U Domu za djecu bez roditelja i primjerene obiteljske skrbi “Vladimir Nazor” u Karlovcu od 1974. godine održava se Zimska likovna kolonija (ZILIK). Do 1998. godine, kada je objavljena prigodna likovna monografija, održano je 25 susreta štićenika Doma i likovnih umjetnika iz Hrvatske i inozemstva. Svrha i rezultat tih likovnih kolonija jest ostvarenje pozitivnih socijalnih kontakta štićenika, upućivanje djece u svijet umjetnosti, poticanje njihova likovnog izražavanja, ali i formiranje likovne zbirke Doma. Cjelokupni fundus, koji ima 1 856 djela, inventariziran je i obrađen, a u likovnoj monografiji većina je i reproducirana fotografijama u boji. Monografija sadržava tekstove koji prate kronologiju održavanja ZILIK-a, povijesno-umjetnički prikaz i valorizaciju likovnih djela (Stanko Špoljarić, Darko Schneider) te katalog zbirke s popisom svih autora, njihovih djela i osnovnih podataka. Djela ZILIK-a često su izlagana, a jedna od većih i značajnijih jest izložba održana u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu 1997./98. godine.

Poštanski muzej u Zagrebu jedina je muzejska ustanova u Hrvatskoj specijalizirana za očuvanje i zaštitu građe o razvitku poštanskog prometa i telekomunikacija. U povodu 50. obljetnice kontinuiranog djelovanja viša kustosica i ravnateljica Muzeja Kata Šutalo priredila je spomenicu s cjelovitim prikazom muzejske djelatnosti od 1953. do 2003. godine. U prvom dijelu knjige opisana je povijest poštanskih muzeja u svijetu te kronologija osnutka i razvoja Muzeja u Zagrebu. Muzejska povijesna priča utemeljena je arhivskim i povijesnim izvorima i bogato dokumentirana ilustracijama i reprodukcijama muzejske građe, arhivskoga gradiva i fotografija. Drugi dio knjige opisuje organizaciju muzejske građe i prikaz njezina tri osnovna dijela – Poštanskoga, Telekomunikacijskoga i Filatelističkog odjela. Predstavljene su i popratne dokumentacijske zbirke, muzejska knjižnica i muzejsko-edukativna djelatnost. Priložen je kronološki popis izložbene djelatnosti Muzeja i bibliografija radova muzejskih stručnjaka, sažeci na engleskome i njemačkom jeziku te popis literature.

Zbornik radova “Arhivi, knjižnice, muzeji” donosi izlaganja i izvješća radionica održanih na šestom seminaru u Rovinju 2002. godine. Unutar ukupno devetnaest izlaganja obrađene su teme zaštite i dokumentiranja kulturne baštine (Ivo Maroević, Darko Ivić, Mario Braun, Lana Kanižaj, Andreja Klobučar, Zoran Svrtan), izgradnje i opisa digitalnih zbirki (Radovan Vrana, Mirna Willer, Damir Pavelić, Goran Zlodi), novih oblika pristupa različitim vrstama informacija (Iva Melinščak-Zlodi, Vladimir Mateljan, Krešimir Pavlina, Damir Pavušina), elektroničkoj građi i standardima za njezinu obradu (Sofija Klarin, Mira Miletić-Drder, Koraljka Golub, Srećko Jelušić, Snježana Radovanlija Mileusnić, Damir Pavelić), knjižničnim sustavima (Marija Laszlo, Renata Holcer, Jasna Jednačak), obrazovanju (Sanjica Faletar, Martina Dragija-Ivanović, Tatjana Aparac-Jelušić, Božica Škulj, Davor Fulanović) i kulturnom turizmu (Renata Tomljenović, Vlasta Klarić, Neda Žic-Cepić, Tihana Stepinac-Fabijanić). Drugi dio zbornika donosi izvještaje, zaključke i priloge sudionika četiriju održanih radionica: Web kao radno okruženje; Kako sačiniti dobar web-site; Dokumentacija, standardi i smjernice; Promicanje kulturnog turizma. Prilozi su popraćeni sažecima na engleskom jeziku te bibliografskim bilješkama.

