Povodom 70. obljetnice osnutka Muzejski dokumentacijski centar iz Zagreba (MDC) priredio je mrežnu izložbu „70 godina MDC-a“ kojom javnosti približava povijest i djelovanje ustanove ključne za razvoj muzejske struke u Hrvatskoj, od osnutka 1955. godine i početaka sustavnog prikupljanja podataka o razvoju i djelovanju muzeja sve do današnjih dana.
Ovom tematskom izložbom djelatnici MDC-a pokušali su sabrati miljokaze njegova razvoja i rada, početke, prekretnice i razdjelnice, prijelomne trenutke, lutanja i uspjehe. Iz zbirki i fondova MDC-a izvučena su znana i manje poznata građa te priče koje svjedoče o dugom putu profesionalizacije muzejske djelatnosti u Hrvatskoj, desetljećima skupljanja i dijeljenja znanja, djelovanju generacija stručnjaka, katkad ispred vremena, nekada u skladu s vremenima, ali cijelo vrijeme, u dobru i zlu – za muzeje i uz muzeje.
Uvodni dio izložbe publiku vodi u vrijeme nakon Drugog svjetskog rata, razdoblje u kojemu su muzeji bili suočeni s teškim poratnim prilikama, nepostojanjem usustavljene dokumentacije, manjkom znanja i mogućnosti da se ono stekne. Poseban naglasak je na djelovanju dr. Antuna Bauera, osnivaču Muzejskoga dokumentacijskog centra i njegovom prvom ravnatelju, svestranom muzeologu, povjesničaru umjetnosti, arheologu i kolekcionaru, zaslužnom za utemeljenje brojnih muzejskih institucija i zbirki u Republici Hrvatskoj, kao i za osnivanje poslijediplomskog studija muzeologije na Sveučilištu u Zagrebu.
Kroz deset izložbenih cjelina približeni su mnogi prijelomni trenutci u razvoju centra i muzejske djelatnosti u Hrvatskoj - od pokretanja prvih muzeoloških časopisa na ovim prostorima, dolaska prvog računalnog sustava za muzeje razvijenog u Smithsonianu, razvoja prvih muzejskih mrežnih stranica kojima su hrvatski muzeji i digitalne zbirke iskoračili u virtualni svijet, sve do recentnog pilot-projekta istraživanja provenijencije umjetnina oduzetih tijekom i nakon Drugoga svjetskog rata, pokrenutog zajedno s Ministarstvom kulture i medija.
Kroz brojna domaća i strana predavanja, radionice, stručna okupljanja i simpozije naglašena je važnost aktivnog poticanja razmjene znanja među muzejskim stručnjacima, koje je do danas ostalo jedan od temelja rada ustanove, a od raznovrsnih obrađivanih tema posebno su se istaknule radionice o obradi muzejske građe i dokumentacije, informatizaciji, preventivnoj zaštiti, muzejskom nakladništvu i istraživanju podrijetla umjetnina.
Poseban segment izložbe posvećen je djelovanju MDC-a u Domovinskom ratu kada kao središnja središnja ustanova za provedbu zaštite muzeja u ratnim okolnostima vodi opsežni projekt procjene i vrednovanja ratne štete na muzejima i muzejskoj građi, kao i povrata muzejske građe i obnove muzejskih zgrada u poratnom periodu. O toj važnoj ulozi svjedoče fotografije koje prikazuju prvi obilazak ratom zahvaćenih područja organiziran početkom 1992. godine za austrijske muzealce i novinare, predsjednika ICOM-a Patricka Boylana prilikom obilaska Krapja 1995. godine, kao i djelatnike MDC-a snimljene 2011. u Muzeju Vojvodine u Novom Sadu tijekom pregovora o povratu građe Gradskog muzeja Vukovar.
U izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec nedavno je otvorena retrospektivna izložba „Škola animiranog filma Čakovec ŠAF 1975. – 2025. – Prvih pedeset“ posvećena nadaleko poznatoj Školi animiranog filma Čakovec, jednom od najstarijih i najproduktivnijih hrvatskih dječjih kinoklubova koji ove godine slavi respektabilnih pola stoljeća postojanja i kontinuiranoga rada.
