Prvi projekt javne arheologije u Splitu pod nazivom „Šta vi tamo kopate?“, započet u veljači ove godine ciklusom koji donosi 20 tematski različitih popularno-znanstvenih predavanja, bilježi velik odaziv javnosti predstavljajući građanima najnovije spoznaje o najznačajnijim dalmatinskim arheološkim lokalitetima.
Naime, međuinstitucionalna suradnja između Arheološkog muzeja u Splitu, Hrvatskog arheološkog društva, Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika i Muzeja grada Splita za cilj ima popularizaciju arheologije, preciznije informiranja i edukacije šire skupine muzejskih posjetitelja i javnosti o rezultatima tekućih, sustavnih arheoloških istraživanja na prostoru Dalmacije. Projekt je osmišljen u trajanju od dvije godine, a završit će izložbom i popratnim katalogom planiranim u narednoj godini.
Predavanja omogućuju svima zainteresiranima, bez obzira radi li se o stručnoj javnosti ili jednostavno zaljubljenicima u povijest i arheologiju, da iz prve ruke dobiju nova arheološka saznanja o dvadeset različitih kopnenih i podvodnih arheoloških lokaliteta, rasprostranjenih širom Dalmacije. Odabrani arheološki lokaliteti nalaze se u četiri hrvatske županije, te priču pratimo od najsjevernijeg lokaliteta Vlakno na Dugom otoku, do najjužnijih lokaliteta Nakovana i Zakotorac na poluotoku Pelješcu. Riječ je o tipološki i kronološki vrlo raznolikim arheološkim lokalitetima: od potopljenog prapovijesnog naselja, prapovijesnih spilja, gradinskih naselja i nekropola indigenog stanovništva, preko antičkih gradova, nekropola, logora i limesa, do srednjovjekovnih arhitektonskih kompleksa, groblja te fortifikacijskih sustava. Ovakvim stručnim događanjima, prilagođenima i dostupnima široj javnosti u Splitu, po prvi puta će se predstaviti neki od netom otkrivenih i istraženih dalmatinskih arheoloških lokaliteta (Zakotorac, Soline), dok će za neke kontinuirano istraživane i ključne hrvatske arheološke lokalitete (Salona, Bribir, Isa, Danilo, Tilurij,…) biti predstavljene sintetske i nove spoznaje.
Ukupno 25 hrvatskih arheologinja i arheologa s raznorodnih znanstvenih i kulturnih institucija te privatnih arheoloških firmi, predstavit će rezultate njihovih istraživanja na 20 arheoloških lokaliteta širom Dalmacije. Osim prezentacije lokaliteta i rezultata istraživanja, posjetitelji dobivaju uvid u dinamiku arheoloških iskopavanja, različite metodološke pristupe, kao i spoznaje o brojnim arheološkim temama, pitanjima, raspravama, ali i izazovima arheološke struke. Dapače, saznaju koliko je arheologija zapravo živa i na koji način novi arheološki nalazi oblikuju naša znanja o povijesnim događajima.
Autorica projekta je dr. sc. Jelena Jovanović, viša kustosica Arheološkog muzeja u Splitu, a uz autoricu, voditelji odnosno moderatori izlaganja su dr. sc. Jacqueline Balen, predsjednica Hrvatskog arheološkog društva, muzejska savjetnica Arheološkog muzeja u Zagrebu te Ante Alajbeg, viši kustos Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika.
Zanimljiv naziv projekta koji aludira na najčešće pitanje koje se postavlja arheolozima u Dalmaciji i koji jasno komunicira što se može očekivati od predavanja, možda je i jedan od najvećih razloga izrazite posjećenosti spomenutih predavanja. Naime, Stara gradska vijećnica na Pjaci pretijesna je za sve koji žele iz prve ruke arheologa-istraživača čuti o arheološkim lokalitetima koji su teme predavanja. Uz to, svaki posjetitelj po dolasku na izlaganje ima priliku dobiti besplatnu programsku knjižicu u kojoj su objedinjeni osnovni podaci o svakom lokalitetu i svakom istraživaču, a u sklopu projekta osmišljeni su i prigodni suveniri (torbe i majice) dostupni u Arheološkom muzeju u Splitu, nastali u sklopu cjelokupnog vizualnog identiteta dizajnerskog studija Kazinoti & Komenda.
