HR, produkcija: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja / Memorijalni centar „Lipa pamti”, Rijeka /Lipa
KRATKI OPIS
Memorijalni centar „Lipa pamti” posvećen je sjećanju na 269 stradalih Lipljana, trajnom upozoravanju na razorne posljedice rata te na nepoštovanje temeljnih ljudskih prava. Na jedno se pitanje uvijek iznova traži odgovor: Kako trajno odsustvo stradalih Lipljana učiniti dijelom našeg postojanja danas? Program Prepoznavanje odsustva na spomenuto pitanje odgovara iz perspektive suvremene umjetnosti, i to već petu godinu zaredom.
Na javnom pozivu za privremene umjetničke projekte u javnom prostoru Lipe 2021. godine žiri je za realizaciju odabrao dva site-specific rada. Ovim radom / Memorijalni centar „Lipa pamti” predstavlja uradak Čestice Lipe umjetnice Marine Rajšić. Izjednačavajući stablo lipe s identitetom Lipljana te regeneracijskim potencijalom sela, Marina Rajšić javnosti je predstavila pejzažnu (land art) instalaciju utemeljenu na umjetničkom viđenju listova lipe. Marina je listove ubrala, osušila i usitnila te ih na specifične načine raznijela po javnim površinama sela, sugerirajući time simboličko širenje područja pozitivnog utjecaja koje se veže za Lipu.
(Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka – sadržaj filma i tehnički podatci)
REŽIJA Karlo Čargonja
SCENARIJ Karlo Čargonja
ISTRAŽIVAČI / STRUČNI SAVJETNICI Karlo Čargonja, Vana Gović
KAMERA Karlo Čargonja
SNIMATELJ ZVUKA Karlo Čargonja
MONTAŽA Karlo Čargonja
TRAJANJE 5'13''
IZVORNI FORMAT mp4
ZVUK
kolor
MUZEOFONIJA – MUZELACI I ARHITEKTI, 2020.
HR, produkcija: Narodni muzej Zadar, Zadar
KRATKI OPIS
Muzeofonija je autorski projekt marketinške službe Narodnog muzeja Zadar koji se za komunikaciju s javnosti koristi digitalnom platformom – vidcastom. Putem snimljenih videomaterijala u obliku intervjua/razgovora na različitim muzejskim lokacijama gledateljima se na originalan i kvalitetan način približava kulturna, povijesna i tradicijska baština iz perspektive gostiju različitih zanimanja: arhitekta, pisca, etnologa, povjesničara umjetnosti, teologa.
Cilj je videa na edukativan i zabavan način približiti gledateljima djelovanje Muzeja, popularizirati muzejske prostore i zanimanja, senzibilizirati javnost za određene aktualne teme te participirati u stvarnosti koja nas okružuje.
(Lorena Peroš, Narodni muzej Zadar, Zadar – sadržaj filma i tehnički podatci)
REŽIJA Damir Granić
SCENARIJ Lorena Peroš
ISTRAŽIVAČICE/ STRUČNE SAVJETNICE Lorena Peroš, Ivana Pavlović, Marija Vidučić
KAMERA Marko Kujundžić
SNIMATELJ ZVUKA Marko Kujundžić
MONTAŽA Marko Kujundžić
TRAJANJE 7'03''
IZVORNI FORMAT HD 16:9
ZVUK
kolor
MUO predstavlja muzejske zbirke
ZBIRKA SLIKARSTVA MUO, 2022.
HR, produkcija: Marijana Paula Ferenčić za Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb
KRATKI OPIS
U produkciji MUO-a, u sklopu mjesečnog predstavljanja zbirki Muzeja za umjetnost i obrt na digitalnim je platformama Muzeja snimljen kratki film o Zbirci slikarstva čiji je voditelj ravnatelj MUO-a Miroslav Gašparović. U filmu su prikazani povijest i budućnost Zbirke, uz njezino pozicioniranje u širem kulturno-umjetničkom kontekstu. U najizazovnijem razdoblju Muzeja, u razdoblju njegove obnove, film ujedno i dokument vremena u kojemu se Zbirka, kao i cijeli Muzej, premješta na drugu lokaciju.
Kratkim videom kojim se predstavljaju zbirke MUO-a nastoji se popularizirati muzejska struka te široj javnosti približiti rad Muzeja „iza zatvorenih vrata”.
Kratki je film snimljen u prostoru nekadašnjeg depoa (čuvaonice) Zbirke slikarstva MUO-a.
(Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb – sadržaj filma i tehnički podatci)
REŽIJA Andrea Gerenčer
SCENARIJ Marijana Paula Ferenčić
ISTRAŽIVAČICA / STRUČNA SAVJETNICA Mihaela Cik
KAMERA Vedran Benović
SNIMATELJ ZVUKA Vedran Benović
MONTAŽA Andrea Gerenčer
TRAJANJE 8'10'
IZVORNI FORMAT mp4
ZVUK
kolor
FOTOGRAFSKE ZBIRKE MUO, 2022.
HR, produkcija: Andrea Gerenčer za Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb
KRATKI OPIS
Kratki film u produkciji MUO-a snimljen je u prostorima stalnog postava zbirki fotografija tog muzeja (Zbirke starije fotografije, Zbirke novije fotografije i Zbirke fotografske opreme). Posljednji stalni postav fotografskih zbirki otvoren je u veljači 2020., u povodu 140. obljetnice MUO-a, a zbog posljedica potresa zatvoren je mjesec dana nakon toga. Prikazivao je raspon povijesti fotografskog medija od najranijih predmeta do suvremenosti, a tematski je bio podijeljen na nekoliko cjelina: Povijest fotografije u Hrvatskoj kroz tri segmenta:
I. Studijska fotografija, Fotoreportaža i Amaterska fotografija; II. Fotografija i umjetnička praksa nakon 1960.; III. Povijest fotografskih tehnika i Fotooprema.
