HR | EN
#1 | #2 | #3 | #4 | #5 | #6

Budućnost muzeja u vremenu brzih promjena – počinje obilježavanje 48. Međunarodnog dana muzeja

Muzeji diljem Hrvatske i svijeta obilježit će u nedelju 18. svibnja 2025. brojnim atraktivnim programima 48. Međunarodni dan muzeja temom Budućnost muzeja u vremenu brzih promjena s namjerom da zauzmu aktivniju ulogu u oblikovanju održive budućnosti i ukažu na važnost muzeja kao dinamičnih obrazovnih institucija koje djeluju u službi društva i njegova razvoja.

Nositelj manifestacije je Muzejski dokumentacijski centar (MDC) na čiju se inicijativu Međunarodni dan muzeja u Hrvatskoj obilježava od 1980. godine, a ovogodišnjom temom Međunarodni odbor za muzeje (ICOM) sa sjedištem u Parizu pozvao je muzeje i srodne baštinske ustanove da u ovom izazovnom trenutku, dobu dubokih društvenih, tehnoloških i ekoloških pomaka, buduće generacije potaknu na promišljanje o kompleksnim društvenim izazovima današnjice, promoviraju kulturu mira i nenasilja te istaknu važnost očuvanja demokracije, slobode govora i okupljanja.

Oslanjajući se na UN-ove ciljeve održivog razvoja, djelatnici u muzejima prilagodili su svoje teme i sadržaje interesima nadolazećih generacija s namjerom kreiranja inkluzivnog prostora u kojem korisnici svih dobnih i društvenih skupina mogu otvoreno raspravljati o aktualnim društvenim problemima i izazovima koje svakodnevno susreću u svojoj bližoj okolini ili cijelom svijetu. Pored uobičajenih programa poput obrazovnih izložbi, tematskih vođenja kroz postave i posjeta arheološkim lokalitetima, posjetitelje očekuju susreti sa stručnjacima na kojima će moći postavljati pitanja kustosima, restauratorima i ravnateljima o svemu onome što se događa i radi u muzeju.

Muzej grada Šibenika organizira posjet djece i mladih iz Centra za odgoj i obrazovanje Šubićevac arheološkom lokalitetu Bribirska Glavica, središtu srednjovjekovne hrvatske države čija povijest seže još u liburnsko doba, Prirodoslovni muzej u Dubrovniku približit će izložbom Priroda na dodir slabovidnoj djeci pomoću trodimenzionalnih modela raznolikost flore i faune koja nas okružuje, a vrijedan inkluzivni program priredili su i u Muzeju grada Koprivnice u suradnji s učenicima Područne škole Josip Generalić iz Hlebina koji će Pričom o narodu i čovjeku predočiti romsko viđenje svijeta, od nekadašnjih tradicija do suvremenih iskustava.

Muzej Gacke Otočac izložbom Nematerijalna baština Gacke prezentirat će bogatu nematerijalnu baštinu ovoga kraja i istaknuti važnost zajednice u njezinom očuvanju i prenošenju na buduće naraštaje, Hrvatski školski muzej otvara izložbu Sjećanje na Kviskoteku posvećenu kultnom televizijskom kvizu koji je od 1980. do 1995. godine oblikovao obrazovne navike brojnih generacija, dok će Dubrovački muzeji predstaviti katalog izložbe Iza objektiva: Jero Pugliesi, učeni gospari i tempi passati koja donosi uvid u rad uglednog dubrovačkog liječnika i strastvenog fotografa, čije su fotografije značajno oblikovale povijest dubrovačke amaterske fotografije.

Nacionalni muzej moderne umjetnosti u novom izlagačkom prostoru u Oktogonu organizira vodstvo kroz izložbu Y–Z: Gradilište nove generacije s namjerom približavanja suvremene umjetnosti i njezine uloge u promišljanju identiteta, prostora i društva u tranziciji, Muzej suvremene umjetnosti Istre otkrit će kako umjetnici mlađe generacije percipiraju i vizualiziraju kompleksne socijalno-ekonomske i geopolitičke izazove današnjice razgledom radova pristiglih na natječaj Zlatna lubenica, dok Tehnički muzej Nikola Tesla poziva građane da im se pridruže u šetnji kroz muzejske zbirke i otkriju njihov potencijal u sagledavanju bolje budućnosti temeljene na racionalnom gospodarenju prirodnim resursima.