Prva četiri predavanja obradila su lokalitete Salonu, Split, Bribir i Vlakno, a predavači su bili izv. prof. dr. sc. Dino Demicheli (Odsjek za arheologiju, Filozofski fakultet u Zagrebu), Nebojša Cingeli (Neir d. o. o.), dr. sc. Nikolina Uroda (Muzej hrvatskih arheoloških spomenika) te izv. prof. dr. sc. Dario Vujević (Odsjek za arheologiju, Filozofski fakultet u Zadru).
"Šta vi tamo kopate?" postaje sinonim za dinamičnu razmjenu znanja između stručnjaka i šire javnosti te za revitalizaciju interesa za povijest i arheološku baštinu Dalmacije. Vjerujemo da će i nastavak ove arheološko-sociološke priče u Splitu biti jednako zanimljiv.
Djeca i djetinjstvo kao muzeološka i izložbena tema javljaju se u hrvatskim muzejima tek u 21. stoljeću. Uz velike izložbe „Stoljeće djeteta u Hrvatskoj: djetinjstvo i školovanje u 20. stoljeću“ (Zagreb, Hrvatski školski muzej, 2019.) i „Igračke – djetinjstvo zauvijek“ (Zagreb, Etnografski muzej, 2021.) te izložbe o odrastanju u Koprivnici (2022.), Splitu (2016.), Rijeci (2022.), Županji (2019.), Gospiću (2021.), Sisku (2019.), Bjelovaru (2021.)... pridružio se i Muzej Brodskoga Posavlja iz Slavonskoga Broda krajem 2023. godine izložbom i popratnim katalogom „Uspomene na djetinjstvo“ više kustosice Etnografskoga odjela Muzeja Brodskoga Posavlja, Karoline Lukač.
Građu za svoju izložbu pronašla je u bogatom fundusu Muzeja koji je osnovan prije 90 godina inicijativom Julija Hoffmanna. Mnogi od predmeta sabirani su darovanjem građana koje je od poziva onkl Juliusa, kako su od milja nazivali Julija Hoffmanna, postalo jedan od najvažnijih načina kojima Muzej kontinuirano kroz 9 desetljeća djelovanja obogaćuje svoje zbirke. Najnovijom akcijom „Traže se igračke“ iz 2021. godine, sabrane su muzejske dragocjenosti vezane za djecu i djetinjstvo recentnijom građom iz druge polovice 20. stoljeća.
Karolina Lukač iskoristila je tu građu kako bi ispričala 16 priča o djetinjstvu i odrastanju u Brodskome Posavlju. Svaku je priču bogato ilustrirala mnoštvom dokumentarnih fotografija te fotografijama pomno izabranih muzejskih predmeta.
Prva muzejska priča „Djeca u godišnjim običajima“ započinje božićnim i novogodišnjim blagdanima u kojima su djeca bila (a i danas su) aktivni sudionici. Jedan od običaja je i „položajnik“ u kojemu muško dijete rano jutrom na Badnjak obilazi kuće pjevajući „Kucilo se, macilo se, teljilo se, prasilo se, rodilo se, leglo se, ždribilo se“ zazivajući plodnost i blagostanje. Među ostalim, opisana je i uloga darivatelja djece Djeda Božićnjaka kojega nakon Drugoga svjetskoga rata zamjenjuje Djed Mraz koji donosi vrećice sa slatkišima i igračkama na Dan dječje radosti 31. prosinca.
Nadalje, autorica opisuje rekvizite za sport i igru opisujući njihovu upotrebu kao i mjesta poput zaleđene Save ili ribnjaka Vijuša na kojima su djeca iskušavala svoje vještine na klizaljkama od životinjskih kostiju ili drveta. Među zaboravljenim igrama su i one kojih će se možda neki prisjetiti, a jedna od njih je i gumi-gumi uz koju se pjevalo „Balerina rokoko, diže noge visoko, balerina dobro skače, vide joj se bijele gaće“. Opisujući namještaj i opremu za djecu, autorica je naglasila kako je ono bilo rađeno po uzoru na pokućstvo za odrasle, samo u dječjim mjerama, a izrađivalo se uglavnom u kućnoj radinosti ili kod lokalnih obrtnika kao i brojne igračke od prirodnih materijala poput trube od vrbove kore, lutkice od kukuruzovine ili glinene fućkalice. Posebno je poglavlje posvećeno dječjem kolekcionarstvu kao hobiju sakupljanja različitih predmeta poput poštanskih markica, razglednica, salveta ili sličica koje je postalo popularno 1950-ih godina kada se počinju objavljivati i albumi za sličice poput „Životinjskoga carstva“. Napretkom tehnologije i otkrićem novih materijala (poput plastike), počinju se izrađivati i tvorničke igračke. Plišane igračke koje su izrađivali LIO iz Osijeka, osnovan 1901. i Krateks iz Krapine te plastične i gumene od domaćih proizvođača među kojima sue najpoznatiji Biserka iz Zagreba i Jugoplastika iz Splita, kupovale su se u robnim kućama koje su nudile sve „od igle do lokomotive“. Autorice je predstavila i dječja društva i organizacije (Društvo „Naša djeca“, Savez pionira), slikovnice, knjige i ilustrirane časopise („Jaglac“, „Pionir“, „Smilje“, „Smib“, „Modra lasta“...), televizijske emisije i serije za djecu među kojima kultno mjesto zauzima zabavna emisija za djecu „Mendo i Slavica“ (1958. – 1965.). Katalog donosi i izbor fotografija snimljenih od 1890. do 1990. godine u fotografskim atelijerima, na ulicama, priredbama, u školama ili roditeljskim domovima.
