cilj je detektirati točke u kojima nakupina objekata postaje kolekcija i u kojem trenu određena obična stvar dobiva status posebne.</em>&#39;&#39;</p> <p align="center"> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Matej Knežević je vizualni umjetnik rođen 1983. u Slavonskom Brodu. Živi i djeluje u Zagrebu. Umjetničku praksu oblikuje oko tema iz svakodnevice, kreirajući multimedijalne&nbsp;ambijente. Dobitnik je nagrade Radoslav Putar 2017. godine za najboljeg mladog suvremenog umjetnika. Voditelj je hibridnog umjetničko-medicinskog prostora &ldquo;Ligatura&rdquo; u Zagrebu. Uz umjetnički rad, radi i kao liječnik, specijalist urologije. Recentnije samostalne izložbe uključuju: Art radionica Lazareti Dubrovnik, Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Institut za suvremenu umjetnost Zagreb, RU Gallery u New Yorku, Atelieri Žitnjak u Zagrebu.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Nakon vodstva kroz izložbu očekuje vas glazba &#39;&#39;Le chocolat noir&#39;&#39;,&nbsp;glazbenika koji Sisak i njegovu industrijsku ba&scaron;tinu predstavlja daleko izvan granica Hrvatske i Europe kroz svoju glazbu i razne oblike video umjetnosti.</p> <p> <br /> Uz nekoliko pseudonima, uključujući i recentni FIUME, glazba LCN-a se na&scaron;la na zavidnom broju uglavnom vinylnih izdanja za etikete kao &scaron;to su L.I.E.S. i Kraftjerkz iz New Yorka, Gooiland Elektro, Bunker i Charlois iz Nizozemske, Return To Disorder i She Lost Kontrol iz Njemačke, Frigio iz Madria, kao i na kompilaciji &bdquo;Healing Sounds&ldquo; koja je iza&scaron;la za PDV Records, u svrhu prikupljanja pomoći za područja o&scaron;tećena u potresima.</p> <p> <br /> LCN je član zagrebačkog bRave kolektiva, rezident DJ Ljubljanskog klupskog programa Elektroliza, uz prija&scaron;nju rezidenciju Queer Festivala u Zagrebu.</p> <p> <br /> Osim DJ i nastupa uživo &scaron;irom Europe, te i u Brazilu i Japanu, LCN od 2000. godine su/organizira nekoliko klupskih programa u Sisku i Zagrebu, te je bio aktivan član u formiranju i provedbi programa sisačkog Kluba mladih SKWHAT.<br /> Uz Sisak ga veže i kolaboracija sa Zarkoffom u projektu Florence Foster Fan Club.<br /> LCN je urednik glazbene emisije Disco Panonia za nizozemski Internet radio Intergalactic FM već desetak godina.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Pero Topljak / Škrinjica sjećanja u potrazi za minulim običajima

<div> U Galeriju skulptura Ivan Sabolić u Peterancu bit će 30. 9. 2022. godine u 18 sati otvorenje izložbe <strong>Pere Topljak: &Scaron;krinjica sjećanja u potrazi za minulim običajima</strong>.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ususret Podravskim motivima izložba donosi pregled recentnije produkcije autora, od 2000-ih godina do danas, kroz 13 radova.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Iako se tijekom dugogodi&scaron;njeg stvarala&scaron;tva uspje&scaron;no oku&scaron;ao u slikanju na staklu te izvje&scaron;tio u crtačkoj maniri većina radova posljednjih godina nastaje na platnu. Platno u sebe skuplja bogatstvo osobnih doživljaja ili naslijeđenih priča iz naroda. Svakodnevica seoskog života glavna je okosnica opusa. U posljednjim godinama primjetna je planirana namjera bilježenja ruralne arhitekture, poslova, običaja ili pratećeg ugođaja. Svijet ciglara, ugljanara, kopača, kanasa, vinogradara bilježi se nostalgičnom čeznutljivom melankolijom u bajkovitim scenografijama stvarnog svijeta i proživljenih doživljaja. &Scaron;krinjica sjećanja u introspektivnom pogledu traga za minulim običajima i čuva ih od zaborava.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> PERO TOPLJAK &ndash; PETRINA (8. 1 1948., Đurđevac) od 1956. do 1963. godine pohađa osnovnu &scaron;kolu kada uz pomoć nastavnika Ante Perokovića nastaju prvi crteži. U narednim godinama susreće se sa đurđevačkim slikarom i kiparom Ivanom Tomerlinom, čijim savjetima i potporom nastaju prve slike na platnu i staklu. Godine 1966. boravi u Zagrebu i posjećuje majstorsku radionicu Krste Hegedu&scaron;ića s kojim često kontaktira. Potom upoznaje i Ivana Lackovića s kojim se često druži u vrijeme vojničkih dana. Po povratku slika između poljodjelskih poslova, a 1972. godine objavljuje mapu crteža suradnji s Vladimirom Crnkovićem koji uskoro objavljuje i manju monografiju. U nakladi Pučkog otvorenog učili&scaron;ta iz Zagreba 1999. objavljuje monografiju slika s tekstom Božice Jelu&scaron;ić. Godine 2004. u nakladi Gradske knjižnice u Đurđevcu izlazi monografija crteža s tekstom Zdravka &Scaron;abarića. U narednim godinama sve vi&scaron;e slika i izlaže u zemlji i inozemstvu. Izlagao na vi&scaron;e od 200 skupnih izložbi u zemlji i svijetu. Živi i radi u Đurđevcu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Kontakt:</strong></div> <div> Trg dr. Leandera Brozovića 1, 48000 Koprivnica</div> <div> Telefon: +385 48 622 307</div> <div> Telefax: +385 48 222 871</div> <div> e-po&scaron;ta: info@muzej-koprivnica.hr</div>

