Loborska općina odlikuje se brojnim kulturnim spomenicima i dobro očuvanom prirodnom baštinom. Proštenjarska crkva Majke Božje Gorske jedan je od značajnijih spomenika u Loboru i njoj je posvećen arheološko-povijesni vodič autora dr. sc. Krešimira Filipeca, višega znanstvenog asistenta na Katedri za opću srednjovjekovnu i nacionalnu arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Filipec je kao voditelj arheoloških istraživanja kod svetišta Majke Božje Gorske u Loboru, provođenih od 2002.g. u suradnji s Ministarstvom kulture, Upravom za zaštitu kulturne baštine – Konzervatorskim odjelom iz Zagreba, uz groblje koje datira od 5. do 6. i od 10. do 19. st. otkrio i istražio temelje prve predromaničke crkve u sjevernoj Hrvatskoj te tako vratio Lobor u središte znanstvenoistraživačkih interesa. No vodič je pisan popularnim stilom, kao putokaz znatiželjniku i šetaču po obroncima Ivanščice. Autor opisuje položaj mjesta i pristupe svetištu nudeći tri putokaza s poučnim stazama. Nakon kraće povijesti arheoloških istraživanja, koja su započela u drugoj polovici 19. st. radom Josipa Brunšmida i Đure Szabe, Filipec je predstavio rezultate rada na crkvi Majke Božje Gorske i na gradini. Vodič donosi i opis trenutačne prezentacije arheološkog lokaliteta in situ te idejni plan buduće prezentacije arheološkog parka. Vodič je bogato opremljen brojnim fotografijama u boji, nacrtima i crtežima, a u prilogu donosi bibliografiju i pojmovnik.

U biblioteci "Zbirka Dnevi evropske kulturne dediščine" slovenski Zavod za zaštitu kulturne baštine objavio je kulturnopovijesni vodič po spomenicima najpoznatijega slovenskog arhitekta Jože Plečnika, autora niza urbanističkih rješenja i arhitektonskih ostvarenja u Beču, Pragu, Ljubljani i drugim europskim i slovenskim gradovima. Damjan Prelovšek autor je uvodnog teksta kataloga, u kojemu donosi životopis Jože Plečnika (1872.-1957.) te prikaz njegova arhitektonskog stvaralaštva. Vodič predstavlja 18 Plečnikovih ostvarenja, među kojima je Narodna i sveučilišna knjižnica, Tromostovlje, Miklošičeva palača, crkva sv. Ćirila i Metoda u Ljubljani, crkva Marijina uznesenja u Ponikvama i dr. Svaki je objekt odnosno kompleks predstavljen osnovnim podacima o godini, mjestu i naručitelju izgradnje te tekstualnim opisom arhitektonskih značajki, a popraćen je nizom ilustracija u boji. Vodič je dostupan i u elektroničkom obliku na web stranicama (URL:http://www.arhitekturni-vodnik.org/).

Muzej antičkog stakla i Arheološki muzej u Zadru objavili su u 2007. godini peti svezak časopisa "Asseria" u tiskanome i elektroničkom obliku (na CD-ROM-u). Urednici časopisa Ivo Fadić i Slobodan Čače u predgovoru su naglasili da je pokretanjem toga časopisa otvoren prostor za objavljivanje rezultata obnovljenih terenskih arheoloških i konzervatorskih radova na liburnsko-rimskom gradu Aseriji te drugih stručnih i znanstvenih priloga srodne tematike. Peti svezak donosi deset priloga autora Zdenka Brusića, Slobodana Čače, Anamarije Kurilić, Ive Fadića, Kornelije A. Giunio, Željka Miletića, Dražena Maršića i Sanje Ivčević. Objavljen je i izvadak iz teksta "Po Ravnim Kotarima" Ante Tresića-Pavičića (1906.) te bibliografija priloga iz "Asserije" br. 4 autorice Timke Alihodžić. Prilozi u časopisu recenzirani su i klasificirani te objavljeni na hrvatskome i engleskom jeziku, uz ilustracije u boji.

