HR | EN
#1 | #2 | #3 | #4 | #5 | #6

Međunarodna konferencija „Solidarnost u kulturi“ – što smo naučili iz dosadašnjih kriza?

Uoči godišnjice zagrebačkog potresa od 18. do 20. ožujka 2021. godine virtualno se održala međunarodna konferencija Solidarity in culture: Heritage protection under conditions of crisis. Organizator je bila Nacionalna i sveučilišna knjižnica, a partneri Europska komisija, Hrvatski državni arhiv, ICOM Hrvatska, Hrvatska grupa IIC-a, Etnografski muzej u Zagrebu, Institut Ruđer Bošković, Sveučilište u Dubrovniku i Ured za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba. Riječ je o samo jednom u nizu skupova koji su u posljednje dvije godine bili posvećeni temi odgovora na krizne situacije.

Prema bogatom programu konferencije u tri dana održano je više od 70 izlaganja usmjerenih na cjelokupan baštinski sektor – muzeje, knjižnice, arhive i konzervatorsko-restauratorsku struku. U izlaganjima je bio zastupljen širok spektar tema s naglaskom na multidisciplinarnost pristupa zaštiti, spašavanju i restauriranju oštećene građe. Uz jako dobar odaziv izlagača za praćenje konferencije prijavilo se čak petsto slušatelja iz cijelog svijeta.

Prethodna je godina prošla u znaku pandemije, potresa, nastavka višegodišnjih ratnih sukoba na nekim područjima, velike eksplozije u Bejrutu, a niz turbulentnih događaja i kriznih situacija nastavio se i ovu godinu. Dok nas neke vrste nepogoda ne bi trebale iznenaditi, kao što su potresi ili poplave, čini se da nas često zateknu nespremnima.

O tome kako upravljati rizicima i biti spreman na izvanredne krizne situacije govorila je Jeanne Drewes (Kongresna knjižnica, SAD). U svojem je izlaganju sažela sve vrste šteta na građi uzrokovanih različitim elementarnim nepogodama i štetnim ljudskim djelovanjem, a koje bi trebalo uzeti u obzir kod procjene rizika. Svaka bi ustanova za sebe trebala procijeniti koje su najveće prijetnje i predmetima i zgradi. Preventivna zaštita, planiranje i unaprijed izvježbane procedure i simulacije izvanrednog stanja mogu doprinijeti primjerenom odgovoru i smanjenju štetnih posljedica kada (a ne ako!) se katastrofa dogodi. Istaknula je i važnost dokumentiranja u fazi spašavanja građe.

Budući da je Hrvatska, nažalost, imala iskustva s katastrofama – od nedavnih potresa, poplava, sve do Domovinskog rata – mnogi naši kolege iz muzejske zajednice i baštinskog sektora podijelili su svoja iskustva u spašavanju i obnovi oštećene baštine. Kako su potresi ipak recentnija tema, možemo istaknuti nekoliko izlaganja povezanih s temom oštećenja i spašavanja muzejske građe nakon potresa.

Viša kustosica Iva Validžija i dokumentaristica Dunja Vranešević iz MDC-a s višom kustosicom Dunjom Nekić iz Muzeja za umjetnost i obrt predstavile su tijek evakuacije i pohrane građe Galerije Krsto Hegedušić nakon potresa koji je 29. prosinca 2020. teško pogodio Petrinju i okolicu. Nakon hitne evakuacije na sigurnu lokaciju u Sisku pristupilo se privremenoj pohrani umjetnina koja obuhvaća sljedeće postupke: evidenciju građe u postojećem ispisu iz inventarne knjige, fotografiranje i bilježenje zatečenog stanja umjetnine, zamatanje u beskiselinske materijale i zračne folije, označivanje i razvrstavanje po dimenzijama, pakiranje u kutije i smještaj na police, izradu popisa građe s oznakom točnog smještaja svakog predmeta, učvršćivanje namještaja protiv dodatnih oštećenja građe od novih podrhtavanja te postavljanje uređaja za kontrolu mikroklime i zaštitu od provale i vandalizma. U radu na prihvatu i pohrani umjetnina uz stručne djelatnike iz MDC-a i MUO-a sudjelovao je konzervator-restaurator Neven Peko iz Gradskog muzeja Sisak.

 

Izvor: prezentacija Jerryja Podanyja.