Govori Dunja Nekić, voditeljica Zbirke starije fotografije MUO.
(Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb – sadržaj filma i tehnički podatci)
REŽIJA Andrea Gerenčer
SCENARIJ Dunja Nekić
ISTRAŽIVAČICA / STRUČNA SAVJETNICA Dunja Nekić
KAMERA Vedran Benović
SNIMATELJ ZVUKA Vedran Benović
MONTAŽA Andrea Gerenčer
TRAJANJE 6'43'
IZVORNI FORMAT mp4
ZVUK
kolor
izložbe i predavanja
BALADE VESNE PARUN, 2020.
HR, produkcija: Muzej Prigorja, Sesvete
KRATKI OPIS
Kratki dokumentarni film Balade Vesne Parun snimljen je kao popratni materijal uz istoimenu izložbu koja je u Muzeju Prigorja i u Knjižnici Sesvete otvorena u prosincu 2020. Osim što se bavi javnosti manje poznatim činjenicama iz Vesnine biografije, poput one da je desetak godina života provela u Sesvetama i one da nam je, kao višestruko talentirana umjetnica, u nasljeđe ostavila i znatan opus svojih slikarskih radova, film bilježi i sjećanja bliskog Vesnina prijatelja i njezine sesvetske susjede koja ju je upoznala kao djevojčica.
Film je, kao i izložba, prilog Muzeja Prigorja obilježavanju desetogodišnjice smrti jedne od najvećih hrvatskih pjesnikinja.
(Morena Želja Želle, Muzej Prigorja, Sesvete – sadržaj filma i tehnički podatci)
REŽIJA Morena Želja Želle i Goran Fuzul
SCENARIJ Morena Želja Želle
KAMERA Goran Fuzul
SNIMATELJ ZVUKA Goran Fuzul
MONTAŽA Goran Fuzul
TRAJANJE 11'07''
IZVORNI FORMAT 16:9 HD, qtmov
ZVUK
kolor
ANDRIJA MUTNJAKOVIĆ – KINETIČKA ARHITEKTURA 1964-1990, 2022.
HR, produkcija: Hrvatski muzej arhitekture HAZU, Zagreb
KRATKI OPIS
Videozapisom je predstavljen dio donacije akademika Andrije Mutnjakovića Hrvatskome muzeju arhitekture HAZU – izložba u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici iz travnja 2022. naziva ANDRIJA MUTNJAKOVIĆ – KINETIC ARCHITECTURE 1964-1990 autorice Borke Bobovec. Naime, Muzeju je darovan atelijer s pripadajućim pokretninama i cjelokupnom autorovom ostavštinom, upisanima pod nazivom Zbirka Andrije Mutnjakovića, a donacija će i dalje biti smještena in situ – u darovanom atelijeru.
Videozapis, uz snimke atelijera, ujedno predstavlja makete i istraživanja kinetičke arhitekture Andrije Mutnjakovića, za što je zagrebačka javnost već iskazala veliko zanimanje. Zahvaljujući videozapisu, taj je dio opusa sada trajno dostupan zainteresiranoj kulturnoj javnosti. Takav format predstavlja građu na drugačiji, didaktički jedinstven i medijski zanimljiv.
Realizacija videozapisa omogućena je financijskom potporom Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo, Zagreb.
Poveznica na videozapis: https://www.facebook.com/hma.hazu/videos/1051663652175036
REŽIJA Melita Kovačević
SCENARIJ Borka Bobovec, Iva Ceraj
ISTRAŽIVAČICE / STRUČNE SAVJETNICE Borka Bobovec, Iva Ceraj
KAMERA Melita Kovačević, Iva Ceraj (postav izložbe u NSK, atelijer)
MONTAŽA Melita Kovačević
OSTALI AUTORI Aleksandar Karoly (fotografije modela, nacrta), Luka Mjeda (fotografije osnovnih modela), Iva Ceraj (snimke postava izložbe u NSK, atelijer)
TRAJANJE 8'10''
IZVORNI FORMAT mp4
kolor
JOSIP RUBES: OD PEJZAŽA DO APSTRAKCIJE (IZLOŽBA SLIKA), 2021.
HR, produkcija: Karlo Mitok za Muzej grada Pregrade Zlatko Dragutin Tudjina, Pregrada
KRATKI OPIS
Film je snimljen za potrebe promocije povremene izložbe akademskog slikara Josipa Rubesa iz Krapinskih Toplica pod nazivom Od pejzaža do apstrakcije, koja je održana u galerijskom prostoru Muzeja grada Pregrade od 7. travnja do 7. lipnja 2021.
Film prikazuje izložbeni prostor i predstavljena umjetnička djela, kako na zidovima galerije, tako i na štafelajima, uz krupne kadrove detalja pojedinih umjetnikovih slika. Na izložbi su predstavljeni radovi iz svih faza autorova stvaralaštva, od pejzaža zagorskog krajolika, apstraktnog ekspresionizma do geometrijskih apstrakcija i sistemskog slikarstva. Osim kadrova umjetničkih djela, u filmu su izneseni i citati kojima autor predstavlja svoje stvaralaštvo.
REŽIJA Karlo Mitok
SCENARIJ Karlo Mitok
ISTRAŽIVAČ / STRUČNI SAVJETNIK dr. sc. Davor Špoljar
KAMERA Karlo Mitok
SNIMATELJ ZVUKA Karlo Mitok
MONTAŽA Karlo Mitok
TRAJANJE 36''
ZVUK
kolor
PRVA NA JADRANU, 2021.
HR, produkcija: Marino Klement za Muzej Grada Crikvenice, Crikvenica
KRATKI OPIS
Otvorenjem izložbe Prva na Jadranu u lipnju 2019. Muzej Grada Crikvenice i Hrvatski pomorski muzej Split obilježili su 60. obljetnicu puštanja u promet prve trajektne linije na istočnom Jadranu koja je povezala Crikvenicu i Šilo na otoku Krku. Izložba je održana najprije u Crikvenici (2019. – 2020.) i u Splitu (2020. – 2021.), nakon čega slijedi njezino gostovanje u Zagrebu, u Tehničkome muzeju „Nikola Tesla” (2021.).
