U Muzeju antičkog stakla u Zadru početkom mjeseca predstavljena je stručno-znanstvena monografija Staklo kasnog srednjeg i novog vijeka iz zadarskih muzeja, autora dr. sc. Vedrane Jović Gazić i dr. sc. Šime Perovića, u kojoj su prikazani arheološki nalazi raznovrsne staklarske produkcije od 14. do 18. stoljeća pronađeni na prostoru povijesne jezgre Zadra.
Obrađeni predmeti uglavnom su bili dijelom svakodnevne primjene, a pronađeni su u sakralnim objektima (crkvama, samostanima), ponešto u fortifikacijskim objektima, a manje u stambenim jedinicama. Većinom su importirani iz radionica sjeverne Italije, no ne isključuje se mogućnost uvoza iz balkanskih radionica (primjerice dubrovačkih) koje su djelovale u maniri venecijansko-muranskih staklara. Predmeti su pohranjeni u zbirkama triju muzejskih ustanova u Zadru – u Narodnom muzeju, Arheološkom muzeju i Muzeju antičkog stakla, a budući da se radi o dosta fragmentiranim primjercima uobičajenih formi uporabnog stakla, do sada nisu bili detaljnije obrađivani niti prezentirani javnosti.
Na samom kraju, u posljednjem, ali iznimno vrijednom, opsežno razrađenom i likovno bogato opremljenom dijelu monografije nalazi se Katalog građe s impresivnih 689 kataloških jedinica koje uključuju uobičajene podatke (opis, dimenzije, tehnika izrade, lokalitet, mjesto pohrane, oznaku predmeta), fotografiju svakog obrađenog predmeta, popratne crteže, kao i vrijedne grafičke rekonstrukcije.
U Arheološkom muzeju u Splitu 21. ožujka 2025. otvorena je izložba „Otoci i sveci. Samostani i svetišta na istočnoj jadranskoj obali od sv. Jeronima do Grgura VII.“, koja prikazuje crkvenu i kulturnu povijest jadranskih otoka u razdoblju od 4. do 12. stoljeća.
Riječ je o izložbi koja donosi rezultate međunarodnog znanstvenog projekta MONACORALE koji za cilj ima kreirati online bazu podataka o samostanima i crkvenim sklopovima na prostoru istočne jadranske obale. Iza organizacije izložbe stoji suradnja čak osam institucija iz Hrvatske i Francuske: Arheološkog muzeja u Splitu, Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika, Agence Nationale de la Recherche (ANR) – programme MONACORALE, Centre national de la recherche scientifique, École française de Rome, UMR Chrono-environnement, UMR ARTEHIS i UMR HISOMA.
Postav izložbe strukturiran na način da posjetiteljima predstavi višeslojni fenomen monaštva i samostanskih kompleksa, od pustinjačkih početaka na jadranskim otocima, preko ranokršćanskih svetišta do benediktinskih zajednica koje su imale značajnu kulturnu, političku i duhovnu ulogu na području istočnog Jadrana. Kroz izložbu su prikazani arheološki nalazi, liturgijski predmeti, relikvijari, fragmenti arhitekture i rukopisi.
Izvor: Arheološki muzej u Splitu
Posjetitelji su uživali u atmosferi koja je bila inspirirana tematikom same izložbe. Kroz minimalističke svjetlosne efekte, miris tamjana, te vizualni identitet koji kroz elemente beneventanskog pisma oživljava duh otočkih pustinjačkih samostana stvoren je doživljaj isposništva čime je publika imala priliku svim osjetilima doživjeti vrijeme i mjesto koje izložba obrađuje. Cjelokupni doživljaj dodatno je zaokružen glazbenom podlogom inspiriranom gregorijanskim koralima iz 9. i 10. stoljeća.
Na tri jezika – hrvatskom, engleskom i francuskom – izložba nudi uvid u kulturnu i duhovnu prošlost jadranskih otoka. Posjetitelji su imali priliku uroniti u manje poznate stranice povijesti, uživajući u brojnim pisanim materijalima koji objašnjavaju detalje o više od stotinu crkvenih sklopova na otocima i istočnoj jadranskoj obali.
Autorski tim izložbe čine: Morana Čaušević–Bully (Université Marie et Louis Pasteur, CNRS – UMR Chrono-environnement, Besançon), Sébastien Bully (CNRS – UMR ARTEHIS, Dijon), Pascale Chevalier (Université Blaise Pascal, Centre d'Histoire "Espaces & Cultures") i Stephane Gioanni (Université Lyon 2, UMR HISOMA). Kustosi izložbe su Nikolina Uroda (Muzej hrvatskih arheoloških spomenika – Split), Morana Čaušević–Bully i Sébastien Bully.
Izvor: Arheološki muzej u Splitu
Vizualni identitet izložbe, inspiriran beneventanskim pismom – karakterističnim za dalmatinsku kulturnu sredinu srednjeg vijeka – oblikovao je Stjepko Rošin, dok su dizajn postava i oblikovanje izložbenog prostora osmislili splitski arhitekti Jerko i Dijana Rošin. Takva integracija vizualnog jezika i povijesne tematike rezultirala je postavom koji nadilazi klasični prikaz arheoloških artefakata i otvara prostor za slojevito tumačenje kulturne baštine.