Među posterskim izlaganjima Hrvatska grupa IIC-a u suradnji s Jerryjem Podanyjem, umirovljenim konzervatorom-restauratorom iz Muzeja J. Paul Getty s velikim iskustvom u razvoju metodologije ublažavanja posljedica potresa za muzejske zbirke, predstavila je rezultate istraživanja u zagrebačkim muzejima o razlozima oštećenja muzejskih predmeta u stalnim postavima i čuvaonicama tijekom potresa u ožujku 2020. Na temelju analize položaja 135 predmeta u sedam muzeja prije potresa i nakon njega pokazano je da se većina šteta na predmetima mogla i može izbjeći jednostavnim i jeftinim rješenjima, a iznimno važnima u sprečavanju sličnih gubitaka u budućnosti. Jerry Podany u drugom je izlaganju i predstavio neka od praktičnih rješenja koja uključuju primjenu muzejskog voska, držača i sigurnosnih mreža.

Uz nekoliko radionica o zaštiti baštine koje su bile posvećene različitim metodama zračenja istaknula se radionica konzervatorica-restauratorica Maje Sučević-Miklin i Marije Reberski koje su u edukacijskom filmu jasno i praktično prikazale moguće štete od potresa na predmetima od drva, ali i sve korake koje treba ispuniti kod njihove evakuacije, prijevoza i zaštite, što može biti jako korisno i drugim muzejskim djelatnicima, ne samo onima restauratorske struke.

Nekoliko izlaganja dotaknulo se i dodatne teme bitne u procesu pripreme odgovora na kriznu situaciju, a to je digitalizacija kao jedan od važnih postupaka dokumentiranja predmeta i njihove stručne obrade. Osim toga, Jelena Rubić iz Ministarstva kulture i medija RH predstavila je nacionalni projekt e-Kultura – Digitalizacija kulturne baštine, sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Izlaganja o racionalizaciji muzejskih zbirki i planiranju čuvaonica održao je Joachim Huber (Prevart Ltd., Švicarska). U svojemu ubrzanom tečaju o tome kako odrediti prostor za odgovarajuću pohranu počeo je s pregledom različitih vrsta opreme za pohranu i pakiranje predmeta te uputio na najbolji način mjerenja potrebnog prostora. S podatcima o volumenu, površini, vrsti opreme, dimenzijama i visini buduće prostorije može se utvrditi potrebna oprema za čuvaonicu. Osim pravilnog skladištenja i odabira tehnologija pohrane važno je osigurati i dovoljno slobodnog prostora za priljev novih predmeta u budućnosti.

Kako pretrpane čuvaonice uz ograničena sredstva ne dopuštaju mogućnost primjerene skrbi o svim predmetima, tako Huber smatra da nije nužno da zbirka s vremenom raste, već bi se trebala poboljšavati. Ne trebaju svi muzeji sakupljati sve, čak ni u slučaju da je riječ o njihovu području sakupljanja, jer veličina zbirke ne jamči njezinu kvalitetu i društvenu važnost. Održivo rješenje bilo bi razmotriti zbirku i odlučiti što ostaje u njoj i što će u nju ući, i to prema unaprijed utvrđenim kriterijima, odnosno strogoj politici sakupljanja. Nedonošenje odluka i nepostavljanje prioriteta vidi kao najveće opasnosti u ionako neizvjesnoj budućnosti.

(Dunja Vranešević i Ivona Marić)

 

Fotografirao: Miho Skvrce

„Pogled u kretanja“ – novi postav Umjetničke galerije Dubrovnik

Početkom mjeseca otvoren je novi postav Umjetničke galerije Dubrovnik pod nazivom „Pogled u kretanja – djela iz zbirke UGD“ koji obuhvaća vremensko razdoblje od početka moderne umjetnosti u Hrvatskoj, gdje se kao začetnici novog smjera u umjetnosti posebice ističu Vlaho Bukovac i Mato Celestin Medović, do suvremenih tendencija u umjetnosti na dubrovačkoj i hrvatskoj sceni. Ovoga puta izbor iz zbirke Umjetničke galerije Dubrovnik krenuo je retrospektivnom putanjom, od predstavljanja suvremenih smjerova umjetnosti na prvom katu Vile Banac, preko različitih avangardnih pokreta poput Exata 51, Gorgone i Novih tendencija te različitih individualnih izraza na tragu apstraktne i figurativne umjetnosti, pa sve do samih početaka razvoja moderne umjetnosti, od dubrovačkih pejzažista i kolorista do klasika hrvatske moderne koji su u hrvatsku sredinu unijeli brojne umjetničke stilove iz svojih studentskih središta poput Münchena i Praga.