Autorica koncepta, dizajna i postava izložbe je muzejska savjetnica Maša Hrustek Sobočan, ravnateljica Muzeja koja je i sama bila aktivna šafovka. Izložba nije koncipirana kronološki, nego je podijeljena na tematske cjeline koje uz tekstualni sadržaj i ilustracije na izložbenim plakatima prate originalni predmeti, dokumenti, plakati, crteži i fotografije. Obrađena je kompletna povijest nastanka ŠAF-a, prezentirani su začetnici, voditelji, stručni suradnici, volonteri, djeca polaznici, faze rada kroz desetljeća, radionice, filmovi i nagrade. Poseban naglasak je na osnivaču i prvom voditelj ŠAF-a Edi Lukmanu koji je potpuno sam pionirski krenuo u neizvjesni put izgradnje dječjega filmskog stvaralaštva u Čakovcu, uz podršku tadašnje ravnateljice Knjižnice i čitaonice Čakovec Mire Kermek-Sredanović. U ŠAF-u je u ovih pet desetljeća, od 1975. – 2025. godine, djelovalo više od 900 članova, snimljeno je 373 animiranih filmova redovne produkcije, održano je 30 internacionalnih filmskih radionica, a šafovci su za svoje animirane filmove osvojili osvojili čak 360 nagrada, učinivši ovaj dječji filmski studij prepoznatljivim u svijetu.
Izvor: Muzej Međimurja Čakovec
Zaseban dio izložbe čini ambijentalni postav radne prostorije ŠAF-a, čarobne stvaraonice iz tavanskih prostorija Centra za kulturu Čakovec, koja odiše posebnom kreativnom i boemskom atmosferom. Na izložbi je izveden presjek sobe od drvenih panela i tu je smješten dio opreme sa ŠAF-a s ciljem prikaza animacijskog radnog mjesta sa svim namještajem, potrepštinama, crtaćim i slikarskim priborom, animacijskim prosvijetljenim pultovima, trik-stolom za snimanje i opremom za montiranje. Dio te opreme danas je dio povijesti, a većina animacije izvodi se digitalnim putem, no izložba prezentira procese nastanka animiranog filma unatrag pet desetljeća. Ovaj dio izložbe ima obrazovnu namjenu te daje edukativni prikaz rada na animaciji kroz sljedeće važne teme: Što je animacija i kako animiramo, Vrste animacije, Koliko sličica treba za 1 sekundu animiranoga filma, Kako nastaje animirani film, Ideja – sinopsis – scenarij – storyboard / knjiga snimanja, Animacija, Snimanje, Montaža slike i zvuka, Filmski formati, Kadriranje i rakursi.
Radovima iz originalnih ŠAF-ovih animiranih filmova prezentirani su primjeri animacije crtežom, animacije na celu (celuloidu), animacije kolažom i lutka animacije. Zaseban i posebno atraktivan dio izložbe čine scenografije i lutke iz pojedinih uspješnih ŠAF-ovih filmova, uključujući i prvi ikada napravljeni lutka film „Na čehari“ iz 1976. godine za koji je ŠAF dobio mnoge nagrade. Poseban odvojeni dio na galeriji Izložbenog salona čini kutak s projekcijom ŠAF-ovih animiranih filmova, onih od davne 1975. godine pa sve do danas. Izložbu prati i katalog s naslovnicom u konturnoj formi ŠAF-ovog znaka, legendarnog lika Šafka iliti Letećeg dječaka.
Izvor: Muzej Međimurja Čakovec
Autorice tekstova u katalogu su Maša Hrustek Sobočan i Jasminka Bijelić Ljubić, a potpisnik vrlo atraktivnog dizajna kataloga i izložbenih plakata je Tomislav Brozović koji je uspio dočarati šareni dječji svijet mašte veselim jarkim bojama, neobičnim oblicima i fontovima.
Dokumentarnom izložbom o radu ŠAF-a kroz prvih pedeset godina postojanja sjećamo se skromnih početaka, razvojnih faza, ali i velikih dosega koje su naši šafovci postigli u zemlji i svijetu. Kroz protok vremena i tehnološke promjene kojima se uspješno prilagođava, ŠAF je i dalje aktivan i važan faktor u domeni domaćih i stranih kinoklubova. ŠAF je proslavio svoj grad Čakovec i postao dio njegove povijesti, a na nama je da mu ovakvom izložbom odamo zasluženo priznanje.