Zanimljive behind the scenes ture po muzejskim prostorima koji inače posjetiteljima nisu dostupni organiziraju Hrvatski prirodoslovni muzej koji će otvoriti vrata muzejskih čuvaonica u Novom Petruševcu i upoznati svoje korisnike s načinima pohrane, dokumentacije i zaštite muzejskih predmeta iz područja zoologije, geologije i paleontologije, Galerija Meštrović u Splitu nudi razgledavanje Meštrovićevih radnih prostora s namjerom približavanja različitih tehnika kamenoklesarstva prisutnih u Dalmaciji još od antike, dok će Gradski muzej Senj omogućiti istraživački rad sa Zbirkom fotografija, razglednica i dopisnica kako bi istaknuli važnost muzeja u očuvanju identiteta grada u vremenima brzih promjena.

Cjelokupni program obilježavanja Međunarodnog dana muzeja dostupan je na mrežnim stranicama Muzejskog dokumentacijskog centra.

(MDC)

 

„Činiti svijet boljim mjestom” – u zagrebačkom MSU prva samostalna izložba Andreje Kulunčić

U Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu u četvrtak 15. svibnja 2025. otvara se prva samostalna i cjelovita izložba naše poznate vizualne umjetnice Andreje Kulunčić pod nazivom „Činiti svijet boljim mjestom” koja donosi presjek njezinog društveno angažiranog stvaralaštva, od 90-ih godina 20. stoljeća do danas.

Uvidom u tridesetogodišnji rad umjetnice, izložba će se fokusirati na teme poput feminizma, migracija, radničkih prava, rodne ravnopravnosti, integracije i kulturne raznolikosti. Podloga je izložbe istraživanje i analiza potencijala suvremene društveno angažirane vizualne umjetničke prakse u mijenjanju zatečene društvene situacije, odnosno tvrdnje autorice kako društveno angažirana umjetnost svojim djelovanjem čini svijet boljim mjestom. U svojoj umjetničkoj praksi Andreja Kulunčić ukazuje na društvene nepravde – identificira ih, istražuje njihove uzroke i propituje moguće načine otpora. Njezina umjetnost nije samo refleksija stvarnosti, već i alat za promjenu, potičući publiku na kritičko razmišljanje i aktivno sudjelovanje.

Postav izložbe, kreiran suautorskim radom Andreje Kulunčić i kustosice izložbe Martine Munivrane (MSU), strukturiran je u pet tematskih cjelina: feminizam, trauma, migracija, samoorganizacija i strukturalna analiza umjetničine metodologije. Kroz ove cjeline prezentira se novi rad temeljen na kustoskim istraživanjima autoričina stvaralaštva te preispitivanju funkcije i forme samostalne (retrospektivne) muzejske izložbe kao društvenog agensa – pokretača i inicijatora promjena.

Izložba uključuje rezultate istraživanja nastalih kao plod suradnje umjetnice s kustosicama s kojima je umjetnica radila na kompleksnim produkcijama tijekom svojega tridesetogodišnjeg umjetničkog djelovanja: Irena Bekić (Hrvatska), Amanda de la Garza Mata (Meksiko), Anca Verona Mihulet (Rumunjska / Južna Koreja) i Katharina Schlieben (Njemačka). Istražujući raznolikosti svojega opusa, umjetnica je navedenom suradnjom proširila dosadašnja istraživanja problemima koji se otvaraju unutar angažirane društvene umjetničke prakse prema pitanjima reprezentacije, rubnog djelovanja, kolaboracijskih praksi, estetskog čina itd. Drugim riječima, ulažući u eksperiment vlastitu praksu, Andreja Kulunčić uspostavlja širok temelj za višeslojno istraživanje društveno angažirane umjetnosti, njezinih mogućih refleksija i ekstenzija, kao i društvenih fenomena, sagledano iz različitih perspektiva. Navedene suradnje i istraživanja rezultirat će i bogatim popratnim programom uz izložbu koji će se odvijati kroz diskurzivni i edukativni program te rad s lokalnom zajednicom.