Na prvom katu, u metafizičkim kretanjima izložbe zastupljen je izbor radova hrvatske i inozemne scene (Robert Farber, Jan Fabre, Steve McCurry) unazad par desetljeća. Naglasak je stavljen na stvaralaštvo dubrovačke suvremene vizualne scene, te su između ostalih autora/ica izloženi Tolj, Jurjević, Burđelez, Lošić, Ivanišin Kardum, Pegan, Opalić, Ercegović, Bratoš, Vlašić, Dražić Selmani, Gverović, Skvrce, Šimunović. Problematizira se odnos institucija i političkih tijela naspram umjetnosti, rat, prostor 'negdje između', vertikalna os čovjeka, ontologija slike u kontekstu univerzalnog i drugo.

Drugi kat započinje avangardnim pokretima 50-ih i 60-ih godina koji su primarno bili okrenuti ka valorizaciji konceptualne umjetnosti, istraživanju kinetičkih kretanja, programatskoj i kompjuterskoj umjetnosti te duhovnom okupljanju umjetnika u grupama Exat 51, Gorgona ili djelovanja tijekom manifestacija 60-ih i 70-ih godina pod nazivom „Nove tendencije“. Nit kontinuiteta u razvoju apstraktne umjetnosti manifestira se kroz duh enformela kakav je prisutan u radovima Otona Glihe, Frana Šimunovića i Alberta Kinerta. Postupno dokidanje figuracije s tek shematskim naznakama prikazanih likova prisutno je u djelima Iva Šebalja i Zlatka Price, dok su pak utjecaji američkog apstraktnog ekspresionizma vidljivi u radu Eda Murtića te kasnije i Vatroslava Kuliša. Slikarska su djela nadopunjena kiparskim ostvarenjima Vojina Bakića i Dušana Džamonje koji nastavljaju niz kinetičkih, oblikovnih i svjetlosnih istraživanja.

Iz apstrakcije predstavljene u središnjoj prostoriji posjetitelj naglo doživljava skok u izrazitu figurativnu umjetnost koja je zastupljena pregledom domaćih autora poput Lukše Peka, Marojice Mitrovića, Josipa Škerlja i Milovana Stanića. Posebita naglašenost tjelesnosti figura javlja se kod Hegedušića i Kulmera, dok se hiperrealistični smjer u figurativnoj umjetnosti predstavlja pak djelima dvoje autora Jadranke Fatur i Vlada Jakelića.

Na posljednjem katu vile Banac zastupljeni su dubrovački koloristi (Job, Ettore, Rajčević, Dulčić, Masle, Pulitika, Vojvodić, Trostmann, Šerbu, Gusić) i pleneristi prve polovine dvadesetog stoljeća (Miljan, Rašica, Murat i drugi), klasici hrvatskog modernog slikarstva poput Vidovića, Tartaglie, Crnčića, Kraljevića, Becića, Gecana, Uzelca i Babića, a pogled unatrag zaključuje se izloženim djelima utemeljitelja hrvatskog modernog slikarstva – Vlaha Bukovca i Mata Celestina Medovića. Predstavljanje različitih kretanja unutar dubrovačkog pejzažnog slikarstva dvadesetog stoljeća teče od kolorističkih pejzaža mediteranske motivike, jarke palete i ekspresionističkog duktusa do istraživanja svjetlosnih fenomena u djelima Josipa Colonne, preko radova Marka Murata, Nika Miljana i Marka Rašice, slikara koji su usvojili pleneristička načela i inkorporirali ih u svoj južnjački imaginarij, a zaključuje se pejzažima Bukovca i Medovića. Izloženi Bukovčevi pejzaži iz pariškog i cavtatskog perioda intimistički su radovi malog formata koji sažimaju lekcije koje je Bukovac usvojio tijekom svog pariškog školovanja, a pelješki pejzaži Mata Celestina Medovića prepuni južnjačkog svjetla plod su kontinuiranog slikareva promatranja, bilježenja, fasciniranosti rodnim krajem koju pretače u djela bez predradnji u kojima boja ima primat.

