Mreža europskih muzejskih organizacija (NEMO) održala je krajem rujna mrežni seminar Sustainability in the museum: Holistic, credible and future-oriented posvećen održivosti u muzejima. Predavačica je bila Tabea Leukhardt iz Instituta za kulturu budućnosti (Institut für Zukunfts-Kultur), kolektiva stručnjaka iz različitih područja primjene održivosti, tzv. menadžera održivosti.
Iako je održivost goruća tema, koja pomalo iskače sa svih strana, još uvijek nema naznaka konkretnoga općeg pomaka, što je potvrdila anketa provedena tijekom mrežnog seminara o uvođenju održivog upravljanja i materijalnoj analizi koja mu prethodi. Od 62 % sudionika koji su odgovorili na upitnik pokazalo se da je tek 12 % u svojim ustanovama uvelo neki oblik održivog upravljanja, i to s djelatnikom zaduženim za program održivog upravljanja i osiguranim proračunom, a samo 5 % napravilo je prethodnu analizu. Ovom orijentacijskom anketom pokazalo se da više od polovice ustanova u kojima rade ispitani nije provelo ni analizu ni održivo upravljanje.
Na mrežnom seminaru izneseni su podatci o svjetskoj ekološkoj prijetnji kojoj je u velikoj mjeri pridonio čovjek, no iz Instituta za kulturu budućnosti ističu da holistički pristup održivosti koji promiču ne znači da je riječ o isključivo ekološkom pristupu rješenju, iako je on ključan jer se radi o utjecaju na čitav planet koji nitko ne može izbjeći. Upozoravaju da su klimatske promjene koje nastupaju globalnim zagrijavanjem ireverzibilne još stoljećima nakon što se pojave, odnosno neće biti moguće vratiti podnošljive klimatske uvjete nakon što se dosegne kritična točka zagrijavanja od 1,5 °C iznad predindustrijskih razina, a koja nam je sve bliža (u 2021. dosegnuli smo zagrijavanje između 1,25 i 1,3 °C).
Izvor: Arts Council England, Sustaining Great Art and Culture. Environmental Report 2018/19
Prema animiranoj klimatskoj spirali na blogu Climate Lab Book, koja se u prethodnom i ovom stoljeću sve više povećava i ubrzava, došlo je krajnje vrijeme da se sveobuhvatno pristupi hitnom rješavanju problema i sprečavanju pogoršanja situacije. Prvi je korak napraviti iskrenu, realističnu sliku stanja ustanove koju tako često ne želimo vidjeti ni čuti, ali je presudna za odabir učinkovitih rješenja. Prema izvješću Arts Councila iz 2018./2019. o utjecaju na okoliš organizacija iz kulturno-umjetničkog sektora u Engleskoj vidljivo je kako muzeji imaju najveći ugljični otisak (41 %). Muzejski sektor zaostaje za drugim industrijama kada je u pitanju rješavanje ispuštanja stakleničkih plinova, ali konačno prepoznaje problem – Svjetski ekonomski forum ljetos je pisao o prilagodbama izložbenih aktivnosti nekih od najpoznatijih muzeja, sve u cilju smanjenja zagađenja.
Na mrežnim stranicama udruge Julie's bicycle za povezivanje kulturnih stručnjaka i stručnjaka za okoliš objavljen je Okvir za održivost okoliša u muzejskom okružju koji može poslužiti kao izvrstan dokument za početak promišljanja o muzejskim zgradama i njihovoj infrastrukturi. Politički okvir za razvoj održivosti sadržan je u dokumentu Ujedinjenih naroda The Transformation of our World: The 2030 Agenda for Sustainable Development, u mjerama Europskoga zelenog plana, kao i u najavljenim izmjenama direktive o godišnjemu korporacijskom izvještavanju o održivosti prema kojoj će i srednja poduzeća od 2025. godine imati obvezu pisanja redovitih izvještaja o održivosti. Jedan od ciljeva programa Kreativne Europe 2021. – 2027. je i bolja održivost, dok je ključni EU-ov program financiranja Horizon Europe usmjeren na klimatske promjene, postizanje UN-ovih ciljeva održivog razvoja i poticanje konkurentnosti i rasta EU-a.