Posjetitelje i posjetiteljice izložbe pozvat će se da sudjeluju u raznovrsnim programima uz izložbu: nizu interkulturnih programa, edukativnim radionicama, diskurzivnom programu i zajedničkom kreiranju vrta MSU-a. Publiku će se izložbom i suradnjom u navedenim programima potaknuti na solidarnost i preuzimanje zajedničkog rizika da se uključi u suprotstavljanje paradigmi privilegiranih koji zanemaruju drugosti svedene na preživljavanje. U takvoj sinergiji i poticajnom djelovanju, u zajedničkom istupu koji se ne mora odvijati samo u prostoru političke moći, stvara se aktivno polje djelovanja. U tom procesu JA prerasta u zajedničko MI.

(MSU)

 

„Muzejska reputacija kao upravljački alat“ – poziv na sudjelovanje na međunarodnom muzejskom forumu

ICOM Hrvatska poziva muzejske stručnjake, zaposlenike interpretacijskih centara i voditelje turističkih zajednica na sudjelovanje na međunarodnom muzejskom forumu s radionicom „Muzejska reputacija kao upravljački alat“, koji će se održati od 19. – 21. svibnja 2025. u Zadru.

Muzeji su važna društvena infrastruktura i radi toga u svom radu moraju njegovati pristup usmjeren na zajednicu. Osim što pružaju neformalno obrazovanje i kulturne programe kao vitalni izvor društvenog i ekonomskog napretka, uloga muzeja je i poboljšanje dobrobiti i individualnog obogaćivanja. U stresnom okruženju antropocena i vremenu velike neizvjesnosti, od muzeja se više nego ikad traži da osnaže ljude i obogate zajednice. Oni služe kao „platforma zajednice“ pružajući uključivu podršku svim građanima i svojoj okolini. Međunarodni forum bavit će se konceptima uključivosti i relevantnosti u jačanju muzejske reputacije i izgradnji pouzdanog muzejskog brenda.

Forum će ponuditi prezentacije i panele s nekoliko uglednih govornika iz SAD-a, Italije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Poseban naglasak stavljen je na lokalne zajednice koje se suočavaju s prekomjernim turizmom i migracijama radne snage te na načine na koje muzeji odgovaraju na te probleme.

Program obuke usredotočit će se na izgradnju reputacije i povjerenja, kao i na kreiranje narativa koji zagovara prijateljski ekosustav u svom okruženju. Kako bi postigli taj cilj, muzeji moraju primijeniti zdrav i uključiv pristup u izgradnji svoje reputacije.

Polaznici će imati priliku sudjelovati u radionici koju vode stručnjaci za marketing, brendiranje i muzejske studije. Program je otvoren za muzejsko osoblje, voditelje i kustose, te stručno osoblje iz interpretacijskih centara. Program doprinosi prepoznavanju, vrednovanju i poticanju izvrsnosti kroz edukativne interaktivne radionice za muzejske stručnjake. Forum će se dominantno održavati na engleskom jeziku.

Više o programu i prijavi pročitajte na mrežnim stranicama ICOM Hrvatska.

(ICOM Hrvatska)

 

Mala od Caske u stripu – novo izdanje Arheološkog muzeja Zadar

Ivan Čondić Begov, viši dokumentarist Arheološkoga muzeja u Zadru, autor je strip-publikacije „Mala od Caske“ objavljene 2024. godine. Kao crtač i dokumentarist bio je aktivan član opsežnih arheoloških istraživanja snimajući i dokumentirajući sve faze iskopavanja na lokalitetima, te kasnijim tuširanjem tehničkih crteža i crtanjem prikupljene arheološke građe u muzeju.