Autorice koncepcije i likovnog postava su muzejska savjetnica Rozana Vojvoda, viša kustosica Petra Golušić i kustosica Jelena Tamindžija, a izložba se može razgledati do kraja svibnja 2021. godine.

(Petra Golušić, Jelena Tamindžija, Rozana Vojvoda)

 

Fotografirao: Miho Skvrce

 

Izvor: Gradski muzej Bjelovar

Bjelovarska izložba – Kako smo proživjeli prvu godinu s Covidom?

Voljela bih da katalog na mome radnom stolu IZLOžba (u izolaciji) Gradskoga muzeja Bjelovar govori o nečemu što je bilo, u prošlom svršenom vremenu, no oko mi bježi na grafički istaknuto „zlo“ u riječi „iZLOžba“ u naslovu podsjećajući kako ga još uvijek intenzivno proživljavamo. Jer iako je prošla godina dana od kako smo se počeli izolirati kako bismo zaštitili sebe i druge, još uvijek jutrom umivena lica umjesto svježim makeupom, prekrivamo/skrivamo maskama, a u očima koje nad njima proviruju ogledavamo i svoje strahove, nevjericu i tugu, ljutnju, nestrpljenje... sve, samo ne sreću i osmjeh.

No, kako smo proživjeli prvu godinu s Covidom? Gradski muzej Bjelovar je zatvorivši svoja vrata nastavio komunicirati sa svojom lokalnom zajednicom preko društvenih mreža. Oformio je Facebook grupu i na prvoj objavi 30. ožujka 2020. pozvao sugrađane da im šalju fotografije, video snimke, razmišljanja, crteže i sve ostalo čega se sjete. Zašto? - tumači autorica izložbe i popratnoga kataloga Marijana Dragičević u uvodnom tekstu: „Najbolji način bio je da ih uključimo u proces našeg posla po kojemu je muzej najpoznatiji; omogućiti im pristup izravnog sudjelovanja u stvaranju izložbe da se ljudi osjećaju korisno i preusmjere misli na nešto ljepše od svakodnevnih statističkih podataka…“.

Gotovo sedamsto Bjelovarčanki i Bjelovarčana odazvalo se pozivu što je rezultiralo dječjim crtežima, maskama iz domaće radinosti, nakitom, kuharicama… Sakupljeni predmeti izloženi su u 16. Noći muzeja 2021. godine, nakon čega će biti trajno pohranjeni muzejskoj Zbirci covid 19.

 

Izvor: Gradski muzej Bjelovar

Katalog izložbe u svome prvom dijelu donosi tekstove o bolestima kroz povijest, velikim pandemijama, od tuberkuloze i velikih boginja do svinjske gripe i Covida 19. Posebna su poglavlja posvećena najubojitijima među njima s nizom detalja o njihovoj pojavi, simptomima, načinima prenošenja, pisanim izvorima, materijalnim svjedočanstvima. Detaljnije je predstavljena najaktualnija bolest Covid 19, s kronologijom njezina širenja od nultoga pacijenta iz kineske pokrajine Hubei 17. studenoga 2019. do prve pojave bolesti u Hrvatskoj 25. veljače 2020. godine.

Drugi dio kataloga posvećen je građi koju su dostavili građani, a grupirana je u dvadesetak tematskih skupina. Među njima su „Nabava u vrijeme izolacije“ gdje dominira velika rola toaletnoga papira i vrećice brašna kao najtraženiji artikli; „Maske i pribor“ s nizom vrlo kreativnih, ali i duhovitih zaštitnih maski iz kućne radinosti; „Bez komentara“ donosi memove i šale poput „Tri puta sam spavao, šest puta jeo i još je danas“; „Prazan grad“ donosi niz fotografija opustjelih gradskih kvartova, ulica, parkova, a fotografijama su građani popratili i svoje kućne ljubimce, vrtove i cvijeće na balkonima ili pak korice knjiga i časopisa koje su čitali, preslike plakata televizijskih serija ili filmova koje su gledali, ovitaka glazbenih nosača zvuka; „Kreativni kutak“ predstavlja predmete koji su izrađivani u izolaciji – od makramea, opheklanih bočica i pletenih papuča do slika, skulptura, nakita i ukrasnih predmeta. I svi odražavaju svakodnevicu provedenu u iznimnoj situaciji izolacije i odmaka od uobičajenoga načina života. Katalog završava izborom kraćih tekstova s temom „Na čemu smo zahvalni“ – „Stalno sam sa sinovima… trebalo mi je to. Srce kao kuća“; „Zahvalna majci i ocu na genima koji između ostaloga sadrže strpljenje i pozitivan stav čak i u ružnim i nemogućim uvjetima rada i života“…

Svi su predmeti u katalogu predstavljeni ilustracijama u boji, imenom njihova autora te naslovom i kratkim opisom.

