Publikacija sadrži uvodni tekst o povijesti Muzeja – njegovom prvom ravnatelju Dragutinu Zajcu te ujedno i prvom sakupljaču i donatoru Muzeja čije su zbirke prvi put bile izložene 1952. godine, a od 1961. godine smješte u adaptiranu zgradu kuće Karas gdje se i danas nalazi. Ukratko su opisane zbirke muzeja - Arheološka zbirka, Zbirka starog oružja, Kulturno-povijesna zbirka, Etnografska zbirka, Zbirka crkvene umjetnost, Cehovska zbirka te izložba Križevci - grad kulture i razvijenog društvenog života. Posebno je predstavljen i etno-park koji se nalazi u dvorištu Muzeja i prezentira tradicijsku arhitekturu križevačkog kraja.

Nakon 22 godine publiciran je u izdanju MDC-a novi vodič kroz muzeje, galerije i zbirke Zagreba i okolice u obliku višestruko presavijenog plakata u bojama u dizajnerskoj izvedbi Borisa Ljubičića. Vodič obuhvaća 50 muzejsko-galerijskih ustanova i sadrži njihove opće podatke (adresa, telefonski i faks brojevi, e-mail ili web-adrese), kratku povijest ustanove, sadržaj i tematiku muzejske građe, stalnog postava i pojedinih odjela, opis specijanih aktivnosti muzeja te radno vrijeme za posjetitelje. Vodič, po prvi put u ovom obliku izdavaštva, sadrži i jedinstven popis 13 zbirki doniranih gradu Zagrebu. Vodič je namijenjen široj posjetiteljskoj publici, izdan je na hrvatskom, njemačkom i engleskom jeziku i jedan je od oblika suvremene promidžbe muzejske i kulturne baštine grada Zagreba i njegove uže okolice.

Izvještaj Vijeća Europe pod naslovom “Od prepreke do mostova - ponovno osmišljavanje hrvatske kulturne politke” svojevrsna je recenzija nacionalnog izvještaja hrvatskih stručnjaka o hrvatskoj kulurnoj politici (Cvjetičanin, Biserka (ur.). Kulturna politika Republike Hrvatske : nacionalni izvještaj, 1998.). Cilj je ovog izvještaja na konstruktivan način djelovati na razvoj hrvatske kulturne politike, uspostave međunarodnih oblika kulturne suradnje i definiranja Hrvatske kao kulturnog raskrižja.

Prvi hrvatski žrtvoslovni kongres imao je za svrhu znanstvenom analizom pokazati svu težinu stradanja Hrvatske u Domovinskom ratu (1991. - 1995.). Tekstovi i svjedočanstva o ubijenima, ranjenima, mučenima, nestalima, o razorenim kulturnim i crkvenim spomenicima, uništenim naseljima, stradalom okolišu grupirani su u tematske cjeline: Žrtve i stradanja u ratu; Povijesne teme; Duhovni i kulturni obzori; Stradanje sakralnih i kulturnih spomenika; Pravni obzori; Pomoć žrtvi; Prognani; Ratne štete i štete na okolišu; Stradanje Hrvata u BIH; Ostale teme. U poglavlju “Stradanje sakralnih i kulurnih spomenika” o stradanju zbirke Bauer iz Vukovara pisao je Kornelije Pušić, stradanju knjižnica Ana Seljan, arhivskog gradiva Miljenko Pandžić i Tatjana Mušnjak.

Međunarodni adresar i abecedni popis (država - mjesto - naziv ustanove) muzeja i javnih galerija, univerziteta, akademija, udruženja. Sadrži telefonske i faks brojeve, adresu i kontakt osobe te je u svome 24. nadopunjenom izdanju još uvijek najrelevantniji adresar za uspostavu stručnih međumuzejskih kontakata.

Drugi svezak sadrži abecednim slijedom (po državama - mjestima - nazivima ustanova) popis antikavarijata umjetnina i numizmatike, umjetničkih galerija, aukcijskih kuća, restauratotskih institucija, izdavača iz područja umjetnosti, periodike iz umjetnosti, antikvarijate knjiga.