Jedan od terenskih radova na kojima je sudjelovao bio je i arheološko istraživanje na položaju Sv. Juraj u uvali Caska kod Novalje na sjevernoj obali Pelješkog zaljeva. U grobu broj 7 pronađen je kostur djevojčice, stare između 8 i 10 godina, nazvane po nalazištu – Mala od Caske. Uz njezinu su glavu pronađene jednojagodne pozlaćene naušnice, koje su bile omiljeni nakit Hrvatica druge polovice 9. do 11. stoljeća na prostoru hrvatske srednjovjekovne države te jedan srebrni prsten s krunom. Izuzetno vrijedna i unikatna na našim prostorima je i pronađena pozlaćena ogrlica koja kao jedinstven nalaz govori i o luksuzu obitelji koja je uz veliku pažnju pokopala svoju djevojčicu. Antropološkim analizama utvrđena je starost djevojčica, od čega je sve bolovala, kao i zarazna bolesti – meningitisa od koje je umrla, a hrvatski forenzičari uspjeli su utvrditi čak i kako je Mala od Caske izgledala. No, autor u Predgovoru naglašava – „Kako to obično biva, svako novo saznanje otvori i nova pitanja. Mnoga ostanu bez sigurnih odgovora, pa naposljetku ne preostaje ništa drugo nego da se prepustimo mašti, držeći se nekih logičnih granica u stvaranju pretpostavki. Tako sam pristupio priči o djevojčici iz groba broj 7.“

Publikacija je podijeljena u tri dijela od kojih su prva dva oblikovana u formi stripa crno-bijelom tehnikom u olovci i tušu. Prvi dio „Istraživanje“ predstavlja rad na terenu 2010. godine, u vrijeme pronalaska groba 7 s ukopom Caskine ili, kako bi se reklo u Novalji – Male od Caske. Tu su arheolozi-kopači Olja, Marin, Fabijan, ali i Radomir Jurić, voditelj istraživanja, konzervatori Damir Doračić i Mario Šlaus koji su par godina kasnije predstavili rezultate istraživanja arheoloških nalaza. Za razliku od od prvoga dokumentarnog dijela, drugi dio publikacije – „Priče“ donosi ilustrirane isječke iz dječje svakodnevice Male od Caske – njezine snove, šetnje, igre s omiljenom ovčicom – onako kako ih je zamislio autor. Treći dio publikacije – „(Terenska) dokumentacija“ čine tekstovi stručnih predavanja, dokumentarne fotografije i crteži s istraživanja.

Publikacija je objavljena dvojezično na hrvatskome i engleskom jeziku, a svojim je crtežom i tekstom privlačna ne samo mlađim čitačima ili ljubiteljima stripa već i svima onima koji žele naučiti nešto više o terenskim arheološki istraživanjima, njihovom tijeku i rezultatima, posebice ako je on iznimno rijedak i vrijedan arheološki nalaz koji donosi nove spoznaje, pobuđuje maštu, ali i zanimanje za život i baštinu naših prethodnika. Ovo jedinstveno izdanje Arheološkoga muzeja u Zadru primjer je kako muzeji sudjeluju u suvremenom vremenu brzih promjena – na što upućuje i ovogodišnja tema 48. Međunarodnoga dana muzeja „Budućnost muzeja u vremenu brzih promjena“ – stavljajući naglasak na istraživački rad i stručnu obradu muzejskih predmeta koji su preduvjet upoznavanja muzejskih zbirki, ali i na važnost učenja kroz razumijevanje i razvijanja kritičkog mišljenja.

(Snježana Radovanlija Mileusnić)

ČONDIĆ BEGOV, Ivan
Mala od Caske = Caska girl / Ivan Čondić Begov ; [prijevod na engleski jezik
Duško Čavić ; fotografije i crteži Ivan Čondić].- posebno izd.- Zadar :
Arheološki muzej Zadar, 2024.- 64 str. : ilustr. djelomice u bojama ; 29 cm.-
(Katalozi i monografije / Arheološki muzej Zadar ; 46)

Tekst na hrv. i engl. jez
ISBN 978-953-7484-66-8

 

Fotografirao: PP Medvegrad / Damir Žižić

Prostor kao narativni medij – poziv na predavanje i radionicu

U zagrebačkoj Uraniji - prostoru kreacije u suradnji s kreativnim timom Muze u utorak 20. svibnja 2025. s početkom u 17.30 održat će se prvo u nizu događanja iz ciklusa Prostor kao narativni medij - predavanje Tricie Austin o teorijskim i praktičnim tendencijama u oblikovanju narativnih okruženja (narrative environments), s posebnim naglaskom na komunikacijski potencijal urbanih intervencija i muzejskih izložbi.

Tema ovog događaja usmjerena je na kritičko promišljanje prostora kao aktivnog agensa u konstrukciji izložbenih narativa. U suvremenim praksama arhitekture, dizajna i muzeologije sve se više prepoznaje potencijal prostora da ne bude tek pasivna kulisa, nego oblikotvorni element iskustva i značenja.