Veliki odaziv građana na poziv muzeja svjedoči o vrlo bliskom odnosu koji je muzej uspostavio sa svojom zajednicom u trenutcima kada su si međusobno najviše trebali. Kako kaže autorica - „Ovaj je projekt važan jer je pokazao zajedništvo i solidarnost među stanovnicima Bjelovara i lijep je prikaz da ljudi žele biti uključeni u život svoga grada“.

Prateći suvremene muzeološke trendove sabiranja predmeta iz sadašnjosti za budućnost, muzej je uključio publiku u kreiranje novih i aktualnih muzejskih tema kao i nabavne politike. Na obostranu korist i zadovoljstvo. Rezultat je intiman, iskren i u svojoj svakodnevnoj prepoznatljivosti vrlo dojmljiv izložbeni projekt popraćen katalogom koji bez obzira na temu, između ostaloga, svjedoči i o ljudskoj sposobnosti suočavanja sa svakim zlom s velikom dozom humora, upornosti i kreativnosti.

(Snježana Radovanlija Mileusnić)

DRAGIČEVIĆ, Marijana
Izložba (u izolaciji) : Galerija Nasta Rojc, 29.1. 2021. - 5.3. 2021. / [tekst Marijana Dragičević].- Bjelovar : Gradski muzej Bjelovar, 2021.- 109 str. : ilustr. u boji ; 30 cm
ISBN 978-953-7236-31-1

 

Izvor: Fototeka MDC-a. Muzej grada Rijeke 1988. godine (MGH1449). Autor: Miljenko Smokvina

Državni zavod za statistiku – korona i muzeji

Novi koronavirus ušao je doista u sve pore života na zemlji pa se tako uvukao i u djelovanje Državnog zavoda za statistiku. Na stranici posvećenoj učincima pandemije COVID-19 na društveno-ekonomske pokazatelje danas možemo egzaktnim jezikom statističkih podataka, zahvaljujući istraživanjima provedenim tijekom 2020. godine, dobiti sliku kako smo, koliko i u kojim sve segmentima pogođeni posljedicama pandemije. Od uobičajenih podataka o padu BDP-a ili proizvodnje saznajemo da je recimo u travnju 2020. trgovina odjećom pala za 67 posto, da smo prošle godine imali 64 manje turističkih dolazaka, da je zračni prijevoz pao 80 %, putovanja kruzerima 96 %, a uskoro ćemo dobiti i rezultate prvog istraživanja Državnog zavoda za statistiku posvećenog utjecaju pandemije na rad hrvatskih muzeja.

Državni zavod za statistiku podatke o muzejima prikuplja gotovo cijelo stoljeće. Od početka 70-tih pa do danas istraživanja se provode svake treće godine, a podaci koji se objavljuju na hrvatskom i engleskom jeziku su rezultat statističke obrade godišnjih izvještaja koje dostavljaju muzeji i muzejske zbirke, svi oni koji imaju muzejsku građu kao i samostalne galerije i galerije u sklopu ustanova koje zadovoljavaju propisane kriterije. Posljednji obrađeni i objavljeni podaci su za 2018. godinu i pokazuju da je gotovo 3 milijuna ljudi posjetilo stalne postave muzeja u RH. Gledajući broj posjetitelja stalnom postavu, prosječno po muzeju najviše su posjećeni arheološki muzeji, potom prirodoslovni i povijesni. Povremenih izložbi, bilo unutar ili van matičnog muzeja, bilo je 1 277 i vidjelo ih je 2,5 milijuna ljudi. Najveći interes publike je za umjetničke izložbe, 148 povremenih izložbi u 2018. je pogledalo 868 365 posjetitelja.