Izložba se može pogledati do 20. srpnja 2025. godine.
(Maša Hrustek Sobočan)
„Faros na tanjuru“ – jedinstveni uvid u prehrambene običaje starogrčkog Hvara
U Arheološkom muzeju u Splitu održano je svečano predstavljanje publikacije „Faros na tanjuru“ koja čitateljima donosi jedinstveni uvid u prehrambene običaje starogrčkog Hvara, temeljen na arheološkim nalazima, znanstvenoj obradi podataka iz antičkih izvora te analizi kulinarskih praksi toga vremena.
Publikacija je rezultat interdisciplinarnog projekta koji povezuje arheologiju, znanstvena istraživanja i gastronomiju, uz naglasak na međuinstitucionalnu suradnju, modernu prezentaciju baštine i edukativni aspekt, a nastala je u suradnji Instituta za arheologiju, Javne ustanove Agencija za upravljanje Starogradskim poljem, Arheološkog muzeja u Splitu te Splitsko-dalmatinske županije. Autorica publikacije je dr. sc. Ivana Ožanić Roguljić (Institut za arheologiju), dok su suautori mr. sc. Vinko Tarbušković (ravnatelj Javne ustanove Agencija za upravljanje Starogradskim poljem) i dr. sc. Jelena Jovanović (viša kustosica Grčko-helenističke zbirke Arheološkog muzeja u Splitu).
Kroz interdisciplinarni pristup, publikacija prikazuje kako su Grci jeli, što su jeli i zašto je hrana bila važan segment svakodnevnog života, ali i ritualnih, društvenih i pogrebnih običaja. Čitatelji dobivaju detaljan uvid u grčku gastronomsku kulturu u Starogradskom polju, s posebnim osvrtom na prehrambene navike Grka u svakodnevici i za vrijeme gozbi, osnovne korištene namirnice, izgled i strukturu njihovih obroka – od glavnih jela do deserata, ulogu vina u društvenim i vjerskim kontekstima, posuđe i način serviranja hrane.
Uz gastronomsku dimenziju, publikacija otvara i kulturno-religijske aspekte, donoseći poglavlja o grčkoj mitologiji i kultovima u Starogradskom polju, kao i o ulozi hrane u pogrebnim običajima antičke Isse, povezujući time Faros i Issu kao dvije ključne starogrčke naseobine na istočnoj obali Jadrana. Ključni dio publikacije čine rekonstruirani recepti, koji su rezultat pomnog istraživanja i reinterpretacije povijesnih izvora, a danas su ponovno oživljeni kroz međuinstitucionalnu suradnju. Uz objašnjenje arheološkog aspekta recepti predstavljeni u publikaciji temelje se na vjerodostojnim podacima i pomnoj znanstvenoj analizi, s ciljem da se što vjernije prikaže prehrana u starogrčkom svijetu.
„U prvom poglavlju publikacije, autorica dr. sc. Ivana Ožanić Roguljić, započinje tekst polazeći od ključnog arheološko-povijesnog uvida: kada su Grci u 4. st. pr. Kr. osnovali koloniju Faros na otoku Hvaru, sa sobom donijevši ne samo arhitekturu i pismo, nego i prehrambene navike – koje su se, očekivano, ispreplele s tradicijama lokalnog stanovništva. Putem raznovrsnih povijesnih izvora – od Homera i Hesioda, preko Arhestrata i Ateneja, do medicinskih i poljoprivrednih traktata – rekonstruira se bogat i složen kulinarski svijet. Grci su jeli jednostavno, ali promišljeno. Imali su dva obroka dnevno, koristili su mnogo povrća, žitarica i maslinovog ulja, a meso je bilo rezervirano za posebne prilike, često povezane s ritualima i žrtvovanjima“, objasnila je dr. sc. Jelena Jovanović.
Posebnu vrijednost ovom projektu dala je suradnja s obrazovnim institucijama – jela su, prema rekonstruiranim receptima, pripremili i prezentirali učenici Srednje škole Hvar – izdvojena lokacija Jelsa pod vodstvom svojih mentora, dok su učenici Turističko-ugostiteljske škole iz Splita bili zaduženi za posluživanje. Ovim projektom mladima je pružena prilika za prakticiranje struke u kontekstu kulturne baštine, ali i snažno povezivanje s vlastitim nasljeđem na suvremen i kreativan način.
