Nakon dugotrajne sveobuhvatne obnove koja je uslijedila nakon zagrebačkog potresa, zagrebački Atelijer Meštrović, otvoren je u subotu 13. prosinca s prvim novim stalnim postavom nakon šezdeset godina.
Zahvaljujući na svečanom otvaranju svima koji su svojim zalaganjem, entuzijazmom i požrtvovnošću doprinijeli realizaciji projekta od ravnateljice muzeja Sandre Grčić Budimir preko autora postava, projektanata, konzervatora i izvođača radova do predsjednika Vlade RH ministrica kulture Nina Koržinek Obuljen naglasila je da je obnova nakon potresa generacijski projekt, a da je konstruktivnom i cjelovitom obnovom Atelijera Meštrović u vrijednosti više od šest milijuna eura potvrđeno da je Atelijer Meštrović ne samo čuvar ostavštine velikog umjetnika već i središte istraživanja, edukacije i kulturnog dijaloga.
Autorica novog postava je muzejska savjetnica dr. sc. Barbara Vujanović, dok arhitekturu, interijer i likovni postav potpisuju Damir Gamulin, Antun Sevšek i Jasmin Ćemanović iz Organiziranog oblikovanja. U šezdeset godina djelovanja Atelijera Meštrović kao muzeja, ovo je prvi put da je iznova osmišljen novi stalni postav. Autorica postava je na otvaranju istakla da „novi stalni postav Atelijera Meštrović donosi svjež, suvremen pogled na život i stvaralaštvo Ivana Meštrovića. Kuća s atrijem, vrtom i atelijerom promatra se kao jedinstveni muzejski prostor u kojem ambijent sam postaje dio priče o umjetniku. Skulpture su organizirane u tematske cjeline koje otkrivaju proces nastanka djela, posebnosti materijala i iskustva koja su oblikovala Meštrovićev opus. Postav ostaje živ i dinamičan zahvaljujući povremenim izmjenama eksponata, dok se posjetiteljima želi pružiti toplo, neposredno i senzorno iskustvo, dostupno i onima koji dolaze bez prethodnog stručnog znanja. Nova stalna izložba uspostavlja ravnotežu između tradicije i suvremenosti, potvrđujući Meštrovićev dom kao prostor otvorenog dijaloga između umjetnosti, arhitekture i publike“.
Fotografirao: Bojan Zibar
Zadržan je veći dio prethodno izloženih radova, remek-djela kao što su Miloš Obilić, Povijest Hrvata ili mramorni i brončani ženski aktovi iz zagrebačkog razdoblja. Pridruženi su im do sada rijetko izlagani radovi poput portreta Sir John Laveryja, Mojsija uzdignutih ruku…No, ono po čemu se ovaj postav posebno ističe jest da je muzej svoju ulogu čuvara predmeta nadogradio ulogom stvaratelja iskustva, uspostavio ravnotežu između materijalnosti i interpretacije, naglasio suodnos umjetničkih djela i arhitekture.
Izvor: Atelijer Meštrović
Poseban se naglasak pridaje kontekstualizaciji stvaralaštva i važnosti Ivana Meštrovića u današnje vrijeme, zbog čega i Meštrovićeva osobna i profesionalna biografija dolazi do izražaja na drugačiji način, a stvara se i otvara značenjska i emotivna dinamika posjeta. Tome posebno pridonose kratke, ali poticajne predmetne i tematske legende koje jednostavnim, svim vrstama posjetitelja razumljivim jezikom, komuniciraju značenje djela i kontekst u kojem ona nastaju, a istovremeno uvlače publiku u dijalog.
Atelijer Meštrović za javnost je otvoren od utorka do nedjelje od 10 do 18 sati, a do konca godine ulaz posjetiteljima bit će besplatan.
(Atelijer Meštrović/MDC)
© BoysPlayNice
Muzej Praga – ulazak u novo doba na velika vrata
Nakon 125 godina od prvog otvorenja i 80 godina od posljednje obnove, Muzej Praga je 6. prosinca 2025. godine otvorio svoja vrata posjetiteljima otkrivši ne samo svoje obnovljene prostorije već i smjelu novu viziju onoga što gradski muzej može biti.
