Fakultet za postdiplomski studij s područja humanistike u Ljubljani i Muzej novije povijesti u Ljubljani objavili su knjigu dr. sc. Marjete Mikluž s tematikom aktualne problematike poimanja muzeja u suvremenom globalizacijskom dobu. Autorica je ravnateljica Muzeja i svoja teoretska promišljanja uvelike temelji na poznavanju muzejske prakse, kao i na istraživanju opsežne stručne literature navedene u prilogu knjige. Sadržaj je grupiran u četiri tematske skupine. Prva nosi naslov "Multikulturalna i globalizirana društva" i daje pregled kulturnih europskih integracija i njihov utjecaj na društvo, s posebnim osvrtom na utjecaj globalizacije na teoriju i praksu muzeja. Drugo poglavlje iznosi razmatranja vezana za temu "Kulturnu različitost – nove perspektive za muzeje". U trećim poglavlju opisana je uloga muzeja ponajprije u odnosu prema publici i njihovu očekivanju od suvremenih muzeja. U posljednjem poglavlju iznesene su nove perspektive za muzeje, s naglaskom na promjene odnosa muzeja prema društvenoj zajednici, ženama kao profesionalcima, upravi i upravljačkim tijelima muzeja, oblicima financiranja i njegovanju suvremenih oblika komunikacije.

Umirovljeni muzejski savjetnik mr. sc. Stanko Staničić, dugogodišnji voditelj Zbirke keramike Muzeja za umjetnost i obrt te dobitnik nagrade Hrvatskoga muzejskog društva "Pavao Ritter Vitezović" za životno djelo, autor je prvoga u novopokrenutom nizu kataloga zbirki Muzeja za umjetnost i obrt. To je katalog Zbirke keramike, koja je jedna od brojčano najvećih muzejskih zbirki. U njoj pak predmeti od porculana čine najzaokruženiju cjelinu koja omogućuje kontinuirano praćenje proizvodnje porculana od prvih početaka u 18. stoljeću do sredine 19. stoljeća. Prvi dio kataloga sadržava uvodni tekst o Zbirci, tekst o manufakturi porculana u Meissenu i njezinim proizvodima u zbirci MUO-a te tekst o porculanu bečke manufakture u zbirci MUO-a. Kataloški dio sadržava detaljan opis 231 jedinice, od kojih je većina popraćena ilustracijom u boji. U katalogu je i opis oznaka na porculanu, tumač manje poznatih pojmova te izbor iz literature. Tekst kataloga muzejske zbirke pisan je usporedno na hrvatskome i engleskom jeziku. Prema ocjeni recenzenata, publikacija je označena izvornim znanstvenim radom.

Publikacija Hrvatskoga pomorskog muzeja iz Splita prati sudbinu broda izgrađenoga 1896. godine kao jednoga od brodova austrougarske ratne flote. Brojnim izvrsnim fotografijama i nacrtima gotovo se personalizirano prati sudbina broda, njegove ne samo česte promjene imena, od onih muških – “Dalmat“, “Orjen“, “Ossero“ - do ženskih - “Vila“, “Fata“ i “Istranka“, već i drastične promjene svrhe, namjene i izgleda učinjene većim “kozmetičkim” zahvatima u željeznu građu, te promjene mnogobrojnih vlasnika, ali i “državljanstava“. Danas je Istranka sačuvana tek kao tužna sjena nekoć slavnog broda koji je, zahvaljujući rješenju o upisu na listu preventivno zaštićenih kulturnih dobara RH ponovno vraćen u život. Tiskanjem ove monografije posvećene brodu koji se u kolektivnoj memoriji grada najdulje zadržao kao brod “Istranka“, autor je prije svega želio privući pozornost ne samo šire javnosti već, mogli bismo reći, prije svega stručne javnosti na alarmatno loše stanje pomorske baštine i upozoriti na inicijative za zaštitom baštine kojima se tek odnedavno postiglo da se neki rijetki primjerci brodova stave na listu zaštićenih kulturnih dobara. (L.D.T.)