„Naizgled jednostavna, kuharica se pokazala kao jedna od najzahtjevnijih publikacija za pisanje. Osim znanstvene analize, rekonstruirane recepte bilo je potrebno praktično isprobati, prilagoditi suvremenim namirnicama, pažljivo izbalansirati okuse te precizno izračunati omjere. U svemu tome neprocjenjiva podrška bili su nam učenici i mentori Srednje škole Hvar – izdvojena lokacija Jelsa, s kojima smo zajedno prošli kroz niz zahtjevnih seminara, edukacija i priprema. Ovim putem im od srca zahvaljujem i upućujem iskrene čestitke na predanom radu i izvrsnoj suradnji“, rekla je na predstavljanju autorica dr. sc. Ivana Ožanić Roguljić.
Obogaćeni znanjem i kontekstom ove znanstveno-kulinarske priče, uslijedila je i sama degustacija jela koje su, prema receptima iz publikacije „Faros na tanjuru“ pripremili učenici Srednje škole Hvar – izdvojena lokacija Jelsa pod vodstvom svojih mentora. Bilo je to istinsko putovanje kroz sva osjetila – od prenošenja znanja, preko mirisa i okusa, do glazbe koja je prisutne povela u svijet starogrčkog Farosa nudeći autentični doživljaj prošlosti.
Ovaj događaj pokazao je kako povijest može postati živa, dostupna i nezaboravna kada je interpretiramo na način koji uključuje sva osjetila. Upravo takav pristup otvara put daljnjoj valorizaciji i širenju ove inicijative, ne samo u kulturnom i edukativnom, već i u turističkom kontekstu.
(Arheološki muzej u Splitu)
Fotografirao: Dario Grzelj / HINA
„Menče Spirovska – vizualne fascinacije Zagrebom” – predstavljeno stvaralaštvo značajne makedonske grafičke umjetnice
U Kulturno informativnom centru Republike Sjeverne Makedonije u Zagrebu otvorena je izložba „Menče Spirovska – vizualne fascinacije Zagrebom” koja prvi put cjelovito predstavlja opus makedonske umjetnice nastao tijekom studija u Zagrebu koji se čuva u fundusu Muzeja za umjetnost i obrt.
Izložba donosi presjek stvaralaštva Menče Spirovske, jedne od najznačajnijih makedonskih grafičkih umjetnica, nastalog tijekom boravka na studiju u Zagrebu te pruža uvid u njezin umjetnički doprinos i osobni pogled na život u ovom gradu. Kombinacija muzejske građe i privatne dokumentacije čini ovu izložbu jedinstvenim svjedočanstvom njezina umjetničkog i osobnog puta.
Publika može vidjeti 15 umjetničkih grafika iz Zbirke grafike MUO, 16 idejnih nacrta grafičkog dizajna iz Zbirke grafičkog dizajna MUO te privatne fotografije iz njezina „zagrebačkog razdoblja“ posuđene od njezine kćeri Elizabete Avramovske, koje otkrivaju interdisciplinarnost njezinog rada, ne samo s područja grafičke, nego i primijenjene umjetnosti, kao i rješenja za razna poduzeća i prospekte. Posebno mjesto na izložbi ima do sada jedini poznati rad s područja grafičkog dizajna "Idejno rješenje reklamnog turističkog prospekta Zagreb“, koji se sada premijerno izlaže. Napravila ga je tijekom studija na nekadašnjoj Akademiji primijenjenih umjetnosti u Zagrebu, kombinirajući funkcionalni dizajn, mapu grada, ilustracije znamenitosti te tipografska istraživanja identiteta Zagreba pedesetih godina.
Fotografirao: Dario Grzelj / HINA
Paralelono, izložba nudi uvid u njezinu diplomsku mapu grafika „Stari Zagreb”, izvedenu u tehnici drvoreza, u kojoj prikazuje melankolične gradske prizore lišene ljudske prisutnosti, s jakim ekspresionističkim odmakom. Predstavljen je i doprinos makedonskih studenata zagrebačkoj umjetničkoj sceni 1950-ih, a Menče Spirovska pritom zauzima posebno mjesto kao posrednica kulturnih i estetskih vrijednosti dviju zemalja.