Priče o djetinjstvu završavaju poglavljem „Prekinuto djetinjstvo“ u sjećanje na tridesetero djece iz Slavonskoga Broda koje je poginulo tijekom Domovinskoga rata.
U završnom slovu Karolina Lukač naglašava kako je cilj njezine izložbe bio „preko igračaka, fotografija, knjiga i odjeće, koji su povezani s ranim godinama života, probuditi sjećanje i nostalgiju za danima vlastitog djetinjstva, a mlađe populacije potaknuti na učenje te promišljanje o prošlosti i životu djeteta u minulim vremenima.“
Prikaz upravo ovoga kataloga potaknut je istim ciljem, ali u mjesecu kada započinje Edukativna muzejska akcija (EMA) čija je završna svečanost 18. svibnja na Međunarodni dan muzeja koji se ove godine obilježava uz temu „Muzeji za edukaciju i istraživanje“.
(Snježana Radovanlija Mileusnić)
LUKAČ, Karolina
Uspomene na djetinjstvo : MBP, Slavonski Brod, studeni 2023. / [autorica izložbe i
kataloga] Karolina Lukač ; [fotografije predmeta Karolina Lukač, Damir Fajdetić].-
Slavonski Brod : Muzej Brodskog Posavlja, 2023.- 103 str. : ilustr. u boji ; 30 cm
Bibliograf. bilj. uz tekst.- Literatura i izvori.
ISBN 978-953-7116-59-0
Izvor: Hrvatski pomorski muzej Split
„Splošna plovba“ – izložba posvećena uspješnom slovenskom međunarodnom brodaru
U Hrvatskom pomorskom muzeju Split prošli mjesec otvorena je gostujuća izložba Pomorskog muzeja „Sergej Mašera“ iz Pirana pod nazivom „Slovenski brodovi 6&11 – Splošna plovba“, autorice Duške Žitko, koja publici približava brodove najveće slovenske brodarske kompanije koja se nakon Drugog svjetskog rata uspješno pozicionirala na svjetskom tržištu.
Izložbom koja je prvotno nosila naziv „Slovenski brodovi, 6 brodova Splošna plovbe“ zaokružen je višegodišnji međuinstitucionalni projekt koji je izdavanjem serije prigodnih maraka potaknula Pošta Slovenije, a stručno osmislio i vodio Pomorski muzej "Sergej Mašera" Piran, što je rezultiralo izložbom koja je bila postavljena u Piranu, Kočevju, Kamniku. Odabirom šest ključnih brodova Splošne plovbe izložbom se rasvijetlilo jednu od najvećih, najvažnijih i najuspješnijih slovenskih pomorskih priča nakon Drugog svjetskog rata, priču o jedinom slovenskom međunarodnom brodaru koji se etablirao na nemilosrdnom svjetskom pomorskom tržištu sa simbolom Triglava na dimnjacima svih brodova u svojoj floti.
Uz prvotno odabranih šest brodova izložba je 2023. godine tematski proširena za gostovanje u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre u Puli s obzirom kako je u brodogradilištu Uljanik za Splošnu plovbu izgrađeno ukupno jedanaest brodova. Proširenje je u konačnici dovelo do aktualnog naziva izložbe „Slovenski brodovi 6&11 – Splošna plovba“. Za splitsko gostovanje zanimljivo je istaknuti kako je većina brodova Splošne plovbe izrezana u nekadašnjem Brodospasovom rezalištu u Svetom Kaju. Valja naglasiti kako se izložba organizira u godini kada Pomorski muzej Piran "Sergej Mašera" i Splošna plovba obilježavaju 70 godina djelovanja, a nakon Splita izložba će putovati dalje Jadranom te će u mjesecu rujnu biti postavljena Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru, a u studenom u Muzeju Grada Rijeke.