U mnoštvu pitanja kako provesti promjenu i gdje započeti dobro je spoznati što održivost znači za našu ustanovu, koji su nam kapaciteti i kojim proračunom raspolažemo. Predavačica je preporučila udruživanje jer se zajedničkim naporima može postići više, a za uspjeh na putu do izgradnje održivosti trebaju nam svi raspoloživi i voljni partneri. Situaciju je poželjno promotriti i iz perspektive vremenskog odmaka, pitajući se u kojem stadiju provedbe promjene želimo biti za, primjerice, deset godina. Otpor je uobičajena ljudska reakcija zbog straha od promjene i nedostatnog odgovora na zahtjeve pred nama, no to nas ne treba obeshrabriti jer što prije započne promjena, prije će biti vidljivi rezultati. Poželjno je početi od jednostavnih, odmah provedivih promjena čiji će nam rezultati dati motivaciju za nastavak.
Jedan od dobrih izvora za uvođenje promjena jest vodič za muzeje, galerije i kulturni sektor Museums and the Sustainable Development Goals koji je priredila savjetodavna agencija Curating Tomorrow. Međunarodni centar za proučavanje očuvanja i restauracije kulturne baštine (ICCROM) pokrenuo je inicijativu Our Collections Matter kojom želi pružiti podršku baštinskim zbirkama u provedbi održivosti primjenjujući strategiju 3 T – tools, training i transformation (alati, obuka i preobrazba). U pripremi može poslužiti i primjer kako je Europeana provela analizu o svojemu ugljičnom otisku.
Iako je bilo podosta spomenutih izvora i smjernica, u sat vremena trajanja mrežnog seminara nije bilo moguće ponuditi sva rješenja, zbog čega je NEMO najavio da sljedeće godine možemo očekivati nove radionice o ovoj važnoj temi. Ako u međuvremenu odlučimo započeti s promjenama, ključno je poći od zaista stvarne slike stanja i određenja što nam održivost znači te iz toga početi graditi strategiju, oboružavši se znanjem i primjerima. Institut za kulturu budućnosti u tom je smislu na svojim stranicama prikladno citirao Beuysa: „Budućnost koju želimo mora biti osmišljena. U suprotnom ćemo dobiti neku koju ne želimo.“
Snimka mrežnog seminara kao i dokument prezentacije dostupni su na NEMO-ovim mrežnim stranicama.
(Tea Rihtar Jurić)
Arheološki muzej Zagreb – Prvi kraljevi Europe u New Yorku
Prva stanica velikog međunarodnog izložbenog projekta The First Kings of Europe, organiziranog pod vodstvom Field muzeja iz Chicaga, jednog od najvećih prirodoslovnih muzeja svijeta, je galerija Instituta za proučavanje starog svijeta Sveučilišta u New Yorku (Institute for the Study of the Ancient World). Izložba u New Yorku pod nazivom Ritual and Memory: The Ancient Balkans and Beyond, svečano je otvorena 20. rujna 2022., a na njoj je prikazan dio građe koja će u punom svjetlu biti prikazana u Field muzeju u Chicagu u proljeće 2023. godine da bi 2025. Svoje putovanje završila u Kanadskom povijesnom muzeju.
Izvor: Arheološki muzej u Zagrebu
Ova izložba, koju autorski potpisuju arheolozi dr. William Parkinson i dr. Attila Gyucha, opisuje transformaciju društva od ravnopravnih zemljoradnika iz mlađeg kamenog doba do vremena vladara željeznog doba koja je izuzetno dobro arheološki dokumentirana na prostoru jugoistočne Europe. Raznovrsna arheološka građa priča svoje priče i publici otkriva kako je u jugoistočnoj Europi mali broj pojedinaca uspostavio ogromnu moć i utjecaj akumuliranjem bogatstva, kontrolirajući trgovinu, rituale, ceremonije i ratovanja.
Izvor: Arheološki muzej u Zagrebu
Na izložbi sudjeluje 26 institucija iz 11 zemalja (Mađarska, Rumunjska, Bugarska, Srbija, Bosna i Hercegovina Hrvatska, Slovenija, Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Kosovo). Arheološki muzej u Zagrebu imao je tu čast da sudjeluje na izložbi posudbom građe iz svojih pretpovijesnih zbirki. Za potrebe izložbe građu su obradili kustosi Pretpovijesnog odjela: dr. J. Balen, dr. I. Drnić, A. Đukić te vanjski suradnik dr. F. Franković.