Unatoč kratkom razdoblju aktivnog umjetničkog djelovanja, autoričin opus ostaje značajan trag jednog vremena i prostora, sačuvan u zbirkama Muzeja za umjetnost i obrt, Koroške galerije likovnih umetnosti u Sloveniji, te u Gradskom muzeju Skopje u Makedoniji.
Autorice i kustosice izložbe su Antonia Došen, voditeljica Zbirke grafike te Zbirke tiskarstva i knjigoveštva i Koraljka Vlajo, voditeljica zbirki grafičkog i produkt dizajna Muzeja za umjetnost i obrt.
Izložba je realizirana u povodu obljetnice 145 godina MUO-a, a može se razgledati do 3. lipnja.
(I.G.)
Fotografirao: Zlatko Sunko
„Tijardović i Gotovac: od note do kroja“ – izložba predstavlja najvažnija djela dvojice velikana hrvatske glazbe
U Staroj gradskoj vijećnici u Splitu nedavno je otvorena izložba Tijardović i Gotovac: od note do kroja nastalu u koprodukciji Muzeja grada Splita i HNK Split povodom obilježavanja 2025. godine kao godine Ive Tijardovića i Jakova Gotovca. Izložba nastoji kroz kazališne kostime publici približiti neka od najvažnijih djela Ive Tijardovića i Jakova Gotovca.
Dvojica velikana, koji su svojim operama i operetama uvelike utjecali na glazbeni razvoj ne samo Splita, nego i Hrvatske rođeni su davne 1895., prije točno 130 godina. Ivo Tijardović u istočnim zidinama Dioklecijanove palače, a svega 200 metara dalje, u Bajamontijevoj ulici rođen je Jakov Gotovac niti mjesec dana kasnije. Poznavali su se od malih nogu, a u svojim memoarima Tijardović Gotovca naziva prijateljem i opisuje njihova zajedničkom druženja. Obojica su stjecali glazbenu naobrazbu od dječačke dobi, a Ivo Tijardović se istakao i kao vrstan crtač i slikar već za vrijeme srednjoškolskog obrazovanja.
Unatoč lijepim uspomenama iz djetinjstva, bilo je za očekivati da će dvojica vrsnih skladatelja kasnije postati rivali. Naime, 1921. godine Split dobiva svoj prvi profesionalni kazališni ansambl, a Tijardović se od 1922. zapošljava kao scenograf i dirigent. S druge strane, nakon povratka iz Beča Jakov Gotovac u Splitu nije pronašao pravu priliku za glazbeno djelovanje, pa odlazi u Zagreb gdje piše neka od svojih najpoznatijih opernih djela.
Fotografirao: Zlatko Sunko
Tijardovićeva opereta Mala Floramye postala je hitom odmah nakon praizvedbe davne 1926. godine, dok se Spli'ski akvarel, čija se radnja odvija u Splitu 20-ih godina prošlog stoljeća, smatra najsplitskijom od svih predstava. Uz njih je predstavljena i nešto manje poznata Tijardovićeva opereta Kraljica lopte koja je vjerojatno jedina opereta na svijetu povezana s nekim nogometnim klubom. Posvećena je splitskom Hajduku, a praizvedena je na Starom Placu 21. kolovoza 1926. povodom obilježavanja 15. obljetnice od osnutka kluba.
Od Gotovčevih djela predstavljene su komična opera Ero s onoga svijeta i opera povijesne tematike Mila Gojsalića. Gotovčev Ero s onoga svijeta praizveden je 1935. godine u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, a nedugo nakon toga Ero je svojom popularnošću i brojem izvedbi nadmašio svu ostalu hrvatsku opernu produkciju. S druge strane Mila Gojsalića je nakon svoje praizvedbe u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu 1952. godine doživjela svega nekoliko premijernih obnova, a na izložbi je predstavljena kostimima iz 2023. godine koji su, iako inspirirani tradicionalnim nošnjama Poljica, ipak zasjali u nešto suvremenijem obliku.
Izložba Tijardović i Gotovac: od note do kroja otvorena je do 1. lipnja 2025. godine.
