Državni arhiv u Osijeku i Muzej grada Iloka objavili su latinski izvornik i hrvatski prijevod knjige Josipa C. Firmana “Povijesni opis srijemskoga i iločkoga vojvodstva darovanoga 1698. godine od nepobjedivog i najsjajnijeg rimskog cara Leopolda 46. godina vladara Panonije knezu Liviju Odescalchiju” prvotno objavljene prije 300 godina na latinskom jeziku (1699. godine) koja je još i danas vrijedan povijesni izvor za proučavanje Srijema i Iloka. Knjiga sadrži i pogovor Mate Batorovića koji između ostaloga detaljno opisuje i dvorac Odescalchijevih u kojemu se nalazi Muzej grada Iloka.

Galerija Krsto Hegedušić u Petrinji obnovila je svoj galerijski rad nakon zastoja uvjetovanog Domovinskim ratom. U svojim prostorima priredila je izložbu i promociju monografije Petra Salopeka, zanemarivanog petrinjskog slikara čiji je opus nastradao i vjerojatno nestao u ratnim razaranjima grada Petrinje. Životni putu slikara opisao je njegov sin Davor Salopek, a o vrijednostima Salopekovog likovnog stvaralaštva pisali su likovni kritičari i povjesničari umjetnosti Matko Peić, Grgo Gamulin i Ive Šimat-Banov. Monografija sadrži kvalitetne reprodukcije 46 Salopekovih umjetnina te Katalog izrađen na temelju kartoteke umjetnikovog sina koja je jedini dokument umjetnikovog bogatog likovnog stvaralaštva.

Etnografska izložba s temom prikaza jednog segmenta iz kulture stanovanja – unutrašnje opreme i uređenje doma (namještaj, ukrasni predmeti, ponašanje u stanu). Izložbenom temom predstavljeni su reprezentativni predmeti iz Etnografskog muzeja koji pokrivaju specifična regionalna hrvatska područja od Dalmacije do Slavonije od 16. do 20. stoljeća. Na izložbi je istovremeno uz tradicijsko prikazano i suvremeno, naime, izloženo je suvremeno dizajnirano pokućstvo grupe dizajnera izrađeno od ekološkog materijala. Katalog i izložbu prati i istoimeni CD-ROM koji koristeći prednosti svoga medija, osim teksta kataloga sadrži i etnografski film, glazbu i multimedijski prikaz.

Fotomonografija grada Gospića nastala korištenjem zbirke razglednica iz fundusa Muzeja Like Gospić te privatnih zbirki Čuljat, Rast i Rukavina. Monografija sadrži esej Pavla Pavličića o razglednici; kratki povijesni prikaz nastanka grada Gospića Biserke Velić te tekst dr. Ante Rukavine o postanku naziva Gospić. Reprodukcije starih razglednica grada Gospića složene su kronološki od najstarijih iz 1899. do današnjih dana. Svaka razglednica popraćena je bilješkom o njezinom izdavaču, tiskari ili snimatelju motiva.

Monografski prikaz života i djelovanja iznimnog Varaždinca - profesora prirodoslovca, muzealca entomologa, sakupljača i graditelja zbirki, osnivača i prvog kustosa Entomološkog odjela Gradskog muzeja Varaždin - Franje pl. Koščeca (1882. - 1968.) povodom 30. obljetnice njegove smrti. Autor Josip Balabanić opisao je osnovne biografske podatke o životu Franje Koščeca, njegovom školovanju i pedagoškom djelovanju. Posebno je istaknuo Koščecov rad na stvaranju bogatih entomoloških i botaničkih zbirki koje se danas nalaze u Gradskom muzeju u Varaždinu (30,000 kukaca i oko 15,000 herbarskih primjeraka vaskularnog bilja), njegovu originalnu metodu prepariranja manjih kukaca, Koščecove rukopise i evolucijska tumačenja. Izborom slika i ilustracija u knjizi, autor je naglasio i Koščecov osjećaj za lijepo (slaganje zbirki kukaca, brojni crteži šišaka i sl.).

Godine 1997. organiziran je međunarodni skup s temom “Položaj i funkcioniranje etno muzeja i muzeja na otvorenom u Republici Hrvatskoj sa mogućim uzorima u Europi” gdje se ukazala potreba ponovne prezentacije izvođenja građevinskih, sanacijskih, restauratorskih i konzervatorskih radova u ruralnoj cjelini naselja Kumrovec. U tu svrhu obnovljena je izložba “Rekonstrukcija i uređenje Starog sela Kumrovec” (iz 1987.g.) obogaćena novim materijalom iz fotodokumentacije muzeja i popraćena ovim trećim trojezičnim dopunjenim izdanjem kao vodičem kroz muzejski prostor Starog sela. Opisana je povijest naselja, razvoj i realizacija ideje o uređenju stare jezgre (od 1947. do 1987.g.) te opis sadržaja Starog sela. U 15 stalnih etnografskih postava i dva povijesna dao se prikaz tradicijskog načina života, običaja, obrta, povijesnih ličnosti i događaja vezanih uz Kumrovec s prijelaza iz 19. u 20. soljeće..