Kratki video snimljen je u vrijeme epidemije COVID-19 i vrlo ograničene interakcije muzejậ s publikom. Nastao je za potrebe Noći muzeja 2021., kada su svi muzejski sadržaji prezentirani online. Crikvenički i splitski muzej filmom su doprli do brojnih gledatelja i na taj način popularizirali izložbu Prva na Jadranu.
Izložba obrađuje temu iz povijesti pomorstva i specifične vrste pomorskog prijevoza – onog trajektnoga, bez kojega je danas nezamislivo putovanje na otoke. Godine 1959. puštena je u promet trajektna linija Crikvenica – Šilo. Liniju je u početku održavao legendarni trajekt Bodulka, koji pamte svi stariji Crikveničani i turisti. Kao prvi trajekt na Jadranu Bodulka je „uplovila” u povijest ne samo Crikvenice nego i u povijest prometa cijele Hrvatske.
(Tea Rosić, Muzej Grada Crikvenice, Crikvenica – sadržaj filma i tehnički podatci)
REŽIJA Marino Klement
SCENARIJ Marino Klement
ISTRAŽIVAČI / STRUČNI SAVJETNICI Tea Rosić, Ljubomir Radić, Silvija Huljina
KAMERA Marino Klement
SNIMATELJ ZVUKA Marino Klement
MONTAŽA Marino Klement
TRAJANJE 6'02''
IZVORNI FORMAT mp4
ZVUK da
kolor
PREDSTAVLJANJE IZLOŽBE ERIK/A – VUNASTI NOSOROG, 2020.
HR, produkcija: Gradski muzej Varaždin, Varaždin
KRATKI OPIS
Priča o otkriću nalaza vunastog nosoroga – Erika/Erike počinje potkraj 1982. godine na području Malog Segečaka. Urušavanjem okomitoga prapornog profila koji čini strmi usjek puta prema Vinogradima Ludbreškim otkrivene su životinjske kosti neuobičajene veličine. Nalaz je prva primijetila i na nj upozorila gospođa Erika Ivančić, zbog čega je otkriveni vunasti nosorog i nazvan po njoj. U ožujku 1983. fosilni ostatci vunastog nosoroga iskopani su suradnjom Gradskog muzeja Varaždin i Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja. Istraživanja su pokazala da je riječ o iznimnom paleontološkom nalazu koji je, za sada, najbolje očuvan te je jedini takav in situ nalaz pronađen na području Republike Hrvatske.
Tematska izložba Erika – vunasti nosorog jedinstvena je muzejska priča kojom se kroz prizmu multidisciplinarnosti publici nastoji prikazati taj iznimno važan paleontološki nalaz. Izložba prati nalaz vunastog nosoroga od njegova otkrića potkrijepljenoga audiovizualnim zapisima sudionika istraživanja, zatim slijedi prikaz faze klasične i digitalne zaštite i obrade fosilnih ostataka, rekonstrukcija životinjskoga i biljnog svijeta tijekom kasnog pleistocena u obliku 3D animacija s izlošcima materijalnih ostataka gornjopaleolitičkih lovaca te, na kraju, sa središnjim eksponatom kostura vunastog nosoroga popraćenoga proširenom stvarnošću.
(Lovorka Štimac-Dedić, Gradski muzej Varaždin, Varaždin – sadržaj filma i tehnički podatci)
REŽIJA Vedran Hunjek
SCENARIJ Lovorka Štimac-Dedić, Vedran Hunjek
ISTRAŽIVAČICA / STRUČNA SAVJETNICA Lovorka Štimac-Dedić
KAMERA Vedran Hunjek
SNIMATELJ ZVUKA Vedran Hunjek
MONTAŽA Vedran Hunjek
TRAJANJE 5'58"
IZVORNI FORMAT 2160p24
kolor
SKRIVENO BLAGO MAKEDONIJE – LJEPOTA KOJA NE POZNAJE GRANICE, 2021.
HR, produkcija: Dubrovački muzeji / Etnografski muzej, Dubrovnik
KRATKI OPIS
Izložba Skriveno blago Makedonije – Ljepota koja ne poznaje granice predstavlja bogatu tekstilnu, ali i drugu građu prikupljenu na području Makedonije na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće te tijekom 1950-ih i 1960-ih godina koja se kao dio kolekcija ili muzejskih zbirki sačuvala u Dubrovniku.
Posebnu ulogu u povijesti istraživanja i prikupljanja makedonskih narodnih nošnji imala je učiteljica Jelka Miš (1875. – 1956.), koja je, potaknuta duhom nacionalnog buđenja, na svojim putovanjima Makedonijom prikupila brojnu građu te je 1932. godine darovala Dubrovniku sa željom da se osnuje Etnografski muzej. Uz muzejske izloške, predstavljeni su i vrijedni primjerci iz fundusa FA Linđo, kao i predmeti privatnih kolekcionara.
(Branka Hajdić, Dubrovački muzeji – Etnografski muzej Dubrovnik- sadržaj filma i tehnički podatci)
REŽIJA Marta Vukadin
ISTRAŽIVAČICA / STRUČNA SAVJETNICA Branka Hajdić
KAMERA Božidar Gjukić
SNIMATELJ ZVUKA Ivo Letunić i Konrad Lovrenčić
MONTAŽA Marta Vukadin
TRAJANJE 4'32''
ZVUK
kolor
MUZEJSKE TAJNE: OBITELJ I PREDMETI (II. PREDAVANJE), 2022.