Na izložbi u New Yorku publika tako može uživati u izboru građe koja je posuđena iz Zagreba, uglavnom iz razdoblja brončanog i željeznog doba. Iz brončanodobne zbirke u New Yorku je izložena fibula od bakrene slitine iz Sviloša, igle od bakrene slitine iz Peklenice, keramički idol iz Dalja, zlatne vitice i keramička posudica iz Lovasa te nalazi iz Krehin Gradca. Uz ovu brončanodobnu građu u New Yorku je izložen i dio iz bogate zagrebačke japodske zbirke, uglavnom predmeti od jantara i staklene paste. Ostala građa, među kojima su tako keramički žrtvenik iz Vučedola, jednodjelni keramički kalup i bakrena sjekira iz Vučedola, dvodjelni keramički kalup iz Sarvaša, zlatni pektoral iz Progara, koplja od bakrene slitine iz Tenje, željeznodobne knemide iz Krka te antropomorfni privjesci i oglavlja iz Prozora i Komolja, svoje premijerno prikazivanje američkoj publici imati će u Chicagu iduće godine. (Jacqueline Balen)
Izvor: Arheološki muzej u Zagrebu
Termini i mjesta održavanja izložbenog projekta: „First Kings of Europe“
20. 9. 2022. – 19. 2. 2023., „Ritual and Memory“ Institut za proučavanje starog svijeta (ISAW) Sveučilišta New York, SAD
31. 3. 2023. – 28. 1. 2024., „The First Kings of Europe“, Field Museum, Chicago, SAD
4. 4. 2024. – 19. 1. 2025., „The First Kings of Europe“, Canadian Museum of History Gatineau, Kanada
Fotografirala: Goranka Horjan
Otvoren Humboldtov Forum – impozantan projekt u sjeni polemika
U petak 16. rujna 2022. nakon dvije godine odgađanja što zbog kašnjenja radova, što zbog pandemije, a cijelo vrijeme u sjeni polemika oko predmeta iz zbirki izvaneuropskih kultura, otvoren je Humboldtov Forum u Berlinu, po mnogo čemu najkompleksniji i najskuplji njemački kulturni projekt. Berlinski muzej vaneuropskih kultura ima fantastičnu kolekciju afričke, azijske, američke i australske umjetnosti, a uz stalni postav uređeno je i nekoliko prostora za povremene izložbe te prostori radionica, predavaonica, interaktivnih postava kao i prostori za posjetitelje uključujući i izvrsno uređene muzejske dućane.
Muzej je sa svim sadržajima smješten u obnovljenom kompleksu nekadašnjeg berlinskog dvorca u kojemu je danas smješten Humboldtov Forum kao jedna od kulturnih perjanica grada Berlina kako je to na otvorenju istaknuo prof. dr. Hartmut Dorgerloh, ravnatelj Foruma. Impresivna investicija od oko 630 milijuna eura rezultirala je cjelovito uređenim višenamjenskim kompleksom, a samo izložbeno površina novoga muzeja iznosi oko 16.000 četvornih metara raspodijeljenih na više etaža.
Obzirom na kolonijalnu prošlost tijekom koje su prikupljeni predmeti za fundus otvaranje ovoga muzeja pratila je velika javna debata u kojoj su iznesena razna mišljenja vezana uz povrat predmeta zemljama iz kojih su doneseni. Kako bi demonstrirali otvorenost za dijalog na temu dekolonizacije i restitucije kao i spremnost na daljnju suradnju sa stručnjacima iz raznih zemalja muzejski stručnjaci predvođeni direktorom Larsom Christian Kochom već su na samome otvorenju upriličili svojevrsni interkulturalni dijalog. Naime, uzvanicima su se obratili i predstavnici zemalja iz koji dolazi veliki dio izložene muzejske građe i dali svoje viđenje suradnje u okviru suvremenih trendova koji uključuju pitanja dekolonizacije, restitucije i repatrijacije. Uključenost i daljnji dijalog među zemljama istaknuti su kao prioritet u budućem radu.
Novi muzej jasno komunicira svoju poruku da se unutar Humboldtovog foruma vidi kao jedinstveno mjesto iskustva i susreta, s posebnim naglaskom na polifoniju, profilirajući se kao mjesto koje spaja različitosti. Upravo taj novi konceptualni pristup koji objedinjuje izvanredno vrijedne zbirke prezentirane na atraktivno dizajniranim stalnim ekspozicijama koje su sadržajno promišljene na više razina omogućuje muzeju jedan suvremen način prolaska kroz vremensku lentu. Jasno su kontrastirani dijelovi postava prezentirani na način koji podsjeća na otvoreni depo s dijelovima ekspozicije koje problematiziraju provenijenciju velikog broja predmeta iz kolonijalnog doba. Postavljaju se otvorena pitanja primjerice o povratu beninskih bronci s jedne stare, a s druge se kroz suradnju sa stručnjacima iz zemalja porijekla predmeta pokušava dobiti što više odgovora o njihovoj funkciju i načinu na koji su stigli u muzej.