Muzeji, kao i ostali kulturni sadržaji, nalaze se u vremenu velikih mijena. Oni više nisu mjesta tihe kontemplacije već mjesta koja publici i zajednici nude doživljaj, edukaciju, ali i zabavu. Pandemija i potresi pozatvarali su muzeje i prekinuli njihovu godinama građenu živu komunikaciju s publikom, a virtualno pretvorili u novo normalno nudeći posjetiteljima razne sadržaje od virtualnih izložbi, vodstava, predavanja, radionica, igraonica - sadržaj prijeko potreban ljudima u sumornoj stvarnosti života u karanteni.

Upravo stoga je Državni zavod za statistiku odlučio krenuti u istraživanje i praćenje novih modaliteta i pojava kako bismo dobili uvid i u to kako je pandemija utjecala na rad muzeja u Republici Hrvatskoj. Početkom krize, prije točno godinu dana, Muzejski dokumentacijski centar je poslao obavijest svim muzejima da počnu pratiti i posjete mrežnim stranicama muzeja i drugim kanalima online komunikacije kako bi se krajem godine napravilo istraživanje o utjecaju pandemije na muzejsku djelatnost. U skladu s novim okolnostima, a zahvaljujući sve snažnijoj suradnji s MDC-om, stručnjaci Državnog zavoda za statistiku su uz pomoć kolega iz MDC-a kreirali novi obrazac za praćenje rada muzejskih ustanova te poslali to pilot istraživanje na adrese muzeja, zbirki i galerija. Ono što očekujemo analizom rezultata ovog istraživanja vidjeti su neki novi parametri koje do sada nismo pratili ni bilježili. U obrazac je primjerice uvedeno praćenje digitalnog sadržaja, dostupnost istoga te broja virtualnih posjetitelja. Također, dodani su popratni sadržaji muzeja, kao što su predavanja, projekcije, radionice, vodstva za sve uzraste te brojni drugi kulturno - zabavni sadržaji za publiku unutar muzeja. Pratimo broj novih predmeta u fundusu muzeja prema vrsti nabave, unaprijedila se podjela predmeta i suvenira za prodaju u muzejskim trgovinama te kod zaposlenih u muzeju uz stručno zvanje uvedena je i dobna struktura zaposlenika.

Podaci koje ćemo prikupiti do konca travnja zasigurno će najviše koristiti samim muzejskim institucijama koje se ne samo u Hrvatskoj nego i u cijelome svijetu susreću s izazovima planiranja u potpuno neizvjesnim vremenima kada smo svi svjesni da se povratak publike i prijašnje rekordne brojke posjetitelja neće brzo vratiti na razinu prije početka pandemije. Od analize prikupljenih podataka očekujemo da muzejima, ali i njihovim osnivačima, ukaže jezikom statistike na trendove i strategije nošenja s lockdownom koje su muzeji uspješno primijenili kako bi, da parafraziramo ICOM-ovu temu ovogodišnjeg Međunarodnog dana muzeja, našli načine za iscrtavanje budućnosti muzeja.

(Gordana Bralić, Državni zavod za statistiku)

 

Fotografirao: Juraj Vuglač

„Odlučna“ u Galeriji Kranjčar – izložba koja progovara o suicidu

U Galeriji Kranjčar u Zagrebu nedavno je otvorena multimedijalna izložba „Odlučna“ umjetnice Nine Đurđević koja tematizira još uvijek tabuiziranu temu - suicid, priča o strahu i beznađu, ljudima koji su mislili da su došli do kraja, društvenoj stigmi povezanoj sa samoubojstvom, ponovnom usponu i preživljavanju.

Autorica izložbom želi otvara prostor za otvorenu komunikaciju o toj teškoj temi o kojoj se ne voli pričati, ukazati na činjenicu kako živimo u surovom i turbulentnom svijetu u kojemu je nekada lako izgubiti smisao i optimizam te osvijestiti kako se suicidalne misli, time i sam čin, ne događaju nekome drugome i negdje drugdje već su dio cjelokupnog društva. Izložba je ujedno i kritika društva u kojem živimo, njegovih dominantnih vrijednosti, malograđanske etike i licemjerja, disfunkcionalnog sustava koji preživjelom ne pruža dovoljno potpore već ga stigmatizira, izolira i osuđuje.