Među uzvanicima, na svečanom otvorenju prisustvovali su predstavnici francuskih i hrvatskih znanstvenih, kulturnih i diplomatskih institucija, među kojima i veleposlanik Republike Francuske u Hrvatskoj, Nj. E. Fabien Fieschi, direktor srednjovjekovnih studija Francuske škole u Rimu, gospodin Vivien Prigent, gradonačelnik Grada Splita Ivica Puljak, dožupan Splitsko-dalmatinske županije Stipe Čogelja te voditeljica Konzervatorskog odjela u Splitu Anita Gamulin kao izaslanica Ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek.
Stručna i šira javnost tako ima priliku upoznati manje poznatu dimenziju kulturnog identiteta istočne jadranske obale i njezinu ulogu u razvoju europskog monaštva i kulturnih mreža ranog srednjeg vijeka.
Izložba je u Arheološkom muzeju u Splitu otvorena do 6. lipnja 2025. godine.
(Arheološki muzej u Splitu)
Izvor: Hrvatski pomorski muzej Split
„Brodarska baština Siska na starim razglednicama i fotografijama iz zbirki Gradskog muzeja Sisak“ – izložba prezentira bogatu tradiciju riječnog brodarstva na sisačkom području
U Hrvatskom pomorskom muzeju Split krajem ožujka otvorena je izložba pod nazivom „Brodarska baština Siska na starim razglednicama i fotografijama iz zbirki Gradskog muzeja Sisak“, autor koje je dr. sc. Vlatko Čakširan, muzejski savjetnik iz Gradskog muzeja Sisak.
Izložba prezentira bogatu tradiciju riječnog brodarstva na sisačkom području od pojave prvih parnih brodova tijekom 19. stoljeća do početka 1990-ih godina. Parni stroj je u prvoj polovici 19. stoljeća na području Siska nagovijestio industrijsku revoluciju, a snage motora pojedinih brodova sisačke flote Dunavski Lloyd u 20. će stoljeću određivati njezine ukupne mogućnosti u gospodarskom kontekstu. Od bogate brodarske tradicije danas su ostale samo stare fotografije i razglednice koje ukazuju na važnost te gospodarske grane za povijest grada. Velika količina vizualne građe čuva se u Gradskom muzeju Sisak koji ima značajnu ulogu u promociji kulturne i povijesne baštine grada.
Za ovu prigodnu pridodano je i nekoliko predmeta iz fundusa Hrvatskog pomorskog muzeja Split koji iako je usmjeren ponajprije na more u svojim zbirkama čuva određen brod predmeta vezan uz riječno brodarstvo od kojih je dio našao mjesto na ovoj gostujućoj izložbi. Izložena je maketa riječnog monitora „Drava“, mornarice Kraljevine SHS, zatim riječni monitor austrougarske mornarice „Szamos“ u vidu portreta broda, autora Alexandera Kirchera te jedna stolna zastavica Dunavskoga Lloyda.
Izvor: Hrvatski pomorski muzej Split
Grad Sisak i njegove rijeke organski su povezana cjelina i bez te spoznaje ne možemo razumjeti povijest toga prostora, pogotovo u razdoblju od 18. do 20. stoljeća. Kroz postav izložbe posjetitelji saznaju više o vremenu intenzivnog razvoja sisačkog područja u kojem su rijeke Kupa i Sava imale veliku važnost u kontekstu njegova gospodarskog, političkog, demografskog, kulturnog i društvenog razvoja. Riječni promet, koji je od polovice 18. stoljeća bio sve intenzivniji, postao je zamašnjak gospodarskog razvoja koji će se projicirati sve do 1980-ih godina 20. stoljeća. Zahvaljujući reformama habsburške vladarice Marije Terezije (1740. - 1780.) koja je nastojala gospodarski podići i povezati prostore oslobođene od Osmanlija, došlo je do pokretanja trgovačkog pravca Dunavom, Savom i Kupom do Karlovca i nakon toga cestovnim pravcima do Jadranskog mora i nazad. Ta poveznica omogućila je razvoj toga dijela Habsburške Monarhije i dala osnove za modernizacijske procese koji su bili intenzivni tijekom cijelog 19. stoljeća, pogotovo s aspekta industrijske revolucije.
Kapital koji se slijevao u Sisak i bio vezan uz trgovinu i obrt, od druge polovice 19. stoljeća postupno će dovesti i do prvih investicija u industriju koja će iskoristiti povoljne prometne pravce posebno nakon pokretanja pruge Sisak – Zagreb - Zidani most 1862. godine. Pojava parnog stroja i njegova primjena na prometnim sredstvima još je više intenzivirala gospodarsku djelatnost na sisačkom području. Prvi parobrod u Sisak dolazi 1838. godine, a željeznička pruga proradila je 1862. godine. U tom razdoblju Siščani će biti suočeni s ubrzanim promjenama koje će promijeniti njegovu fizionomiju i dati mu nove sadržaje u gospodarskom kontekstu.
Izložbu je otvorila Matea Dorčić, županijska pročelnica za pomorstvo, turizam i promet, a realizirana je uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske te ju publika može razgledati do 25. svibnja 2025. godine.
(dr. sc. Vlatko Čakširan, Ljubomir Radić)
Impressum
Vijesti iz svijeta muzeja - elektronički dvotjednik, ISSN 2459-8690
Glavni urednik: Ivan Guberina Uredništvo: Maja Kocijan, Iva Validžija, Ivona Marić Grafički urednik: Denis Bučar
Izdavač: Muzejski dokumentacijski centar | Ilica 44 | 10000 Zagreb | 01 4847 897 | info@mdc.hr | www.mdc.hr