Fotografirala: Goranka Horjan
Nakon otvorenja Humboldtov Forum se pretvorio u mjesto druženja – otvoren za čitav grad tijekom 24 sata neprekidnih programa, koncerata, umjetničkih instalacija, radionica sa zanimljivim pratećim izložbama kao što je Songlines iz Australije – tradicijska odiseja sedam sestara ispričana izvrsnim umjetničkim ostvarenjima u kombinaciji s multimedijalnim sadržajima koji ovo putovanje kroz australska prostranstva čine iznimno dojmljivim za posjetitelje.
Unutar samog Foruma djeluje više institucija – Pruska fundacija za kulturnu baštinu (SPK), Etnografski muzej i Muzej azijske umjetnosti koji pripadaju Berlinskim državnim muzejima (SMB), Kulturni projekti grada Berlina i Humboldtovo sveučilište s Fundacijom Humboldotov Forum. Ovako impozantan projekt koji uključuje toliko mnogo dionika ne prolazi bez polemika. One nisu bile ograničene samo na pitanje porijekla i načina kako su vaneuropske kolekcije stigle u muzej već su otvorena i pitanja što je s europskim etnografskim zbirkama koje nisu našle svoje mjesto u novom prostoru.
(Goranka Horjan, ravnateljica Etnografskog muzeja u Zagrebu sudjelovala je na otvaranju na poziv Uprave Humboldtovog Foruma)
Izvor: Muzej grada Koprivnice
Muzej grada Koprivnice – novi postav tradicijskog vinogradarstva Podravine
Muzej grada Koprivnice otvorio je krajem rujna novi podrumski dio stalnog muzejskog postava pod nazivom „Samo je vu goricaj živlenja pravi raj“ koji posjetiteljima putem eksponata i suvremenih interpretacijskih tehnologija približava tradicijsko vinogradarstvo i pučku pobožnost koprivničke Podravine, naglašavajući važnost suživota s prirodom i očuvanja običaja koji se prenose s generacije na generaciju.
Mnoštvo uporabnih predmeta praćenih interpretativnom pričom i fotografijama, od bakrene šprice i škara za obrezivanje vinove loze pa sve do klopoca za zaštitu uroda od ptica i preše za vađenje soka iz usitnjenog grožđa, publici približava vinsku kulturu, arhitekturu i običaje vezane za vinogradarstvo Podravine i Prigorja, njegov utjecaj na razvoj bačvarstva i drugih obrta, ali i težak život u goricama i probleme koji se javljaju tijekom vinogradarske godine. Uvodni dio „Vinogradarstvo kroz povijest“ sažima porijeklo jedne od najstarijih poznatih poljoprivrednih kultura, prateći širenje kultivirane vinove loze od Mikenjana, preko Rimskog carstva pa sve do intenziviranja proizvodnje vina na plemićkim i crkvenim posjedima Panonije koje je uslijedilo nakon slabljenja Otomanskog carstva.
Izvor: Muzej grada Koprivnice
Cjelina „Putevi tradicijskog vinogradarstva na koprivničkom vinogorju“ približava sađenje i uzgoj vinove loze „v goricaj“ na brežuljcima Bilogore i podkalničkog brežja koje je zahtijevalo mnogo teškog rada u vinogradu, zaštitu od raznih nedaća, a kasnije i još više njege u samome podrumu. Vlasnici vinograda pripadali su svim društvenim slojevima, a posjedovanje vinograda bilo je svojevrstan statusni simbol o čemu govori izreka koju bi Podravci često izricali kada bi crkvena zvona oglašavala nečiju smrt: „taj je imel gorice!“. Podravske obitelji imale su manje vinograde s prosječno tristotinjak trsova koliko je bilo potrebno da bi se namirile vlastite potrebe za vinom, što znači za kuću i prijatelje, ali najviše za težake kod obavljanja poljoprivrednih poslova jer „ak je imel vino, imel je i težakof!“.Poseban segment posvećen je pučkoj pobožnosti u Podravini. Brojni nabožni predmeti poput hodočasničkih i svetačkih medaljica, križeva, krunica, molitvenika i svetačkih sličica približavaju običaje i vrijednosti koje su bile zajedničke građanskom i seljačkom staležu, otkrivaju simboliku i slojevitost molitvenih tekstova predočavajući štovanje lokalnih svetaca zaštitnika i čašćenja posebnih mjesta.