HR, produkcija: Nikolina Tomić za Zavičajni muzej Slatine, Slatina
KRATKI OPIS
Predmet ovoga kratkog dokumentarnog filma srebrni su predmeti obitelji Freytag koji svjedoče da su na prostoru Slatine u povijesti živjele srednjoeuropske obitelji koje su utjecale na kulturne promjene tog kraja, a film donosi i tragičnu priču o obitelji koja je bila vlasnik prikazane srebrnine.
(Zavičajni muzej Slatine, Slatina – sadržaj filma i tehnički podatci)
REŽIJA Nikolina Tomić
SCENARIJ Nikolina Tomić
ISTRAŽIVAČ / STRUČNI SAVJETNIK Srđan Đuričić
KAMERA Nikolina Tomić
MONTAŽA Nikolina Tomić
TRAJANJE 3'41''
IZVORNI FORMAT mp4
ZVUK
kolor
istraživanja
EREMITAŽA SV. JERE NA MARJANU, NA ČAROBNOJ GORI, 2021.
HR, produkcija: Muzej hrvatskih arheoloških spomenika / Park Šuma Marjan / Bratovština sv. Križa
KRATKI OPIS
Film Ermitaža sv. Jere na Marjanu, na čarobnoj gori prikazuje razvoj crkvice sv. Jere i srednjovjekovnoga pustinjačkog stana u špilji iznad nje. Današnja crkvica sv. Jeronima građena je sredinom druge polovice 15. stoljeća, a vjerojatno je dovršena 1480., kad je Andrija Aleši isklesao i potpisao oltar sa skulpturama.
Srednjovjekovni pustinjački stan iznad crkvice napravljen je zatvaranjem visokog pročelja špilje u kojoj je na dva kata formirano svetište. Iz pisanih dokumenata poznato je da se u špilji na Marjanu nalazilo svetište sv. Cirijaka, koji je prema legendi proveo egzorcizam nad Dioklecijanovom kćeri Valerijom oslobodivši je vraga. Kasnije je prevladala jeronimska tradicija svetišta jer se smatralo da je u špilji živio sv. Jeronim. Toma Arhiđakon u 13. stoljeću spominje procesije koje su iz Splita išle prema tom svetištu. Ta se tradicija sačuvala do početka 20. stoljeća u obliku „marčanskih petaka”, a danas je praktično sačuvana u križnom putu „od Gospe do Gospe”.
Marjan je Splićanima oduvijek bio važno hodočasničko mjesto, čemu je zasigurno pridonijelo življenje pustinjaka u njegovim špiljama. Filmom se nastojala zabilježiti priča o srednjovjekovnom pustinjaštvu u Dalmaciji.
REŽIJA Matko Petrić
SCENARIJ dr. sc. Josip Belamarić
ISTRAŽIVAČ / STRUČNI SAVJETNIK dr. sc. Miroslav Katić
KAMERA Jovica Kozlica
MONTAŽA Matko Petrić
TRAJANJE 6'30''
ZVUK
kolor
ŠTIRNA NA JAMI, 2022.
HR, produkcija: Marino Klement za Muzej Grada Crikvenice, Crikvenica
KRATKI OPIS
Vodosprema u Selcu, lokalno je poznata kao štirna na Jami, sagrađena je 1796. godine unutar povijesne jezgre mjesta, na predjelu koji se zove Jama. Kao jedan od malobrojnih primjera pojedinačno zaštićene javne vodospreme u Hrvatskoj vrijedan je spomenik baštine. Iznimnom je čini građevni slog iskazan elementima pučkoga graditeljstva te vrlo dobra očuvanost izvornog sloja, što je rijetkost jer su se vodospreme kao građevine često pregrađivale. Stoga je štirna povijesno važna kao primjer urbanoga i ekonomskog razvoja Selca, ali i kao podsjetnik na važnost vode i način opskrbe vodom kroz stoljeća.
Muzej Grada Crikvenice, u suradnji s Gradom Crikvenicom, proveo je 2021. konzervatorsko-restauratorske radove na spomeniku. Tim je uređenjem zapušteni prostor učvrstio svoju poziciju povijesnog spomenika primorskog mjesta te je ujedno vratio izgubljeni kontinuitet svog korištenja kao javnog prostora.
(Tea Rosić, Muzej Grada Crikvenice, Crikvenica – sadržaj filma i tehnički podatci)
REŽIJA Marino Klement
SCENARIJ Marino Klement
ISTRAŽIVAČICA / STRUČNA SAVJETNICA Tea Rosić
KAMERA Marino Klement
SNIMATELJ ZVUKA Marino Klement
MONTAŽA Marino Klement
TRAJANJE 7'16'
IZVORNI FORMAT mp4
ZVUK
kolor
KARBUNICA, 2021.
HR, produkcija: Muze, Novena, Zagreb
KRATKI OPIS
Tri kratka dokumentarna filma o nematerijalnoj baštini dio su stalnog postava Centra za posjetitelje „Poklon” u Parku prirode Učka. Nastali su kao rezultat izravne suradnje s lokalnom zajednicom kako bi se prikazao suživot čovjeka s prirodom i očuvala vrijedna znanja i vještine za buduće generacije. Prvi dokumentarni film naslova Meštri od suhozida obuhvaća intervjue s članovima udruge „Dragodid”, a u njegovu je fokusu baštinski fenomen suhozid, njegova važnost i uloga u očuvanju kulturnog krajolika planine Učke. Dokumentarni film Karbunica sadržava intervju s Aleksandrom Čendakom, jednim od posljednih karbunara na Ćićariji. Videozapis prati jedan radni dan karbunara koji tradicijskom vještinom dobiva drveni ugljen uz pomoć karbunice. Treći dokumentarni film – Pastiri i pašnjaci – fokusiran je na tradicijsko ovčarstvo. Iz iskaza pastira obitelji Maliki sa Šar-planine doznajemo o iskustvu pastirskog života na Učki te o dugogodišnjoj tradiciji ovčara i sirara tog lokaliteta. Zahvaljujući tim dokumentarnim filmovima, posjetitelji imaju priliku pobliže upoznati lokalnu zajednicu simbolično posjećujući stanovnike Učke u njihovu domu.