Poslije istraživanja koje je pokazalo da tek 5 % ispitanika uopće zna za Muzej Praga, muzej je otvaranjem obnovljene zgrade i implementacijom najnovijih tehnologija u postav izronio kao feniks – ne samo prigrlivši suvremenu tehnologiju kao trend kojeg prati, već kao pionir i inicijator novih ideja u okviru prvog muzejskog AI odjela u Europi. Prvi projekt odjela je muzejski chatbot koji odgovara na praktična pitanja posjetitelja, a u budućnosti će generirati pouzdane informacije iz muzejskih zbirki i publikacija.
Ravnatelj Muzeja Praga Ivo Macek kažu da oni „muzeje rade drugačije“. Koncept suvremenog muzeja u vremenu oblikovanom digitalnom tehnologijom nije zatočiti povijest unutar staklenih vitrina, već ju oživiti, animirati i uroniti posjetitelje u iskustveni doživljaj – kad to tehnologija već omogućava. Na tim su počelima napravili novi stalni postav naslovljen Grad kroz vrijeme, u kojem se povijest isprepliće s najnovijom tehnologijom, još neviđenom u češkim muzejima.
© BoysPlayNice
Središte postava čini Langweilov model Praga, ovaj put prikazan u 12 posebno dizajniranih cilindričnih vitrina, kako bi posjetitelji izbliza mogli proučiti mukotrpno izrađene arhitektonske detalje na više od dvije tisuće sićušnih papirnatih kućica, ove godine službeno proglašenima kulturnim spomenikom. Antonínu Langweilu (1791–1837) je za njihovu izradu trebalo jedanaest godina, a zahvaljujući njemu možemo vidjeti kako su Stari Grad, Mala četvrt i Praški dvorac izgledali prije dramatičnih promjena s kraja 19. i početka 20. stoljeća.
Od fizičkog modela, narativ o Pragu s početka 19. stoljeća provlači se kroz cijelu izložbu koristeći multimedijsko pripovijedanje. Posjetitelji mogu istražiti stari Prag, susresti likove iz različitih društvenih sredina kroz živopisne animirane scene i suočiti se s poviješću kroz interaktivne igre. Povijesno putovanje kulminira u 20 metara dugoj dvorani Live Hall, imerzivnom projekcijskom okruženju ultra visoke rezolucije od 11520 × 6480 piksela, koje posjetitelje prenosi do rijeke Vltave, gdje prisustvuju transformaciji njezinih obala od Vyšehrada do Holešovice, kroz razdoblje od 19. stoljeća do danas. Muzej Praga prvi je među češkim muzejima uveo RFID narukvice, inače uobičajene za događanja poput festivala i koncerata, a koje će omogućiti razigranim posjetiteljima skupljanje bodova i natjecanje za nagrade u interaktivnim igrama.
Stalni postav Grad kroz vrijeme prostire se na 800 četvornih metara, a njegov razvoj trajao je dvije i pol godine. Početni koncept stvorio je multidisciplinarni tim muzeja, studio Loom on the Moon zaslužan je za arhitektonski dizajn (s glavnim arhitektom Martinom Hejlom na čelu), animacije i filmove producirala je tvrtka Pink Productions, a interaktivne igre razvijene su u suradnji sa Studijem dizajna i digitalnih tehnologija na Akademiji umjetnosti, arhitekture i dizajna u Pragu (UMPRUM). Audiovizualni dizajn izložbe omogućuje fleksibilna ažuriranja sadržaja koja će se prvenstveno koristiti u Live Hallu primjenjujući umjetnu inteligenciju. Prizemlje je rezervirano za povremene izložbe od kojih će prva biti predstavljena u ožujku sljedeće godine, a novost je i kafić za posjetitelje.
Uz željno iščekivano otvorenje obnovljene zgrade i postava javnosti, Muzej Praga lansirao je i novu web stranicu koja odražava novi vizualni identitet i komunikacijski stil, prisutan dakako i na društvenim mrežama koje muzej aktivno koristi za predstavljanje svojih sadržaja i promociju. Iz muzeja tvrde da „muzej mora biti živ i uzbuđen zbog susreta s javnošću“, a vjeruju da su učinili značajan iskorak u pravom smjeru.