U razgovoru će sudjelovati renomirane stručnjakinje u području narativnih prostora:

  • Dragana Lucija Ratković Aydemir, stručnjakinja za kulturni menadžment, strateško planiranje u kulturi i turizmu te interpretaciju baštine. Direktorica je tvrtke Muze (Zagreb), specijalizirane za razvoj kulturnih i baštinskih projekata, s posebnim fokusom na interpretaciju i oblikovanje posjetiteljskog iskustva kroz stalne izložbe.
  • Tricia Austin, istaknuta istraživačica i sveučilišna profesorica (Central Saint Martins, University of the Arts London), specijalizirana za razvoj narativnih prostora i iskustvenog dizajna. Autorica je i urednica niza publikacija, među kojima se ističu Narrative Environments and Experience Design: Space as a Medium of Communication te Museum Making za izdavača Routledge.

Teorijski okvir predavanja čini dizajn narativnih okruženja, holistička dizajnerska praksa koja zagovara prakticiranje suradničkog, multidisciplinarnog pristupa u oblikovanju prostora. Suradnje nadilaze okvire partikularnih disciplina, a ostvaruju se u području arhitekture, komunikacijskog dizajna, dizajna interakcija, scenografije i kustoskih praksi. Kroz ovaj pristup sadržaj i oblikovanje razmatraju se u sinergiji od početka stvaralačkog procesa, a posjetiteljsko iskustvo se istražuje, predviđa i uključuje kao sastavni dio planiranja. Narativna okruženja mogu dati važan doprinos u raspravama o prostornim praksama, te adresirati kako raspravljamo, oblikujemo, koristimo i, što je najvažnije, dijelimo javne prostore.

U narativnim okruženjima dolazi do interakcije između ljudi, narativa i prostora. Ljudi u takvim prostorima nisu samo promatrači, već sudionici koji se kreću, doživljavaju i participiraju u konstrukciji naracije. Dizajn narativnih okruženja uključuje koordiniran slijed kretanja kroz prostornu dramaturgiju – gradaciju sadržaja kroz prostor i vrijeme kako bi se ispričala priča i prenijele poruke određenoj publici. Narativni prostor je višeslojan te u obzir uzima arhitektonsku organizaciju, prostorni iskustveni dizajn, kao i aktivaciju osjetilnih i emocionalnih reakcija posjetitelja kroz razne medijske oblike.

Nakon predavanja uslijedit će rasprava s predavačicom i publikom koju će moderirati Dragana Lucija Ratković Aydemir. Naglasak rasprave bit će na pitanjima:

  • Kako muzejski prostori mogu postati prostorom participacije i uključenosti publike?
  • Kako interdisciplinarna suradnja arhitekata, dizajnera, muzeologa, kustosa i umjetnika doprinosi oblikovanju prostora?
  • Kako priče oblikuju muzejske izložbene prostore i unaprjeđuju odnos muzeja i publike?

Predavanje se održava na engleskom jeziku. Broj mjesta na predavanju je ograničen, pa vas molimo da rezervirate svoje mjesto ovdje. Ulaz je slobodan!

Radionica o oblikovanju izložbi

Dan nakon predavanja, 21. svibnja 2025., Tricia Austin će u organizaciji tima Muze, u prostoru Udruženja hrvatskih arhitekata (UHA), Trg bana Josipa Jelačića 3/1 održati specijaliziranu radionicu namijenjenu svima koji žele istražiti suvremene pristupe oblikovanju izložbi, od muzealaca i kustosa do dizajnera i arhitekata. Fokus radionice bit će praktično oblikovanje narativnih prostora kroz interdisciplinarni pristup na temu zamišljanja budućnosti grada.

Trajanje radionice je od 09:30 do 17:00 sati, uz osiguranu pauzu za kavu i ručak. Broj mjesta je ograničen, a prijave za radionicu primaju se najkasnije do petka 16.5.2025. u 12:00. Prijave i više informacija nalaze se na ovoj poveznici.

Kroz niz javnih događanja tijekom 2025. godine programom Prostor kao narativni medij kreativni tim Muze obilježava 20. obljetnicu djelovanja kroz prezentiranje novih, eksperimentalnih i istraživačkih pristupa oblikovanju stalnih izložbi u međunarodnom kulturnom kontekstu. Program se odvija uz financijsku podršku Ministarstva kulture i medija RH i Goethe-Institut Kroatien.