Izvor: Hrvatski pomorski muzej Split
Moderna četverojezična izložba (tekstovi su na hrvatskom, slovenskom, talijanskom i engleskom jeziku) opremljena je svjetlosnim panoima s ilustracijama šest brodova prikazanih na markama, a obogaćena je i s tri ekrana gdje su na jednom animacijama predstavljeni brodovi prikazani na markama na drugom razgovori o pomorstvu Slovenije, a na trećem arhivske snimke slovenskih brodova i pomoraca. Uz brojne fotografije, makete brodova, od kojih su tri i nastale u nekadašnjoj maketarskoj radionici brodogradilišta Uljanik, izložba donosi i umjetničke radove koji su se nalazili na brodovima Splošne plovbe, među kojima valja istaknuti sliku motornog broda Sirob, autor koje je njemački slikar marinist Robert Schmidt Hamburg kao i skulpturu istaknutog slovenskog kipara Stojana Batiča.
Izložba u Hrvatskom pomorskom muzeju u Splitu ostaje otvorena do 18. kolovoza 2024. godine, a realizirana je uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.
(Hrvatski pomorski muzej Split)
Heritage in Motion 2024 – objavljen poziv za prijavu projekata
Prestižno multimedijsko natjecanje za baštinske projekte Heritage in Motion objavilo je poziv za prijave projekata za svoje deseto izdanje. Proglašenje pobjednika održat će se krajem rujna u sklopu godišnje skupštine Europske muzejske akademije i ceremonije dodjele Živa nagrada za najbolji slavenski muzej.
Heritage in Motion zajednički su utemeljile Europska muzejska akademija i Europa Nostra uz podršku Europeane s namjerom promoviranja novih digitalnih koncepata u popularizaciji baštine koji omogućavaju da se europsko kulturno nasljeđe publici približi na razumljiv, primamljiv i jednostavniji način, odnosno da se građani Europe kroz digitalne kulturne sadržaje potaknu na promišljanje zajedničkih vrijednosti. Od 2023. godine projekt zajednički vode Europska muzejska akademija i Forum slavenskih kultura.
Natjecati se mogu muzejski projekti i programi baštine realizirani nakon 1. siječnja 2022. godine. Prijaviti se mogu muzeji, interpretacijski centri i srodne baštinske ustanove, gradovi i regije te autori filmova, igara, mobilnih aplikacija, multimedijskih instalacija i internetskih stranica koje promiču ili istražuju europsku kulturnu i prirodnu, materijalnu i nematerijalnu baštinu. Nagrade i pohvale se dodjeljuju najboljim multimedijskim proizvodima koji na kreativne i inovativne načine usmjeravaju pozornost javnosti na vrijednosti europske kulturne i prirodne baštine u svim njezinim aspektima.
Prošle godine na ceremoniji održanoj u rujnu u rumunjskom gradu Timisoari žiri je dodijelio Heritage in Motion nagradu kao i nagradu u kategoriji New Digital Experiences nizozemskom Muzeju medija koji u “visoko interaktivnom postavu korisnicima svih dobnih skupina pruža digitalnu edukativnu igraonicu u kojoj mogu istraživati mogućnosti tradicionalnih medija i društvenih mreža, kao i njihove pozitivne i negativne utjecaje na ljudske živote”.
Radovi se mogu prijaviti u 4 kategorije – nova digitalna iskustva, virtualna i proširena stvarnost, audiovizualni radovi te škole baštine, a rok za prijavu projekata je 1. lipnja 2024.
Više informacija o prijavi možete pronaći na službenim stranicama manifestacije.
(I.G.)
Impressum
Vijesti iz svijeta muzeja - elektronički dvotjednik, ISSN 2459-8690
Glavni urednik: Ivan Guberina Uredništvo: Maja Kocijan, Iva Validžija, Ivona Marić Grafički urednik: Denis Bučar
Izdavač: Muzejski dokumentacijski centar | Ilica 44 | 10000 Zagreb | 01 4847 897 | info@mdc.hr | www.mdc.hr