(Tea Rihtar Jurić)
Izvor: Gradski muzej Jastrebarsko
Jastrebarsko – Gradski muzej otvorio vrata posjetiteljima nakon obnove
Izložbom skulptura hrvatske kiparice Milene Lah, Gradski muzej Jastrebarsko otvorio je nakon dvije godine ponovno svoja vrata za posjetitelje svečano proslavivši završetak obnove zgrade Muzeja vrijedne više od 2 milijuna eura.
Izložba „Otisak u vremenu i prostoru“ prikazuje izabrane radove iz nekoliko ciklusa koje je Milena Lah ostvarila (ciklusi Galebovi, Vrijeme našeg pamćenja u mramoru i bronci, Ikarov krug), kao i radove koji označuju etape između ciklusa, zasebne izričaje te rane faze umjetničkog stvaranja. U novouređenom prostoru galerije u prizemlju izložen je samo dio bogatog opusa koji je prošle godine Muzeju donirao sin umjetnice Igor Lah, a radi se o velikom broju skulptura i drugih djela - preko četiri stotine umjetnina, koje predstavljaju veliki zalog za budući istraživački muzeološki i kustoski rad. Prema riječima Jelene Škrabe, kustosice izložbe i voditeljice Gradskog muzeja Jastrebarsko, riječ je o neizmjerno aktivnoj i na svim poljima prisutnoj umjetnici, koja je u ranom razdoblju radila realističku skulpturu, potom težila sintezi oblika i simboličnoj izražajnosti materijala. Nadahnuta hrvatskim likovnim i književnim stvaralaštvom u svojem je opusu povezala tradicijske oblike sa suvremenim kiparskim idejama, pridavši posebnu pozornost ljudskom liku. U kasnijim ciklusima, uglavnom mitološke tematike, povezivala je geometrijske i figuralne elemente, a već je 1957. izradila i izložila jednu od prvih apstraktnih skulptura u Hrvatskoj.
Izvor: Gradski muzej Jastrebarsko
Na zgradi Muzeja, znatno oštećenoj u potresu, izvedena je cjelovita obnova - konstruktivna, energetska i funkcionalna, za koju je sredstva u iznosu od 1,5 milijuna eura osigurala Zagrebačka županija kroz nacionalne izvore financiranja, dok je Grad Jastrebarsko obnovu sufinancirao s oko pola milijuna eura. Konstruktivna obnova obuhvatila je rekonstrukciju ploče prvog kata, sanaciju temelja te ojačanje zidova i ostalih ključnih elemenata za zaštitu od potresa. Budući da se mnogi kulturni objekti smješteni u povijesnim građevinama suočavaju s niskom energetskom učinkovitošću, bilo je iznimno važno provesti i energetsku obnovu. Ugrađena je dizalica topline, zahvaljujući kojoj je Muzej danas „kuća bez emisija“. Posebna je pažnja posvećena obnovi estetike zgrade, te je u suradnji s konzervatorima vraćen sjaj nekadašnjoj staroj jaskanskoj Vijećnici, sagrađenoj 1826. godine, koja će u budućnosti, nakon idejne i konceptualne izrade te opremanja, ponovno čuvati i prikazivati stalni muzejski postav.
Izvor: Gradski muzej Jastrebarsko
Svi koji žele obići obnovljene interijere Muzeja i upoznati se s bogatom ostavštinom umjetnice čiji skulptura „Obitelj“ krasi glavni jaskanski gradski trg, mogu razgledati izložbu do 30. siječnja 2026. godine.
(I.G.)
Fotografirao: Šime Fabris
Nova izdanja – „Vodič kroz zbirku Umjetničke galerije Dubrovnik“
U okviru obilježavanja 80 godina djelovanja Umjetnička galerija Dubrovnik javnosti je predstavila Vodič kroz zbirku Umjetničke galerije Dubrovnik, bogato opremljeno dvojezično izdanje koje na više od 280 stranica čitateljima donosi povijesni pregled djelatnosti ustanove te kronološki predstavlja i interpretira najvažnije autore i djela iz zbirke Galerije, od početaka hrvatske moderne umjetnosti do danas.