REŽIJA Muze, Novena
SCENARIJ Muze, Novena
ISTRAŽIVAČICE / STRUČNE SAVJETNICE Muze
KAMERA Novena
SNIMATELJ ZVUKA Novena
MONTAŽA Novena
TRAJANJE 5'49''
IZVORNI FORMAT mp4
ZVUK
kolor
UTJECAJ KORONA KRIZE NA SPORTAŠE, 2020.
HR, produkcija: Danira Bilić za Hrvatski športski muzej, Zagreb
KRATKI OPIS
Hrvatski športski muzej Tijekom 2020. godine pokrenuo je projekt Utjecaj korona krize na sportaše kako bi prikazao koje je sve izazove pandemija koronavirusa nametnula sportašima koji su se pripremali za Olimpijske igre, Paraolimpijske igre i razna druga natjecanja što su bila organizirana u sklopu sporta gluhih. Zbog mjera Nacionalnog stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, ali i nemogućnosti rada djelatnika Hrvatskoga športskog muzeja u uredskim prostorijama koje su stradale u potresu, razgovori sa sportašima snimani su putem Zoom aplikacije.
REŽIJA Sandro Đukić, CCN-IMAGES
SCENARIJ Martina Vargek, Hrvatski športski muzej
MONTAŽA Mihael Giba, CCN-IMAGES
TRAJANJE 5'56''
IZVORNI FORMAT AVI/ZOOM/RECORDING
ZVUK
kolor
ŠKVERANI ZA DOMOVINU, 2021.
HR, produkcija: Muzej Domovinskog rata u Splitu za producenta Matej Gabrilo, v.d ravnatelj
KRATKI OPIS
Radnici i inženjeri splitskog škvera već od prvih dana Domovinskog rata odlučno su stali u obranu Republike Hrvatske, a Škverski bataljun bila je jedna od prvih potpuno naoružanih vojnih formacija na području Dalmacije. Kada je na početku Domovinskog rata Hrvatskoj oduzeto oružje Teritorijalne obrane, a uspostavljeni embargo na uvoz oružja za zemlje bivše Jugoslavije dodatno otežao mogućnost opremanja i naoružavanja Hrvatske vojske koja je tek nastajala, Brodosplit je, kao i mnoga druga poduzeća i gospodarski subjekti, pokušao pomoći u obrani domovine izrađujući improvizirano oružje i opremu s materijalima i sredstvima koji su im bili dostupni.
U dokumentarnom filmu Škverani za Domovinu gledatelji imaju priliku upoznati ratna događanja u Splitu 1990-ih godina, kao i proces osnivanja Škverskog bataljuna te njegovo naoružanje i opremu koji su tih godina za potrebe Hrvatske vojske izrađeni u splitskom škveru. Pritom je svakako zanimljivo vidjeti procese proizvodnje, načine izrade i tehničke karakteristike naoružanja i opreme, okolnosti njihova nastanka i njihovu korisnost u stvarnim ratnim uvjetima.
Film se može u cijelosti pogledati na YouTubeu: https://www.youtube.com/watch?v=eReUkD7SO-Q
(Matej Gabrilo, Muzej Domovinskog rata u Splitu – sadržaj filma i tehnički podatci)
REŽIJA Igor Pjevac
SCENARIJ Maruša Stamać
ISTRAŽIVAČI / STRUČNI SAVJETNICI Matej Gabrilo, Petra Ugrin
KAMERA Marijo Krišto i Igor Pjevac
SNIMATELJ ZVUKA Marijo Krišto i Igor Pjevac
MONTAŽA AVS Broadcast
TRAJANJE 57'
IZVORNI FORMAT mp4
ZVUK
kolor
DOKUMENTARNO-IGRANI ETNO FILM „KOD KONJARSKIH VATRI”, 2021.
HR, produkcija: Zavičajni muzej Stjepan Gruber Županja
KRATKI OPIS
U novom dokumentarno-igranom filmu Kod konjarskih vatri prikazuje se šokački tradicijski običaj čuvanja konja na paši i druženje konjara te je prikazano nekoliko scena iz života ljudi u Županji u vrijeme Vojne krajine, rekonstruiranih prema podatcima iz literature i drugih izvora. Zanimljiva je snimka tijelovske procesije (u izvođenju KUU-a „Tomislav” iz Županje) sa scenom blagoslova kapelice Srca Isusova kod Save u Županji te s prikazom šokačkog kola koje se plesalo nakon svete mise ili procesije pokraj kapelice, a davnih dana vjerojatno i pred starom drvenom crkvom kod Save, gdje se održavala i misa za krajišnike i graničare.
U filmu su posebno atraktivne snimke/presnimke „stare” Županje, zabilježene na kartama iz 18. stoljeća, na fotografijama i razglednicama, a sve uz evociranje uspomena na život u 11. županjskoj kompaniji. Za taj dio filma korištena je dokumentacija iz Povijesne zbirke Zavičajnog muzeja „Stjepan Gruber” u Županji (iz podzbirki starih fotografija i razglednica) te iz drugih literaturnih izvora navedenih u odjavnoj špici. U filmu se mogu vidjeti i nove snimke Povijesne postrojbe „Serežana” iz Županje na konjima, kod Poloja – rijeke Save, te igrane scene „krađe” djevojke na šokačkom stanu, krijumčarenja na granici, kaštigovanja – kažnjavanja uhvaćenih krijumčara s uzbudljivim i impresivnim scenama podizanja uzbune i paljenje mašala kod čardaka na Granici. Sve su scene međusobno odvojene prekrasnim kadrovima rijeke Save kod Županje i popraćene stihovima mnogih županjski pjesnika i književnika.