(Muze d.o.o. za savjetovanje i upravljanje u kulturi i turizmu)

 

Fotografirala: Tanja Kanazir

MMSU – izložba promišlja odnos čovjeka i mora kroz različite povijesne, društvene i političke prizme

U Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u Rijeci otvorena je skupna izložba Iza plime koja u dijalog postavlja odabrane radove umjetnika iz Zbirki MMSU-a s pozvanim suvremenim umjetnicima, koji usmjeravaju pogled prema slojevitim kontekstima međuodnosa mora i grada kao mjesta rada, predaha, ali i strahova i nade, stvarajući interdisciplinaran prostor preispitivanja gorućih globalnih pitanja.

Izložba okuplja više od dvadeset umjetnika i umjetnica različitih generacija i umjetničkih izraza - od ulja na platnu, plakata i video radova sve do instalacija, koji promišljaju o odnosu čovjeka i mora kroz različite povijesne, društvene i političke prizme. Izbor radova kreće se od idiličnih slika morskog pejzaža, tema rada i prikaza života uz more i na moru kao temeljnog uvjeta egzistencije, preko aktualnih fenomena koji uključuju suvremene prizore migracija, ekologije, krajolika kao mjesta eksploatacije i ekstrakcije, do meditativnosti, fantastike i refleksije prostornih, ambijentalnih i optičkih fenomena Mediterana.

Branka Benčić, ravnateljica MMSU-a te autorica kustoske koncepcije i kustosica izložbe uz Kristinu Barišić, u predgovoru pojašnjava kako izložba predstavlja dijalog umjetničkih pozicija, te međuodnose ideja i slika koje nastaju oko društvenih, umjetničkih, ekonomskih pitanja ili koncepata poput putovanja, migracija, plovidbe, brodogradnje, života na moru ili uz more, dajući uvid u načine na koji se oni reflektiraju u umjetničkim fenomenima upravo kroz razvoj modernizacije i razvoj tehnoloških i umjetničkih fenomena uokvirenih morem.

 

Fotografirala: Tanja Kanazir

Izložbena situacija ostvaruje se u interakciji slika, njihovom protoku i preklapanju svjetova, suprotstavljajući slike različitog porijekla i utjecaja, uvjeta i atmosfera. U postavu su se tako našla djela nekih od ključnih protagonista hrvatske likovne scene u prvoj polovini 20. stoljeća – od antologijske Marine Mencija Cl. Crnčića, Lučkog agenta Save Šumanovića do Lučkih radnika Sergija Glumca. Izložena je serija fotografija Luka Rijeka Mladena Tudora, jednog od najvažnijih predstavnika domaće life fotografije oslonjene na poetiku talijanskog neorealizma, u kojima autor bilježi dojmljive plastičke zanimljivosti kojima obiluje lučki pogon, zatim filmski i eksperimentalni zapis iz brodogradilišta kojim Petar Trinajstić otvara prostor za uvid u radnu svakodnevicu, a tu su i fantastične vizije Cvijete Job i istraživanja suvremenih geopolitičkih dinamika Elene Mazzi koje proširuju temu na imaginarno i globalno.

Rad Olivera Resslera tematizira scenarij kontejnerske krize, slikarska instalacija Tine Gverović „More Ljudi – Fantomske razmjene“, prikazana na Venecijanskom bijenalu 2017., istražuje prostore migracije i razmjene, dok postapokaliptična splav Branimira Štivića i prostorna gesta velikog platna „Crni Mediteran“ Siniše Ilića upućuju na kompleksnost pomorske stvarnosti.

Izložba ostaje otvorena od do 29. lipnja 2025.

(I.G.)

 

Impressum

Vijesti iz svijeta muzeja - elektronički dvotjednik, ISSN 2459-8690

Glavni urednik: Ivan Guberina Uredništvo: Maja Kocijan, Iva Validžija, Ivona Marić Grafički urednik: Denis Bučar

Izdavač: Muzejski dokumentacijski centar | Ilica 44 | 10000 Zagreb | 01 4847 897 | info@mdc.hr | www.mdc.hr