Uz tekstove Petre Golušić, Jelene Tamindžije Donnart i Rozane Vojvode, vodič za čiji je grafički dizajn zaslužan Viktor Popović sadrži kazalo imena (Antonija Ujević) i obilje fotografija - od arhivskih snimki iz fototeke Umjetničke galerije Dubrovnik, do fotografija arhitekture i mnogobrojnih fotografija djela iz zbirke (Tomislav Turković, Miho Skvrce). U uvodnom tekstu obrađuju se različiti događaji vezani za povijest Umjetničke galerije Dubrovnik, koja je u stvarnosti muzej moderne i suvremene umjetnosti sa zbirkom od 2898 umjetnina i koja je tijekom osamdesetogodišnjeg djelovanja postala živo mjesto interakcije umjetnosti i publike. Umjetnička galerija Dubrovnik bila je od 1945. do 1948. smještena u ljetnikovcu Crijević Pucić, a od 1948. godine do danas nalazi se u Palači Banac na Pločama, građevini koju su od 1937. do 1939. projektirali Lavoslav Horvat i Harold Bilinić i koja predstavlja iznimno ostvarenje međuratne hrvatske arhitekture. Donose se manje poznate zanimljivosti poput inicijative za stvaranjem tzv. „Parka skulpture“, odnosno o predstavljanju nacionalnog kiparstva na otvorenim prostorima Galerije, apostrofiraju različite bitne godine za povijest ustanove, te se putem starih inventarnih knjiga, stručnog arhiva i drugih izvora analiziraju strategije akvizicija djela. Recenzentica vodiča, dr.sc. Sanja Žaja Vrbica svoj je osvrt zaključila riječima da vodič predstavlja “vrijedan i neizostavni pregled umjetnina i znanja akumuliranog tijekom osam desetljeća, putokaz za budući rad i razvoj institucije što je odavno zaslužila dodijeljeni predznak nacionalne institucije.“
Izvor: Umjetnička galerija Dubrovnik
Koncepcija drugog dijela vodiča usko je vezana uz profil zbirke koja vrlo pregledno dokumentira likovni život Dubrovnika, ali isto tako heterogenost i bogatstvo likovne produkcije Hrvatske. Umjetnici se nižu u kronološkom ključu od prijelaza s 19. na 20. stoljeće, preko modernih umjetnika prve polovine i druge polovine dvadesetog stoljeća, sve do suvremenog likovnog jezika. Zasebne kronološke cjeline drugog dijela odvojene su fotografijama interijera Umjetničke galerije Dubrovnik i sadrže uvodni kratki tekst o specifičnostima pojedinih razdoblja. Početni dio o prijelazu 19. na 20. stoljeće posvećen je samo dvojici umjetnika - Vlahu Bukovcu i Mati Celestinu Medoviću, a tekstovi o njima nešto su opširniji zbog njihovog značaja i za razvoj hrvatske moderne umjetnosti, ali i dubrovačke likovne misli. U svakoj cjelini postoji izdvojena cjelina o dubrovačkoj umjetnosti, koja se kronološku uklapa u tokove razvoja likovne misli u Hrvatskoj. Izuzetak čini dio o dubrovačkim koloristima, poglavlje koncipirano kao samostalna cjelina u vremenskom rasponu od tridesetih godina dvadesetog stoljeća i početaka neformalne slikarske škole Koste Strajnića do starije generacije dubrovačkih kolorističkih slikara rođenih kasnih tridesetih i ranih četrdesetih godina dvadesetog stoljeća.
U prikazu slikarstva i kiparstva u drugoj polovini XX. stoljeća ističe se pluralizam izraza u kojemu se može pratiti odmicanje od tendencija (soc)realizma i odupiranje strogoj sistematizaciji. Pluralizam stilova kretao se od modernizma i istodobne prisutnosti apstrakcije i figurativnog izričaja, sve do početaka konceptualnog promišljanja slikarstva i kiparstva te postmoderne misli.