REŽIJA Darko Puharić
SCENARIJ mr. sc. Janja Juzbašić
ISTRAŽIVAČ / STRUČNI SAVJETNIK Zvonimir Stjepanović
KAMERA desing studio
SNIMATELJ ZVUKA M Audio Produkcija, Gradište
MONTAŽA Desing sudio D
TRAJANJE 25'
ZVUK
kolor
predstavljamo: Etnografski muzej Split
GRAD SU LJUDI, 2021.
HR, produkcija: Vedrana Premuž Đipalo, Ivana Vuković za Etnografski muzej Split
KRATKI OPIS
U filmu Grad su ljudi splitska je svakodnevica obrađena kulturno-antropološkim pristupom, pri čemu su naracije sugovornika svrstane u pet kategorija.
Unutar teme susret promatraju se gradska okupljanja i mjesta sastajanja. Temom procesi problematiziraju se društveno-kulturološke promjene Grada tijekom druge polovice 20. stoljeća i u današnje doba, dok se temom izvedba prikazuju načini na koje stanovnici Splita svojim izvedbenim aktivnostima na gradskim lokacijama pridaju različita značenja svom gradu. Unutar teme strast prikazan je afektivni odnos stanovnika prema mjestu življenja, dok se u sklopu teme identitet na temelju osobnih razmišljanja protagonista filma propituju identitetske odrednice grada Splita.
Film je snimljen kao dodatni interpretativni materijal za stalni postav u pripremi.
(Vedrana Premuž Đipalo, Ivana Vuković, Etnografski muzej Split – sadržaj filma i tehnički podatci)
REŽIJA Vedrana Premuž Đipalo, Ivana Vuković
SCENARIJ Vedrana Premuž Đipalo, Ivana Vuković
DIREKTOR FOTOGRAFIJE Milan Latković
KAMERA Milan Latković, Ratko Ilijić
SNIMATELJI ZVUKA Milan Latković, Ratko Ilijić
MONTAŽA Ratko Ilijić, Julio Juraga
TRAJANJE 34'
IZVORNI FORMAT h.264 (mp4)
ZVUK
kolor
NA SVAKOJ LANTERNI VITAR DRUGAČIJE PUŠE, 2021.
HR, produkcija: Vedrana Premuž Đipalo, Ivana Vuković za Etnografski muzej Split
KRATKI OPIS
U filmu Na svakoj lanterni vitar drugačije puše prikazuje se život svjetioničara sa svjetionika Rt Stončica na otoku Visu. Glavni protagonist filma je lanternist s dugogodišnjim stažem Ivan Bulić Ićo, koji je s nama podijelio crtice iz svoje svakodnevice te prednosti i nedostatke svoga specifičnog zanimanja.
Film je snimljen kao dodatni interpretativni materijal za stalni postav u pripremi.
(Vedrana Premuž Đipalo, Ivana Vuković, Etnografski muzej Split – sadržaj filma i tehnički podatci)
REŽIJA Milan Latković, Ratko Ilijić
SCENARIJ Vedrana Premuž Đipalo, Ivana Vuković
ISTRAŽIVAČICE / STRUČNE SAVJETNICE Vedrana Premuž Đipalo, Ivana Vuković
KAMERA Milan Latković, Ratko Ilijić
SNIMATELJ ZVUKA Milan Latković, Ratko Ilijić
MONTAŽA Ratko Ilijić, Vedrana Premuž Đipalo, Ivana Vuković
TRAJANJE 8'1''
IZVORNI FORMAT h.264 (mp4)
ZVUK
kolor
edukativni filmovi
HEJ, ZALJUBI SE U MUZEJ – LJUBAVNE ZAVRZLAME: LJUBIČICA, 2022.
HR, produkcija: Željka Modrić Surina, Anita Hodak, Lado Bartoniček za Prirodoslovni muzej Rijeka
KRATKI OPIS
Hej, zaljubi se u muzej projekt je Prirodoslovnog muzeja Rijeka koji donosi uvid u razne ljubavne zavrzlame u prirodi. Otkrivanjem neobičnih detalja iz biologije različitih biljnih i životinjskih vrsta pozornost publike usmjerava se i na onaj dio prirode koji potencijalno nije smatran zanimljivim, a progovarajući slobodno o spolnosti različitih vrsta, u videu se ukida umjetna antropocentrična barijera između čovjeka i životinja te se stvara slobodan i siguran muzejski prostor otvoren svima. Video je napravljen kao cjelina, ali i kao niz serijala od kojih je svaki posvećen određenoj vrsti.
Putem YouTube kanala Muzeja, tj. preko digitalnih, plošnih kanala komunikacije pokušavamo potaknuti emotivnu reakciju publike na različite ljubavne zavrzlame biljnih i životinjskih vrsta. A poželite li ih upoznati uživo, uputite se u naš Prirodoslovni muzej u Rijeci ili u stalni postav Divljina s pogledom na more u Kaštelu Zrinskih u Brodu na Kupi.
(Ana Hodak, Prirodoslovni muzej Rijeka – sadržaj filma i tehnički podatci)
REŽIJA Željka Modrić Surina, Anita Hodak, Lado Bartoniček
SCENARIJ Željka Modrić Surina, Anita Hodak
ISTRAŽIVAČICA / STRUČNA SAVJETNICA Željka Modrić Surina
KAMERA Lado Bartoniček
SNIMATELJ ZVUKA Lado Bartoniček
MONTAŽA Lado Bartoniček
TRAJANJE 2'35'
IZVORNI FORMAT mp4
ZVUK
kolor
KUĆNI ŠAŠAVI ZNANSTVENIK – ŠEĆERNI KRISTALI, 2022.