Muzej grada Rijeke svojim izložbama i publikacijama dosljedno obrađuje teme iz kulturne povijesti grada Rijeke i okolice. Reprezentativnom monografijom predstavio je arhitektonsko stvaralaštvo Vladimira Grubešića (1942.) čija su se ostvarenja saživjela s Gradom i pridonose njegovom suvremenom identitetu. Posebno su značajne njegove arhitektonske interpolacije u staru jezgru grada Rijeke, ali i u drugim gradovima Istre te u Dubrovniku. Monografija donosi predgovor akademika Andre Mohorovičića i uvodne tekstove Tomislava Premerla "Stvaralačka hrabrost kao arhitektonski čin", Ervina Dubrovića "Ideja reda i postmodernizam" i Vlade Bužančića "Graditelj jedinstvene sinteze". Monografija sadržava i izbor osvrta i kritika na pojedina Grubešićeva arhitektonska ostvarenja autora Vande Ekl, Milana Zinaića, Vlade Bužančića i Ervina Dubrovića. Slikovni dio obuhvaća niz fotografija i arhitektonskih nacrta te popis značajnijih projekata, realizacija i natječaje, među kojima je i Muzej Narona, Metković (natječaj iz 2002. godine).

U seriji Kulturno-povijesni spomenici Istre, u izdanju Arheološkog muzeja Istre u Puli, kao osmi svezak objavljena je publikacija o Augustovu hramu u Puli. Autorica teksta je muzejska savjetnica Muzeja dr. sc. Alka Starac. Augustov hram sačuvani je rimski hram smješten na pulskom forumu, koji je bio glavni trg rimske Pule. Autorica je opisala njegove arhitektonsko-građevine i stilske značajke, negdašnji izgled i funkciju, kao i trenutačno stanje. Hram je stradao krajem Drugoga svjetskog rata te je danas u rekonstruiranoj građevini postavljena izložba rimske reljefne i pune plastike u kamenu i metalu. Publikacija sadržava popis izložaka uza zidove, kao i onih u vitrinama. Bogato je ilustrirana dokumentarnim fotografijama i reprodukcijama pojedinih izložaka. Vodič je publiciran na više jezika u zasebnim svescima te je njihov sadržaj značajan doprinos promidžbi kulturne baštine i uključivanju u ponudu kulturnog turizma.

U sklopu velikoga multidisciplinarnog izdavačkog projekta "Hrvatska i Europa" koji je pokrenula Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu, nakon prvog toma posvećenoga ranom dobu hrvatske kulture (“Srednji vijek (VII – XII. stoljeće”), objavljena su i sljedeća dva sveska. Projekt je pokrenut radi upoznavanja ponajprije inozemne znanstvene i kulturne javnosti s višestoljetnom povezanošću hrvatske povijesti i kulture s europskim okruženjem, kao i radi nužnosti pomicanja granica jugoistočne Europe do istočnih granica hrvatskoga kulturnog prostora. Svezak 2. obrađuje razdoblje srednjeg vijeka i renesanse, od 13. do 16. stoljeća, a svezak 3. razdoblje baroka i prosvjetiteljstva, od 17. do 18. stoljeća. Sadržaj obaju tomova čini mozaik studija renomiranih hrvatskih stručnjaka i znanstvenika unutar nekoliko širih tematskih skupina. To su: Hrvatska i europski prostor; Društvo, pravo, religija, kultura; Znanost i filozofija; Jezik i književnost; Urbanizam i arhitektura; Likovna umjetnost; Glazbena umjetnost. Osim slične sadržajne koncepcije, oba toma povezuje i zajednički grafički dizajn koji se odlikuje brojnim reprodukcijama u boji, kvalitetnim crtežima, kartama i pretiscima.