Likovno-dokumentarna izložba o akademskoj slikarici i likovnoj pedagoginji Josipi Gattin Vojtjehovski

<div> U izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec bit će u petak, 30.09.2022. u 18 sati otvorenje likovno-dokumentarna izložba o akademskoj slikarici i likovnoj pedagoginji Josipi Gattin Vojtjehovski</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložbom i katalogom skrećemo pozornost na sveukupno javno djelovanje Josipe Gattin Vojtjehovski tijekom četvrt stoljeća u krugu likovnih umjetnika sjeverozapadne Hrvatske te osobito njezin rad na čakovečkoj Pedago&scaron;koj akademiji, gdje je kao voditeljica Katedre za likovnu umjetnost od 1961. do 1975. kontinuirano radila na unapređenju kvalitete izobrazbe budućih likovnih pedagoga. Njezini studenti postali su uspje&scaron;ni likovni pedagozi, umjetnici i kulturni djelatnici u raznim dijelovima Hrvatske, a u Varaždinu i Čakovcu to su Ernest Fi&scaron;er, Jelena Valkaj, Robert Wrana, Slobodan Benković, Sunčanica Tuk i dr.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ovo je ujedno prva samostalna slikarska izložba Josipe G. Vojtjehovski na kojoj su izložena djela sačuvana u njezinoj obitelji i čakovečkom Muzeju.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Biografija:</div> <div> Josipa Filagić rođena je u Osijeku 1924.&nbsp; a djetinjstvo je provela u Zlataru i Zagrebu gdje se i &scaron;kolovala. Na Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu upisala se 1946. Diplomirala je na slikarskom odsjeku u klasi prof. Ive Režeka.&nbsp; Tijekom studija upoznaje kolegu Ivu Gattina s kojim se vjenčala i rodila dijete.&nbsp; Po zavr&scaron;etku studija 1951. dolazi u Čakovec gdje isprva radi na Učiteljskoj &scaron;koli. Izložba i katalog prate nekoliko faza njezina životna puta i profesionalne karijere u Čakovcu i Varaždinu sve do umirovljenja 1975. Umjetnica je živjela u Čakovcu sve do smrti 1994. godine.</div> <div> &nbsp;</div> <div> U tekstu muzejske savjetnice Erike Nađ-Jerković, autorice koncepta ovog projekta, obrađen je slikaričin životopis te sačuvani slikarski opus Josipe Gattin Vojtjehovski&nbsp; i njezina izlagačka djelatnost na skupnim izložbama&nbsp; slikara i kipara Hrvatskog zagorja i Međimurja u razdoblju od 1951. do 1975. godine.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Likovno-pedago&scaron;ki rad Josipe Gattin Vojtjehovski u razdoblju od 1951. do 1975. godine zasebna je tema koju je istražila&nbsp; i obradila kustosica Magdalena Vrbanec, koja sudjeluje i u postavu izložbe.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba je popraćena bogato ilustriranim katalogom s vi&scaron;e od stotinu stranica&nbsp; koji govori o umjetnici Josipi G. Vojtjehovski vraćajući nas u neka pro&scaron;la vremena. Na njegovu grafičkom oblikovanju radila je diplomirana dizajnerica Rusa Trajkova. (ENJ)</div> <div> &nbsp;</div>

Pere Grahovac

<div> Gacko pučko otvoreno učili&scaron;te Otočac i Muzej Gacke organiziraju Izložbu radova <strong>Pere Grahovca</strong> koja će biti otvorena 30. 9. 2022. (petak) u 19 sati.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba obuhvaća oko 30 radova, pretežno pejzaža i portreta, i dio je ciklusa &ldquo;Lokalni umjetnici u Muzeju&rdquo;. Pero Grahovac je autor koji živi i stvara na području Otočca, a svoje radove posljednji je put u Muzeju Gacke predstavljao 2010. godine, također na samostalnoj izložbi.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ciklus izložbi &ldquo;Lokalni umjetnici u Muzeju&rdquo; cjelogodi&scaron;nji je izložbeni program kroz koji se od 2014. godine predstavljaju umjetnici koji stvaraju na području Ličko-senjske županije, a ovo je 22. izložba održana u sklopu ciklusa. Program &ldquo;Likovni umjetnici u Muzeju&rdquo; ove se godine održava uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija RH i Grada Otočca.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Kontakt:</strong></div> <div> Muzej Gacke</div> <div> Trg Dražena Bobinca 2</div> <div> 53220 Otočac</div> <div> T / 053 771 143</div> <div> M / 098 948 0481</div> <div> W / www.gpou-otocac.hr</div>