HR, produkcija: Anita Hodak za Prirodoslovni muzej Rijeka
KRATKI OPIS
Kućni šašavi znanstvenik projekt je digitalnih videopokusa nastao za vrijeme pandemije koronavirusa u kućnom laboratoriju muzejske pedagoginje Anite Hodak, u čijoj realizaciji sudjeluju i njezine kćeri – „ruke pomagačice” Mara i Lena. Namijenjen je djeci predškolske i rane školske dobi, roditeljima i odgojno-obrazovnim djelatnicima. Tim projektom Muzej putem YouTube kanala dolazi u virtualni posjet u kućno, vrtićko ili školsko okruženje. Donosi videozapise s uputama za provođenje pokusa, a djeca otkrivaju zabavnu stranu kemije, fizike i biologije, kao i metode znanstvenoistraživačkog rada. Tematski su pokusi kreativno osmišljeni, prati ih dinamična glazba, a puni su živahnih i djeci prilagođenih boja. Sve što je potrebno za realizaciju pokusa može se naći u kućnom, vrtićkom ili školskom laboratoriju s lako dostupnim sastojcima, uz mnogo dobre volje i strpljenja te u društvu ukućana/prijatelja. Hrvatsko muzejsko društvo projektu je dodijelilo Posebno priznanje za pedagoško-edukacijski program, a Središnji koordinacijski odbor akcije Gradovi i općine – prijatelji djece dodijelio mu je Povelju za jednu od najboljih akcija za djecu na državnoj razini.
(Anita Hodak, Prirodoslovni muzej Rijeka – sadržaj filma i tehnički podatci)
REŽIJA Anita Hodak
SCENARIJ Anita Hodak
ISTRAŽIVAČICA / STRUČNA SAVJETNICA Anita Hodak
KAMERA Anita Hodak
TRAJANJE 4'06''
IZVORNI FORMAT mp4
ZVUK
kolor

LICITARSKO SRCE – TEHNIKA MOKROG FILCANJA, 2020.
HR, produkcija: Željka Jelavić za Etnografski muzej, Zagreb
KRATKI OPIS
Video je nastao u sklopu programa Muzej s kauča, osmišljenoga u vrijeme pandemije COVID-19, i to od ožujka do lipnja 2020., kada je Etnografski muzej bio zatvoren za posjetitelje.
U videu je predstavljena tehnika mokrog filcanja pogodna za izradu različitih upotrebnih predmeta. Filcanje je tehnika obrade češljane vune, od koje se termičkim i mehaničkim djelovanjem, uz pomoć vode i sapunice, stvara tkanina. Izabrani motiv je licitarsko srce, a izrađuje ga Anamarija Marčinko.
(Željka Jelavić, Etnografski muzej, Zagreb – sadržaj filma i tehnički podatci)
ISTRAŽIVAČICA / STRUČNA SAVJETNICA Anamarija Marčinko
KAMERA Franka Telebuh
MONTAŽA Franka Telebuh
GLAZBA OAK Studio
TRAJANJE 3'53''
IZVORNI FORMAT mp4
ZVUK
kolor
MUZEJSKI BONTON, 2021.
HR, produkcija: Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split i Umjetnička akdemija u Splitu (UMAS)
KRATKI OPIS
Muzealci vrlo dobro znaju što je u muzeju dopušteno, a što nije. No što je s posjetiteljima, pogotovo mladima? Možda ste pri razgledavanju nekog muzeja i sami naišli na neku od situacija prikazanih u videu i niste mogli u miru uživati u razgledavanju izložbe? Tko nije barem jedanput poželio rukom dotaknuti vrijedni muzejski predmet? Bez obzira na to je li riječ o organiziranim školskim posjetima muzeju ili o individualnim dolascima, ovaj trominutni video poslužit će kao podsjetnik na pravila ponašanja u muzejima.
Muzejski bonton pantomimski je video s naglašenim elementima humora.
Snimljen prema ideji Lade Laure, više muzejske pedagoginje u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, video je namijenjen mladim muzejskim posjetiteljima, ali nije ograničen samo na tu populaciju. Kao zamjena uobičajenim pisanim pravilima ponašanja u muzejima, video donosi uvriježena muzejska pravila na temelju smiješnih, ali, nažalost, većinom istinitih prizora neprimjerenog ponašanja u muzeju.
Video je snimljen u suradnji s Umjetničkom akademijom u Splitu (UMAS-om), studentima treće godine studijskog programa Gluma, pod mentorstvom prof. Brune Bebić.
(Lada Laura, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split – sadržaj filma i tehnički podatci)
REŽIJA Matko Petrić
SCENARIJ Anja Ostojić
ISTRAŽIVAČICA/STRUČNA SAVJETNICA Lada Laura
KAMERA Jovica Kozlica
MONTAŽA Matko Petrić
TRAJANJE 3'
ZVUK
kolor

EDUARD SLAVOLJUB PENKALA, 2022.
HR, produkcija: Tehnički muzej Nikola Tesla, Zagreb
KRATKI OPIS
Animiranim se filmom na djeci prilagođen način prezentira doprinos Eduarda Slavoljuba Penkale na području tehnike i inovacija, posebice u kontekstu Penkale kao konstruktora prvoga hrvatskog zrakoplova iz 1910. godine. Istodobno se objašnjenjem zakona fizike daje odgovor na (često) pitanje kako avion, s obzirom na svoju težinu, može letjeti. Animirani film Penkala prikazivat će se kao uvod u radionicu Letim, vozim, učim…, na kojoj, među ostalim, sudionici izrađuju model dvokrilca, a naći će svoje mjesto i u budućem stalnom postavu o velikanima znanosti i izumiteljstva u Hrvatskoj.