U sklopu novog stalnog postava posjetitelji mogu pogledati i dokumentarni film “Po koprivničkom vinogorju”, zajednički projekt više kustosice Muzeja grada Koprivnice Marije Mesarić i snimatelja Dinka Šimca, koji prateći vinogradarsku godinu od Vincekova do Martinja dokumentira bogatu i raznoliku prirodnu i kulturnu baštinu Podravine, znanja i umijeća „goričarenja“, vinogradarsku tradiciju i njezin značaj za lokalnu zajednicu, kao i zavičajnu književnost (Fran Galović) koja je još dio životne svakodnevice ponekih vinogradara.
Postav je realiziran u sklopu INTERREG V-A programa prekogranične suradnje Mađarska – Hrvatska 2014. – 2020. kroz projekt „Vinski folklor kao povijesni identitet Podravine i Pomurja“ (reVITAlize), usmjeren na revitalizaciju vinskog folklora i brendiranje prekogranične regije. Glavni nositelj projekta je Grad Koprivnica, dok su projektni partneri koprivnički Muzej i Mađarsko kulturno neprofitno društvo regije Mura.
(Ivan Guberina)
Izvor: Gradski muzej Karlovac
Gradski muzej Karlovac – predstavljen „Priručnik za preparaciju kukaca“
U Gradskom muzeju Karlovac nedavno je predstavljen „Priručnik za preparaciju kukaca“ koji djeci osnovnoškolskog uzrasta približava evoluciju, životne navike i srodstvene odnose kukaca, upoznajući ih s procesom preparacije kukaca i pripremom za zbirke koje imaju važnu ulogu u prirodoslovlju i svakodnevnom muzejskom radu.
Entomološki priručnik autora višeg kustosa Prirodoslovnog odjela Luke Čorka i kustosa pedagoga Karla Mandića djeci približava najbrojniju i najraznovrsniju skupinu životinjskoga svijeta koja je tijekom svoje evolucije osvojila kopno, zrak i slatku vodu i koja oprašujući naše biljke, suzbijajući štetočine i reciklirajući sve vrste organskog materijala čini temelj našeg ekosustava. Priručnik je rezultat višegodišnjeg iskustva koje je nastalo provođenjem radionica preparacije kukaca te neprestanim usavršavanjem i nadograđivanjem stručnih znanja. Sadržaj je prilagođen za uzrast djece od četvrtog do osmog razreda osnovne škole, a uz pomoć roditelja ili učitelja mogu ga koristiti i mlađa djeca.
Publikacija kroz sedam cjelina upoznaje djecu s entomologijom – granom biologije koja proučava morfologiju, evoluciju, životne navike, načine razmnožavanja i ekologiju kukaca, otkrivajući kako se zovu ljudi koji se njome bave i kako izgleda njihov svakodnevni posao. Mlađi čitatelji mogu naučiti koja su osnovna obilježja i kakav je životni ciklus kukaca, kako ih prepoznati, gdje ih pronaći i uz pomoć kojih pomagala i metoda ih uhvatiti. U glavnom dijelu priručnika korisnici mogu „uskočiti“ u cipele znanstvenika i prateći detaljne upute naučiti kako da sami prepariraju kukca i odrede mu „ime i prezime“, to jest vrstu, kako da ga označe i na koji način da ga smjeste u zbirku i trajno očuvaju. Također, priručnik pojašnjava što su to zbirke, kako nastaju i zašto imaju važnu ulogu u prirodoslovnoj znanosti i svakodnevnom muzejskom radu.
Recenzenti priručnika su muzejska savjetnica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja dr.sc. Renata Brezinščak i profesor mentor Marko Šegavić. Autor fotografija je Denis Stošić, a za likovno oblikovanje zaslužan je dizajnerski studio BOLFEKi.
(Ivan Guberina)
Impressum
Vijesti iz svijeta muzeja - elektronički dvotjednik, ISSN 2459-8690
Glavni urednik: Ivan Guberina Uredništvo: Maja Kocijan, Iva Validžija, Ivona Marić Grafički urednik: Denis Bučar
Izdavač: Muzejski dokumentacijski centar | Ilica 44 | 10000 Zagreb | 01 4847 897 | info@mdc.hr | www.mdc.hr