(Petra Dajak Belas)
Izvor: Hrvatski pomorski muzej Split
Novi slojevi interpretacije – multimedija u Hrvatskom pomorskom muzeju Split
Suočen s izazovima karakterističnima za mnoge muzejske ustanove, poput manjka prostora i zastarjele muzeografske infrastrukture, Hrvatski pomorski muzej Split aktivno razvija multimedijalne alate koji obogaćuju posjet i približavaju pomorsku baštinu publici. Najnoviji korak u tom smjeru je nedavno postavljanje interaktivnog ekrana u dvoranu s postavom torpedne zbirke.
Riječ je o zaslonu osjetljivom na dodir koji posjetiteljima nudi mogućnost pregleda arhivskih fotografija, videozapisa i dokumenata tematski vezanih uz izložene predmete. Kroz prikazane sadržaje posjetitelji mogu steći bolji uvid u razvoj torpeda u riječkim tvornicama, njihove pripreme na podmornicama te izvođenje vježbi lansiranja. Projekt će se nastaviti instalacijom drugog ekrana u dvorani posvećenoj Domovinskom ratu na Jadranu, a u sljedećoj fazi obogatit će se i segment posvećen Viškom boju. Multimedijalni ekrani unose dodatnu vrijednost u vojni dio postava koji je dosad bio statičan, čineći ga dostupnijim i zanimljivijim različitim skupinama posjetitelja. Projekt se realizira uz financijsku podršku Splitsko-dalmatinske županije kroz programe Upravnog odjela za kulturu.
Ovakva ulaganja nadovezuju se na ranije projekte digitalizacije i multimedije u muzeju, poput otvaranje dvorane za virtualnu stvarnost krajem 2022. godine u sklopu EU projekta „WRECKS4ALL – Zaštita podvodnog nasljeđa kroz digitalizaciju i valorizaciju kao novi oblik turističke ponude“. Muzejski VR showroom nudi 30 pari naočala koje korisnicima omogućuju virtualni zaron na 18 pažljivo snimljenih podvodnih lokaliteta na području Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Snimke su izrađene tehnikom fotogrametrije visoke preciznosti, a sadržaji uključuju antičke brodolome, olupine brodova i zrakoplova iz 20. stoljeća, pa čak i potopljeno selo u hidroakumulacijskom jezeru. Projekt je vodio Pomorski fakultet Kotor, a muzej je sudjelovao je kao partner. Jedan od ciljeva projekta bio je očuvanje i popularizacija podvodne baštine kroz digitalne metode prezentacije.
Izvor: Hrvatski pomorski muzej Split
Prvi multimedijalni iskorak Muzeja ostvaren je još u siječnju 2022. godine u okviru županijskog projekta „Pomorsko je dobro“, kada je postavljen samostojeći interaktivni kiosk s multimedijskim sadržajem o podvodnoj baštini Splitsko-dalmatinske županije. Kroz ekran dijagonale 55 inča posjetitelji mogu istražiti 22 pomorska lokaliteta – od antičkih olupina do novovjekovnih brodova i mjesta značajnih pomorskih bitaka. Za najmlađe su posjetitelje posebno atraktivne edukativne igre, poput kvizova, slagalica i izrade razglednica s motivima iz podmorja.
Svi implementirani multimedijalni sadržaji dostupni su na hrvatskom i engleskom jeziku, osiguravajući dostupnost stranim posjetiteljima, a povratne informacije koje muzej kontinuirano prikuplja potvrđuju pozitivan odjek i interes publike. Ulaganjima u multimediju Hrvatski pomorski muzej Split nastoji svoju bogatu građu i teme vezane uz pomorsku baštinu interpretirati na način primjeren suvremenim muzejskim praksama i očekivanjima današnje publike. Novim tehnologijama otvaramo dodatne prostore za znatiželju, razumijevanje i dijalog – unutar postojećih prostornih ograničenja, ali s pogledom usmjerenim prema razvoju i stvaranju uvjeta za cjelovitiju prezentaciju muzejske građe u budućnosti.
(Petra Radić, viši kustos)
Impressum
Vijesti iz svijeta muzeja - elektronički dvotjednik, ISSN 2459-8690
Glavni urednik: Ivan Guberina Uredništvo: Maja Kocijan, Iva Validžija, Ivona Marić Grafički urednik: Denis Bučar
Izdavač: Muzejski dokumentacijski centar | Ilica 44 | 10000 Zagreb | 01 4847 897 | info@mdc.hr | www.mdc.hr