Nacionalni etnografski muzej Koreje u Seoulu priredio je opsežan katalog uz izložbu "Drvo i papir u korejskom tradicijskom obrtu", priređenu uz generalnu konferenciju ICOM-a 2004. u Seoulu. Sukladno temi konferencije "Nematerijalna baština", izložbom su se nastojali predstaviti različiti tradicionalni obrti, njihova simbolika i narodno vjerovanje, kao i ljepota motiva i ukrasa koja postoji i danas u korejskom životu. Sadržaj kataloga grupiran je unutar četiri cjeline. U prvoj su predstavljeni tradicijski predmeti od drveta i papira rabljeni u svakodnevnom životu. Drugom cjelinom detaljnije su predočeni pojedini drveni predmeti specifični za korejsku tradicijsku kulturu (mokmul), njihovi dijelovi, ukrasi, funkcija i način izrade. To su mali stolovi za serviranje hrane (soban), male škrinje (bandaji), namještaj odaja glave obitelji (sarangbang). Trećom cjelinom opisani su pojedini predmeti od papira, također uz kvalitetne reprodukcije u boji te opise njihovih dijelova i načina izrade. Četvrti dio kataloga sadržava tekstove skupine autora, muzejskih stručnjaka. Tekst kataloga pisan je usporedno na korejskome i engleskom jeziku. Detaljnije informacije o Muzeju moguće je saznati na web stranicama Muzeja URL: http://www.nfm.go.kr:8080/english/main.htm (2005-02-04).

Hrvatski školski muzej (HŠM) u svojim izložbenim aktivnostima obrađuje književno-jezičnu baštinu iz muzejskih fondova. Diplomirana knjižničarka i kustosica HŠM-a Štefka Batinić nastavila je tu tradiciju i nakon izložaba "Od slikovnjaka do vragobe : hrvatske slikovnice do 1945. " (u suradnji s Berislavom Majhutom, 2001.), "Pedagogija na prijelazu stoljeća : pedagoška literatura između dvaju Sabora pedagoga Hrvatske" (2003.) priredila je 2004. godine izložbu i katalog s tematikom dječjih časopisa. Autorica je ujedno i voditeljica Pedagoške knjižnice Davorina Trstenjaka, koja je svojim bogatim fundusom vrelo za brojna istraživanja povijesti školstva i srodnih područja te je i bila osnovnim polazištem za istraživanje. Cilj izložbe bilo je sagledavanje uloge časopisa za djecu i mladež u povijesti odgoja, osvjetljavanje profila kreatora tih časopisa, njihova društvenog i pedagoškog usmjerenja te odgojnih poruka. Autorica je dala kratki povijesni pregled razvoja dječjih časopisa s osnovnim obilježjima doba u kojemu su objavljivani te bibliografske podatke o svakom pojedinom časopisu. Katalog je ilustriran kvalitetnim reprodukcijama.

Zbirka suvremene umjetnosti Filip Trade u Zagrebu privatna je zbirka koju njezin vlasnik Tomislav Kličko od kraja 1992. godine izgrađuje uz savjetodavnu pomoć vrsnih povjesničara umjetnosti. Njezina javna prezentacija započeta izložbama 2000. godine nastavljena je održavanjem izložbe u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik u ljetu 2004. godine. Izloženo je oko 180 najvrjednijih djela koja uključuju hrvatske autore od kraja Drugoga svjetskog rata do danas. Popratni katalog sadržava tekstove Zdenka Rusa, Ješe Denegrija, Antuna Maračića, Sonje Briski-Uzelac i Krešimira Purgara. Na dvije stotine stranica reproducirane su izložene umjetnine navedene abecednim slijedom njihovih autora (45 umjetnika). Tu su i biografije zastupljenih autora, kao i tekst kataloga na engleskom jeziku.

Zbirka Lenz Schöenberg danas se ubraja u jednu od najistaknutijih privatnih zbirki moderne europske umjetnosti. Obuhvaća više od 500 umjetnina, radove 49 umjetnika iz 14 zemalja različitih umjetničkih krugova protkanih duhom epohe grupe Zero pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća. Muzej suvremene umjetnosti (MSU) predstavio je tu zbirku hrvatskoj publici na izložbi ostvarenoj međunarodnom suradnjom u izložbenom prostoru Galerije Klovićevi dvori (travanj – lipanj 2004.). Uz uvodne tekstove Benite Ferrero-Waldner (savezne ministrice vanjskih poslova Republike Austrije), mr. sc. Bože Bikupića (ministra kulture RH), mr. sc. Snježane Pintarić (ravnateljice MSU-a), i Gerharda Lenza, vlasnika Zbirke, katalog izložbe sadržava pregledni tekst renomiranoga hrvatskog povjesničara umjetnosti Zvonka Makovića. Opisuje umjetničko stvaralaštvo grupe Zero, zastupljene umjetnine i umjetnike u privatnoj zbirci, kao i skupljački senzibilitet Gerharda Lenza. Veći dio kataloga donosi ilustracije u boji izloženih umjetnina. Priložen je njihov kataložni popis (105 jedinica) i biografije umjetnika. Tekst kataloga pisan je dvojezično, na hrvatskome i njemačkom jeziku.

Muzej grada Zagreba uz izložbu plakata Zvonimira Faista objavio je katalog na tiskanome i elektroničkome mediju. Katalog na CD-ROM-u objavio je sadržaje tiskanog izdanja obogativši ih multimedijskim sadržajima i mogućnošću izbora jezika (hrvatski ili engleski). Uvid u sadržaj omogućuje izbornik s tematskim rubrikama: "O koncepciji izložbe"; "Zvonimir Faist". Plakati su predstavljeni unutar nekoliko tematskih skupina: "Što smo gledali u kinu"; "Što se događalo"; "Što smo kupovali"; "Što smo proizvodili"; "Parole"; "Strani plakat". Svaki je od plakata predočen ilustracijom, kataloškim podacima i tekstualnim opisom. Faistovo stvaralaštvo i život prikazani su unutar rubrike "Zvučni album", koja sadržava dokumentarne fotografije, uz zvučne komentare samog autora, te rubrikom "Kratki slikopisi" s videosnimkama razgovora Faista i autorice izložbe Željke Kolveshi, muzejske savjetnice Muzeja grada Zagreba. Virtualna šetnja trajno dokumentira izložbeni postav i dočarava izložbenu atmosferu. Istraživanje filmskih baza podataka i računalne aplikacije za izložbu te pripremu materijala i scenarija za CD-ROM napravila je viša informatičarka Muzeja grada Zagreba Maja Šojat-Bikić, koja je ujedno odabrala i glazbu.