Publikacija Hrvatskoga pomorskog muzeja iz Splita prati sudbinu broda izgrađenoga 1896. godine kao jednoga od brodova austrougarske ratne flote. Brojnim izvrsnim fotografijama i nacrtima gotovo se personalizirano prati sudbina broda, njegove ne samo česte promjene imena, od onih muških – “Dalmat“, “Orjen“, “Ossero“ - do ženskih - “Vila“, “Fata“ i “Istranka“, već i drastične promjene svrhe, namjene i izgleda učinjene većim “kozmetičkim” zahvatima u željeznu građu, te promjene mnogobrojnih vlasnika, ali i “državljanstava“. Danas je Istranka sačuvana tek kao tužna sjena nekoć slavnog broda koji je, zahvaljujući rješenju o upisu na listu preventivno zaštićenih kulturnih dobara RH ponovno vraćen u život. Tiskanjem ove monografije posvećene brodu koji se u kolektivnoj memoriji grada najdulje zadržao kao brod “Istranka“, autor je prije svega želio privući pozornost ne samo šire javnosti već, mogli bismo reći, prije svega stručne javnosti na alarmatno loše stanje pomorske baštine i upozoriti na inicijative za zaštitom baštine kojima se tek odnedavno postiglo da se neki rijetki primjerci brodova stave na listu zaštićenih kulturnih dobara. (L.D.T.)

U povodu 1700. obljetnice smrti ranokršćanskog biskupa i mučenika sv. Kvirina i zaštitnika grada Siska stručnjaci Muzeja grada Siska priredili su tematsku izložbu kojom su javnosti nastojali približiti lik sv. Kvirina, vrijeme i grad Sisak u kojemu je živio. Popratni katalog, kao i izložba, suautorski je projekt kustosa arheologa, povjesničara umjetnosti i etnologa. Sadržaj kataloga koncipiran je u četiri tematsko-kronološke cjeline: arheološka nalazišta i nalazi, kulturno-povijesno naslijeđe, etnografsko naslijeđe te likovna umjetnost. Uz pretisak teksta Frane Bulića (iz "Bogoslovne smotre", 1, 1924.) o sv. Kvirinu, katalog sadržava i priloge Zorana Wiewegha o kasnoj antici i razvoju kršćanstva u Sisku, Zdenka Burkowskog o rimskom novcu pretkršćanskoga i kršćanskog razdoblja, Nikoline Hrust o sakralnoj graditeljskoj baštini, opremi i inventaru vezanom za sisačkog sveca, Katice Mrgić o raritetnoj građi koja se čuva izvan Siska, Renate Vujnović o pučkoj pobožnosti vezanoj za štovanje sv. Kvirina. Sanja Mijač-Božek autorica je uvoda i teksta o gradu Szombathelju (Mađarska), u kojemu je osuđen i ubijen sv. Kvirin. Kataloški dio donosi popis 149 jedinica popraćenih ilustracijama u boji.

Izdavačka djelatnost hrvatskih muzeja obogaćena je jedinstvenom publikacijom namijenjenoj slabovidnim i slijepim osobama. Uz retrospektivni pregled umjetničkog rada slijepog skulptora Ivana Ferlana, održanoga u Muzeju Mimara, Tiflološki muzej u Zagrebu izdao je popratni katalog izložbe koji sadržava tekst pisan usporedno na Brailleovu pismu i povećanom tisku. Iznimnost kataloga su i reljefne ilustracije koje omogućuju doživljaj umjetnine taktilnim osjetilom. Katalog sadržava uvodni tekst kustosice Tiflološkog muzeja Željke Bosnar-Salihagić, povijesno-umjetnički esej o Ferlanovu stvaralaštvu muzejske savjetnice Muzeja suvremene umjetnosti Nade Vrkljan-Križić te riječ urednice i opis reljefnih crteža muzejske savjetnice Muzeja Mimara Anice Ribičić-Županić. Uz katalog je priložen i istoimeni CD koji sadržava zvučni zapis kataloga. Primjenom novih tehnologija i medija Tiflološki je muzej izložbenu djelatnost Taktilne galerije približio širem krugu publike s posebnim potrebama.