Koristeći vlastito iskustvo unutar obitelji kao polazište, Nina Đurđević portretira osobe koje su pokušale suicid, nisu uspjele i danas su voljne otvoreno govoriti o vlastitom iskustvu. Snimke su nastale na mjestu gdje je pokušaj suicida izveden, a prethodio im je razgovor sniman audio tehnikom, pri čemu je svaki portret popraćen kratkim tekstom i autoričinim dojmom svakog susreta. Izložena su i dva autoportreta snimljena na mjestu suicida autoričina oca i brata, a prate ih priče o tim iskustvima. Portretima su dodane „odlučne razglednice“ - fotografije svakodnevice snimane mobitelom koje se projiciraju na zidu i koje prati 35-minutni audio zapis montiran od isječaka iz razgovora s glavnim akterima, otkrivajući protagoniste izložbe kao sposobne i poticajne pojedince koji se znaju zabavljati i uživati, osobe koje svojim postojanjem pozitivno utječu na živote drugih, ali kojima je „unatoč njihovoj životnosti, besmisao pojeo smisao“ te su smatrali kako imaju pravo sami odlučiti – ostati ili otići.

 

Fotografirao: Juraj Vuglač

Ovaj projekt zamišljen je kao oda životu. Životu koji je raznorodan, no ponajviše edukativan. Proširujuć. Ova portretirana grupa „odlučnih“ cjelovitija je u svojem iskustvu, usudila bih se reći, jer su odabrali obje opcije, i odlazeću i ostajaću! Ostali su s razlogom. Može, pošteđeni su s razlogom. Svakako, razlog. Zato je ovo jedan „odlučni projekt“. Projekt koji ne sakriva svoje padove već ih koristi kao pomagače. Projekt koji demantira osamljenost u beznađu., napisala je u predgovoru kataloga Nina Đurđević.

 

Fotografirao: Juraj Vuglač

Portretima protagonista autorica daje svoj intimni odgovor na temu zašto živjeti, potičući nas na promišljanje tko smo, odakle smo i kuda idemo, ali i propitivanje ubijamo li se i mi ostali svojim svakodnevnim odlukama ili ne odlukama, bježanjem od sebe, zanemarivanjem vlastitih emocionalnih potreba, ljutnjom i potiskivanjem, ignorancijom i strahom.

Kustosica izložbe je Iva Prosoli, a izložba se može pogledati u Galeriji Kranjčar do 10. travnja 2021.

(Ivan Guberina)

 

S lijeva na desno: Ivana Bajcer, Lena Kramarić, Sonja Švec Španjol, Mateja Rusak, Marina Ćorić, Mirela Blažević
Fotografija: Marko Polonio

„Woman about woman“ – Izložba koja ukazuje na značaj žene u oblikovanju kulturne i društvene stvarnosti

U samoborskoj Galeriji Prica 9. ožujka 2021. u sklopu međunarodnog umjetničkog projekta "Uspon žena u kulturi na Zapadnom Balkanu" otvorena je međunarodna grupna izložba "Women about women", koja kroz različite umjetničke izričaje i medije ukazuje na značaj žene u oblikovanju kulturne i društvene stvarnosti, otvoreno progovarajući o stereotipima, predrasudama i problemima identiteta s kojima se umjetnice susreću u današnjem svijetu.

Projekt započet početkom 2021. godine prema konceptu kustosice Biljane Jotić ukazuje na ulogu i značaj žene u oblikovanju kulturne i društvene stvarnosti, povećava vidljivost samih umjetnica, ali i potiče različitost izražavanja, medija i odnosa prema stvaralaštvu. U sklopu projekta osmišljena je i međunarodna grupna izložba "Women about women" (Žene o ženama) koja okuplja pet nezavisnih kustosica iz pet zemalja koje su odabrale po pet umjetnica iz svoje zemlje, a svaka je zastupljena jednim radom na izložbi. Kustosice i umjetnice dolaze iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Slovenije. U selekciji povjesničarke umjetnosti i nezavisne kustosice Sonje Švec Španjol na međunarodnoj izložbi sudjeluju hrvatske umjetnice Ivana Bajcer, Mirela Blažević, Marina Ćorić, Lena Kramarić i Mateja Rusak. Svaka kustosica je imala potpunu slobodu prilikom odabira umjetnica, jedini kriterij je bio da umjetnice u svom umjetničkom djelovanju problematiziraju temu žene. Pri selekciji autorica iz Hrvatske uzeta je u obzir kvaliteta umjetnica i njihovog rada, zatim raznovrsnost medija ,pa su tako hrvatske umjetnice na izložbi zastupljene s radovima u mediju slikarstva, fotografije i video rada, a kako je ovaj međunarodni projekt jedinstvena prilika da se predstave hrvatske umjetnice u regiji, odabrane su umjetnice iz različitih dijelova Hrvatske: Krapine, Varaždina, Zagreba/Dubrovnika, Zadra i Vinkovaca.