Unutar poglavlja o suvremenoj umjetnosti koje uključuje Exat 51, Nove tendencije, Gorgonu, postkonceptualnu umjetnost, performanse i video umjetnost, također je izdvojen dio o suvremenoj dubrovačkoj umjetnosti za čiju genezu je, između ostalog, od posebnog značaja trideset i pet godina djelovanja Art radionice Lazareti koju je osnovao konceptualni dubrovački umjetnik Slaven Tolj. Recenzent vodiča, dr.sc. Dalibor Prančević u svom je osvrtu istaknuo da su „pojedina poglavlja oblikovana s jasnim naglaskom na dubrovačku likovnu scenu, no istodobno se otvaraju prema širem nacionalnom i međunarodnom kontekstu. Time se omogućuje čitanje zbirke kao kulturno-povijesnog i estetskog dokumenta, ali i kao dinamičnog entiteta koji reflektira raznolike umjetničke pojave i društvene promjene od kraja 19. stoljeća do danas.“
(Petra Golušić, Jelena Tamindžija Donnart, Rozana Vojvoda)
Izvor: Galerija naivne umjetnosti Hlebine
„U potrazi za bijelim jelenom“ – putovanje u svijet fantastićnih bića
U Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama otvorena je izložba „U potrazi za bijelim jelenom – fantastična bića u naivnoj umjetnosti“ koja kroz prizmu naivnog slikarstva i kiparstva istražuje imaginaran svijet fantastičnih bića i mitskih stvorenja.
Riječ je o još jednoj izložbi kojom Muzej grada Koprivnice nastoji naglasiti interdisciplinarnost u pristupu određenoj temi povezivanjem naivne umjetnosti i etnologije. Kroz čitavu povijest umjetnosti životinje su ostale neiscrpna inspiracija brojnim umjetnicima i kulturama. Umjetnici nisu bili zaokupljeni samo stvarnim životinjama, nego i fantastičnim stvorenjima čije je postojanje prizivano u legendama, mitovima i narodnim predajama. Te motive često su pretakali u svoja djela kako bi opisali misteriozne pojave i događanja, poput nesreća ili prirodnih katastrofa, ili se lakše suočili s vlasititm previranjima, emocijama ili traumatičnim događajima koji su ih obilježili. Unutar naivne umjetnosti takav se pomak prema fantastičnim elementima događa sredinom 20. stoljeća posredstvom Dimitrija Bašićevića Mangelosa, a među prvima koji počinje stvarati djela s dozom fantastike je Ivan Generalić. Ovom izložbom predstavljena su njegova dva rada (Rogati konj i Krave u šumi) koji čine dio stalnog postava Galerije naivne umjetnosti, a koji svjedoče o bujnoj i hrabroj imaginaciji umjetnika i posezanju za motivima u narodnim pričama i legendama.
Izvor: Galerija naivne umjetnosti Hlebine
Osim radova iz fundusa Muzeja grada Koprivnice, na izložbi su predstavljeni radovi danas aktivnih nastavljača naivne umjetnosti koji su na različite načine pristupili temi fantastičnih životinja i bića. Neki su, vođeni naslovom izložbe, inspiraciju pronašli direktno u motivu bijelog jelena Ivan Generalića, dok su se drugi inspirirali slavenskom mitologijom i biblijskim bestijarijem, a prisutni su i radovi koji donose nagovještaj nečega fantastičnog i nestvarnog, kao i oni koji direktno proizlaze iz umjetnikove mašte. Stručni žiri koji je sudjelovao u odabiru radova za izložbu činile su Helena Kušenić, Jelena Kaić i Marija Generalić iz Muzeja grada Koprivnice, Iva Kožnjak (Muzej Croata insulanus Grada Preloga) te Mihaela Cik (Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb).
Posjetitelji mogu vidjeti i etnografske predmete koje je priredila Vesna Peršić Kovač (Muzej grada Koprivnice), a koji svjedoče o narodnim običajima i stvaralaštvu Podravine s naglaskom na vjerovanja, običaje i svakodnevni život koji vezujemo uz životinje. Tematika izložbe otvara prostor i za druge discipline, pa je izložbom obuhvaćen i pregled fantastičnih bića hrvatskih bajki i bajoslovlja koji je obradila knjižničarka Muzeja grada Koprivnice Marta Sabolić.
Izložba se može pogledati u Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama do 11.1.2026. godine, nakon čega slijede gostovanja u Gradskom muzeju Čazma ususret Noći Muzeja, te na proljeće u Gradskom muzeju Križevci.
(I.G.)