Uz 1000. obljetnicu prvoga pisanog spomena Gorice Goriški je muzej organizirao znanstveni simpozij te objavio zbornik povijesnih rasprava posvećenih baroku kao jednome od važnijih povijesnih razdoblja goričke povijesti. U realizaciji projekta što ga je organizirao i vodio dr. sc. Ferdinand Šerbelj, a realizirali Goriški muzej iz Nove Gorice, Narodna galerija Ljubljana i Assessorato della Cultura Comune di Gorizia, sudjelovali su stručnjaci iz Italije i Slovenije, čije državne granice danas dijele nekada jedinstveni teritorij Gorice. Simpozij je održan 2003. godine i okupio je 42 povjesničara, povjesničara umjetnosti i etnologa, a popratni zbornik objavljen je 2006. godine. Zbornik donosi 46 radova s područja društveno-gospodarske, vjerske i kulturne povijesti te likovnih umjetnosti (arhitekture, kiparstva, slikarstva i umjetničkog obrta). Ti su radovi važan prinos kulturnom vrednovanju goričke baštine i njezinih utjecaja na srednjoeuropskim prostorima. Tekstovi su objavljeni na slovenskome i talijanskom jeziku, potkrijepljeni su bibliografskim bilješkama te opremljeni ilustrativnom građom (crtežima, nacrtima, fotografijama, presnimcima).

Islam Grčki, selo u Ravnim kotarima, u sjeverozapadnom dijelu Dalmacije, u prošlosti je bio jako uporište uskoka, koji su se za Mlečane borili protiv Turaka. U tom se selu nalazi Kula Stojana Jankovića, jednoga od najčuvenijih srpskih junaka iz tog vremena. Kula je u vlasništvu obitelji Janković i srodničke porodice Desnica (čiji je izdanak i književnik Vladan Desnica) ostala sve do druge polovice 20. st. U blizini Kule Stojana Janković sagrađena je romanička crkva sv. Đurđa, a u njoj se nalazi grob pisca Vladana Desnice, koji je 1950-ih i 1960-ih godina otvorio za javnost najstariji dio dvorca, uredivši nekoliko ambijentalno najvrednijih prostorija kao izložbeni prostor za dio zbirki. Godine 1988. Kula je, kao spomenik kulture prve kategorije ušla u plan temeljite obnove, te su započeti opsežni radovi na rekonstrukciji kompleksa, u organizaciji i pod stručnim vodstvom zadarskog Zavoda za zaštitu spomenika, s idejom da velik dio kompleksa postane Zavičajni muzej, depandansa Muzeja u Benkovcu. Radovi su prekinuti početkom Domovinskog rata, u kojemu je Kula pretrpjela znatna oštećenja. Godine 2001. sredstvima Ministarstva kulture RH započinje građevinska sanacija Kule, a projektom "Mostovi" Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu pokrenuta je inicijativa za revitalizaciju Kule i pripadajućeg arboretuma kao područja značajnoga kulturno-povijesnog i prirodnog nasljeđa (web stranice Društva za obnovu i revitalizaciju Kule Stojana Jankovića "Mostovi" http://www.kulajankovica.hr/?do=jandes). Tijekom Domovinskoga rata veći je dio građe (oko 800 predmeta) iz Muzeja prenesen u Beograd (u Narodni muzej i Narodnu biblioteku Srbije), a tijekom 2006. godine u Konaku kneza Miloša ta je građa i izložena. Izložbu je pratio istoimeni katalog povjesničara umjetnosti Milorada Savića "Baština dvora Jankovića". Katalog donosi uvodne tekstove o povijesti Kule i obitelji Janković i Desnica te kataloški popis 304 izloška. Tekst je bogato ilustriran reprodukcijama izložaka u boji.

Tehnički muzej u Zagrebu obnovio je 2006. godine stalni postav Demonstracijskog kabineta Nikole Tesle u povodu obilježavnja godine Nikole Tesle. Tom je prigodom Muzej objavio i vodič kroz stalni postav kabineta, čiji je tekst napisao viši kustos i voditelj zbirke Renato Filipin. Tekst vodiča koncipiran je od nekoliko cjelina. Uvodni tekst opisuje povijesni razvoj Demonstracijskoga kabineta koji je za javnost otvoren 1976. godine, u prigodi obilježavanja 120. godišnjice Teslina rođenja. Drugi je dio posvećen životopisu Nikole Tesle te donosi biografske podatke iz njegove mladosti i boravka u Europi, života i rada u Americi do kraja njegova života. Treće poglavlje opisuje sedam najvažnijih izuma Nikole Tesle na području elektrotehnike i mehanike, a u posljednjem je poglavlju dan vodič kroz pokuse koji se provode u Demonstracijkom kabinetu. Tekst vodiča pisan je dvojezično, na engleskome i hrvatskome jeziku, i ilustriran je reprodukcijama iz stalnog postava ili fotografijama pojedinih muzejskih izložaka u boji.