 

Fotografija: Marko Polonio

Ključni ciljevi projekta su povezivanje sektora u kulturi, poticanje suvremene produkcije, te suradnje između nezavisnih ženskih kustosica, umjetnica, udruga i ostalih aktera u kulturi. Popratnim sadržajima kao što su okrugli stolovi, simpoziji i javna predavanja šira javnost se senzibilizira i upoznaje s kompleksnom poviješću ženskog djelovanja u likovnoj umjetnosti kao i aktualnim problemima s kojima se umjetnice suočavaju u svom radu i djelovanju. Projekt "Rise of women in culture in Western Balkans" trajat će dvije godine, a osim grupne putujuće izložbe, te bogatih popratnih aktivnosti, od sadržaja koji će se također održati u Hrvatskoj svakako valja istaknuti umjetničku rezidenciju koja će se realizirati iduće godine u Zadru u organizaciji udruge Prizma. Zamišljeno je da na rezidenciji sudjeluje po pet mladih umjetnica iz partnerskih zemalja te pet mladih umjetnica iz Europske unije, a osim što će sudionice imati priliku 14 dana za umjetničko stvaranje, upoznavanje i ostvarivanje suradnje, bit će osmišljeni i popratni sadržaji kao što su okrugli stol i studijske posjete glavnim akterima nezavisne kulturne scene u Zadarskoj županiji i javnim ustanovama koje promiču razvoj kulturne i kreativne industrije, kao što je Centar za kreativne industrije u Zadru. Tijekom rezidencije mlade umjetnice će imati priliku učiti o VR tehnologiji i virtualnim galerijama, a radovi nastali na umjetničkoj rezidenciji bit će izloženi na završnoj izložbi kao i u virtualnoj galeriji.

Samostalne umjetnice i nezavisne kustosice blisko surađujući i djelujući u području kulture i umjetnosti često se suočavaju s istim predrasudama, problemima ili preprekama, a svaka ih rješava na svoj način ovisno o karakteru, temperamentu, okolnostima i mogućnostima. Takva povezanost, razumijevanje i iskustvo učinile su ovu suradnju poticajnom i bogatom, te lišenom ikakvih lažnih uvijanja i pakiranja u poželjne celofane. Bogatstvo, raznolikost, razumijevanje i otkrivanje međusobnih sličnosti i razlika i potencijala svih uključenih jedinki unutar projekta stvorilo je nevjerojatnu platformu različitosti oplemenjujući sve uključene kroz međusobnu razmjenu iskustava i mišljenja, a potom i kroz komunikaciju s publikom, gledateljima, medijima i zainteresiranim pojedincima. Riječ je o jedinstvenom međunarodnom projektu koji je posvećen uvidu i ukazivanju na ulogu i značaj žene u oblikovanju kulturne i društvene stvarnosti, a to čini kroz najiskreniji vid komunikacije – umjetnost, rekla je na otvorenju izložbe Sonja Švec Španjol.

 

Fotografija: Marko Polonio

Izložba je tijekom siječnja realizirana u Beogradu (Srbija), tijekom veljače u Podgorici (Crna Gora), od 9. do 28. ožujka posjetitelji će izložbu moći razgledati u Galeriji Prica u Samoboru, nakon čega izložba putuje u Sloveniju (Ajdovščina) i Sjevernu Makedoniju (Skoplje).

(Sonja Švec Španjol)

>>> Okrugli stol na temu "Život i mogućnosti djelovanja suvremenih umjetnica u Hrvatskoj danas"

>>> Stručno vodstvo kroz izložbu

 

Impressum

Vijesti iz svijeta muzeja - elektronički dvotjednik, ISSN 2459-8690

Glavni urednik: Ivan Guberina Uredništvo: Maja Kocijan, Iva Validžija, Ivona Marić Grafički urednik: Denis Bučar

Izdavač: Muzejski dokumentacijski centar | Ilica 44 | 10000 Zagreb | 01 4847 897 | info@mdc.hr | www.mdc.hr