Fotografirao: Filip Brala
SICU – izložba „Kralj Koloman i Zadar“
Povodom obilježavanja 920. obljetnice priznanja Kolomanove vlasti u Zadru i izgradnje arhitektonskog sklopa u Sv. Mariji, Stalna izložba crkvene umjetnosti u Zadru priredila je izložbu Kralj Koloman i Zadar koja je svečano otvorena na Dan grada Zadra i blagdan sv. Krševana 24. studenoga 2025. Izložba je otvorena u godini velikog jubileja kada se obilježava 1100. godina Hrvatskog Kraljevstva.
Arhitektonski sklop u Sv. Mariji vezan je za ugarsko-hrvatskog kralja Kolomana (1095. – 1116.) i njegov diplomatsko-vojni pohod u Dalmaciju (1105.). Početkom 12. stoljeća uz baziliku sa sjeveroistočne strane prigrađeni su u jednom zahvatu zvonik crkve i kapitularna dvorana. Kako nam tumače izvori – epitaf opatice Vekenege u kapitulu i Kolomanov natpis na zvoniku – ta dva važna objekta prigrađena su crkvi Sv. Marije u razdoblju od 1105. do 1111. godine. Koloman je, nakon krunjenja u Biogradu 1102. godine, obznanio da potvrđuje zadarskim benediktinkama kraljevske slobode koje su one do tada uživale. Ulaskom u Zadar 1105. godine Koloman priseže na Evanđelje i uzima benediktinski Samostan Sv. Marije pod svoju zaštitu, nakon čega će on postati važno crkveno uporište kraljevske vlasti u Zadru, ali i u čitavoj Dalmaciji. Kralj je to savezništvo još više očvrsnuo donirajući novac za izgradnju zvonika i kapitularne dvorane u Sv. Mariji.
Fotografirao: Filip Brala
Na temelju sačuvanih materijalnih ostataka, likovnih i umjetničkih djela te rukopisne građe izložba publici prezentira važne povijesne događaje iz vremena uspostave Kolomanove vlasti u Zadru, s posebnim naglaskom na valorizaciju arhitektonskog sklopa u crkvi Sv. Marije, koji u hrvatskoj kulturnoj baštini predstavlja početak i prvi spomenik zrele romanike ne samo u Zadru već i na čitavoj istočnojadranskoj obali.
Uz originalne predmete, izložbu prate izložbeni panoi i legende s uvećanim fotografijama dijelova arhitekture, epigrafičke građe te vrijednih rukopisa. Za potrebe izložbe napravljene su u originalnoj veličini replike kapitela iz kapele zvonika s imenom kralja Kolomana koji su postavljeni na stupove. Tako posjetitelji mogu ući u zamišljen prostor kraljevske kapele u kojoj dominiraju stupovi i velika fotografija freske "Krista u slavi" (Maiestas Domini). Kompleks samostana i crkve na izložbi je predstavljen maketom (Hrvatski povijesni muzej), a uz vrijednu rukopisnu građu iz Samostana Sv. Marije, predstavljena je i ona iz Bodleian Library u Oxfordu, berlinske Staatsbibliothek te iz Nacionalne knjižnice Széchényi u Budimpešti, i to u vidu digitalnih preslika.
Vizualni identitet izložbe inspiriran je likovnim detaljima iz čuvenih zadarskih Evanđelistara koji su pisani beneventanom te se danas smatraju remek-djelom sitnoslikarske umjetnosti.
Glazbenu podlogu izložbe čini najstarije višeglasje u hrvatskoj glazbenoj baštini – Dvoglasni Tropirani Sanctus, u izvedbi Ensemble Dialogus, dir. Katarina Livljanić, Arcana-Outhere Misica, A396, 2016., te Kolomanove laude, Laudes Zadar, 12. st., Hortus Musicus, Monodijska glazba u Hrvatskoj od 10. do 12. st.
Autorica izložbe i likovnog postava je kustosica dr. sc. Ana Jordan Knežević, a izložba se može razgledati do 1. lipnja 2026.
(Stalna izložba crkvene umjetnosti)
Impressum
Vijesti iz svijeta muzeja - elektronički dvotjednik, ISSN 2459-8690
Glavni urednik: Ivan Guberina Uredništvo: Maja Kocijan, Iva Validžija, Ivona Marić Grafički urednik: Denis Bučar
Izdavač: Muzejski dokumentacijski centar | Ilica 44 | 10000 Zagreb | 01 4847 897 | info@mdc.hr | www.mdc.hr