AUTORSKI TIM Katrin Novaković, Katarina Ivanišin Kardum
REALIZACIJSKI TIM:
REŽIJA Katrin Novaković
SCENARIJ Katarina Ivanišin Kardum
SURADNICA NA SCENARIJU Markita Franulić
KAMERA Katrin Novaković
MONTAŽA Katrin Novaković
OSTALI AUTORI:
STRUČNA SURADNICA dr. sc. Ana Sušac
NARACIJA Zrinka Antičević
LEKTURA Margareta Medjurečan
GLAZBA I ZVUK Andrija Santro i Igor Ivanković
TRAJANJE 6'
IZVORNI FORMAT mp4
ZVUK
kolor
izdvajamo Arheološki muzej Pula
PRILOG UZ GLAVNO JELO – KAKO SU ISKAPANE HISTARSKE URNE?, 2021.
HR, produkcija: Arheološki muzej Istre, Pula
KRATKI OPIS (zajednički za sva četiri videa)
Video Prilog uz glavno jelo – Kako su iskapane histarske urne? dio je serijala Prilog uz glavno jelo koji nastaje kao prezentacija „zakulisnog” rada Arheološkog muzeja Istre, u ovom primjeru istraživačkoga terenskog i konzervatorsko-restauratorskog rada. Serijal je pokrenut u vrijeme smanjene izložbene aktivnosti Muzeja za vrijema pandemije, a cilj mu je prezentacija rada Muzeja i arheoloških spomenika Istre široj publici putem društvenih mreža. U videu su predstavljena istraživanja histarske nekropole u okolici Arheološkog muzeja Istre, a jedan je u nizu videa koji prikazuju istraživanja u okolici Muzeja.
https://www.facebook.com/arheoloski_muzej_istre/videos/615834232389273
(Dunja Martić Štefan i Tina Širec Džodan, Arheološki muzej Istre, Pula – sadržaj filma i tehnički podatci)
REŽIJA Dunja Martić Štefan i Tina Širec Džodan
SCENARIJ Dunja Martić Štefan i Tina Širec Džodan
ISTRAŽIVAČI/STRUČNI SAVJETNICI Maja Čuka, Marko Gašić, Đeni Gobić-Bravar, Dunja Martić Štefan, Andrea Sardoz, Tina Širec Džodan
KAMERA Dunja Martić Štefan i Tina Širec Džodan
FOTO DOKUMENTACIJA arhivski snimci i fotografije s istraživanja pod vodstvom Maje Čuke
SNIMATELJICE ZVUKA Dunja Martić Štefan i Tina Širec Džodan
MONTAŽA Dunja Martić Štefan
TRAJANJE 4'56''
IZVORNI FORMAT mp4, 16:9 (1920x1080)
ZVUK
kolor
PRILOG UZ GLAVNO JELO – NP BRIJUNI: KASTRUM, 2021.
HR, produkcija: Arheološki muzej Istre u suradnji s NP Brijuni
KRATKI OPIS (zajednički za sva četiri videa)
Prilog uz glavno jelo – NP Brijuni: kastrum dio je serijala Prilog uz glavno jelo nastaloga u vrijeme ograničenih izložbenih aktivnosti AMI-ja, a cilj mu je prezentacija rada Muzeja i arheoloških spomenika Istre široj publici na društvenim mrežama. Riječ je o jednome od osam videa iz ciklusa snimljenog u suradnji s NP-om Brijuni. Videoradove arheološke tematike – o prapovijesnoj gradini, uvali Verige, kastrumu i crkvi sv. Marije – prati video o Paulu Kupelwieseru, zaslužnome za razvoj otočja, te video o jednoj od najstarijih maslina na Mediteranu, zasađenoj u antičko vrijeme, u 4. stoljeću.
https://www.facebook.com/arheoloski_muzej_istre/videos/758745788340667
https://www.youtube.com/watch?v=KcjPx06x7ec&list=PLdReqkxcscOSNAaSil2tkF887-KqHZ7Z_&index=14
(Dunja Martić Štefan i Tina Širec Džodan, Arheološki muzej Istre, Pula – sadržaj filma i tehnički podatci)
REŽIJA Dunja Martić Štefan i Tina Širec Džodan
SCENARIJ Dunja Martić Štefan i Tina Širec Džodan
ISTRAŽIVAČICE/STRUČNE SAVJETNICE Dunja Martić Štefan, Lena Puhar O'Grady i Tina Širec Džodan
KAMERA Dunja Martić Štefan i Tina Širec Džodan
SNIMATELJICE ZVUKA Dunja Martić Štefan i Tina Širec Džodan
MONTAŽA Dunja Martić Štefan
TRAJANJE 6'27''
IZVORNI FORMAT mp4, 16:9 (1920x1080)
ZVUK
kolor
PRILOG UZ GLAVNO JELO – DJEČJI MENU: GLADIJATORI, 2021.
HR, produkcija: Arheološki muzej Istre, Pula
KRATKI OPIS (zajednički za sva četiri videa)
Prilog uz glavno jelo – Dječji menu: gladijatori dio je serijala videoradova Prilog uz glavno jelo, a namijenjen je mlađoj publici.
U epizodi Gladijatori obrađeni su pulski Amfiteatar i gladijatorske borbe koje su se u njemu održavale. Video promovira predstavu Spectacula Antiqua koja prikazuje povijest pulskog Amfiteatra i gladijatorskih igara te donosi prikaz borbi. U serijalu Dječji menu sudjeluju i djeca različite dobi.
(Dunja Martić Štefan i Tina Širec Džodan, Arheološki muzej Istre, Pula – sadržaj filma i tehnički podatci)
REŽIJA Dunja Martić Štefan i Tina Širec Džodan
SCENARIJ Dunja Martić Štefan i Tina Širec Džodan
ISTRAŽIVAČICE/STRUČNE SAVJETNICE Dunja Martić Štefan, Tina Širec Džodan
KAMERA Dunja Martić Štefan i Tina Širec Džodan
SNIMATELJICE ZVUKA Dunja Martić Štefan i Tina Širec Džodan
MONTAŽA Dunja Martić Štefan
TRAJANJE 4'01''
IZVORNI FORMAT mp4, 16:9 (1920x1080)
ZVUK
kolor