Opsežan vodič kroz europske parkove skulptura, koji su istodobno dio umjetničke i prirodne baštine, ima dvije osnovne namjene, kako je i navedeno u njegovim uvodnim poglavljima. Prvo, vodič donosi referentnu građu za učenje i istraživanje parkova skulptura. Drugo, on je vodič i putokaz kulturnim turistima. Opisana su 133 parka, vrta i centra, i to abecednim slijedom 18 zemalja i mjesta u kojima se nalaze. Svi su navedeni na originalnom jezičnom toponimu. Obuhvaćeni su parkovi iz Njemačke, Nizozemske, Austrije, Belgije, Danske, Španjolske, Francuske, Italije, Latvije, Luksemburga, Norveške, Poljske, Portugala, Švedske, Švicarske i Velike Britanije. Vodič sadržava opsežan uvodni dio Jimene Bazquez Abscal, osnivačice i direktorice Parka skulptura u Cadizu (Španjolska), u kojemu objašnjava pojam parka skulptura te donosi pregled njihova povijesnog pojavljivanja, razvoja i oblika na europskim prostorima. Tekst je popraćen zemljopisnim kartama i ilustrativnom građom u boji, a u prilogu su bibliografija i kazalo.

Dokument UNESCO-a "Sigurnost u muzejima" objavljen je usporedo na engleskome i makedonskome jeziku u izdanju International Management Group, u sklopu programa "Pilot aktivnosti za obrazovanje i kulturu". Brošura je objavljena kao prva u nizu priručnika za zaštitu kulturne baštine i dostupna je na web stranicama UNESCO-a, na više jezika (http://portal.unesco.org/culture/). Tekst Adalberta Biasiottija, popraćen crtežima Beatrice Beccaro Migliorati, kratko, sažeto i jasno muzejskom osoblju i posjetiteljima muzeja iznosi preporuke o pravilnom ponašanju i poduzimanju odgovarajućih preventivnih mjera ponašanja. Priručnik donosi opće preporuke koje su primjenjive u većini prilika i koje treba svakodnevno poduzimati za zaštitu i osiguranje muzejske građe. Iako ilustracije sugeriraju da poslove osiguranja u muzeju provode čuvari, ti poslovi mogu biti dodijeljeni i ostalome muzejskome osoblju.

Mr. sc. Borislav Bijelić, viši kustos i ravnatelj Muzeja Đakovštine u Đakovu, izložbom i popratnim katalogom prezentirao je javnosti stotinjak starih đakovačkih memoranduma (službenih listovnih papira sa zaglavljem) iz fundusa đakovačkoga muzeja te iz Državnog arhiva iz Osijeka i privatnih kolekcija. Memorandumi nastali u đakovačkim tiskarama u prvoj polovici 20. st., većinom između dva svjetska rata, svjedoče o gospodarskome i društvenom životu Đakova. Autor je memorandume podijelio na memorandume obrtnika, trgovaca, pojedinih đakovačkih društva te na ostale memorandume. Analizirajući njihova zaglavlja, autor je u uvodnom tekstu kataloga zaključio da su se Đakovčani suzdržavali u vizualnoj profilaciji svojih tvrtki zbog njihovih poslovnih i drugih ambicija koje nisu sezale izvan lokalnih granica. Kataloški dio donosi popis sto memoranduma, od kojih je većina popraćena i ilustracijom u boji.

34. svezak "Starohrvatske prosvjete" posvećen je njegovu pokretaču, pioniru i utemeljitelju hrvatske arheologije i Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika fra Luji Marunu (1857.-1939.), u povodu 150. obljetnice njegova rođenja. Mate Zekan autor je izvornoga znanstvenog rada u kojemu je na temelju arhivskoga gradiva iznio nove detalje iz života i djela Luje Maruna te ga popratio dokumentarnim fotografijama i iscrpnim bibliografskim bilješkama. Časopis donosi ukupno 23 priloga renomiranih autora arheologa i muzejskih stručnjaka u kojima su obrađene teme iz nacionalne arheologije, objavljena izvješća i rezultati najnovijih arheoloških istraživanja. Među njima su izvorni znanstveni rad Mirje Jarka o predromaničkim kamenim spomenicima otoka Cresa i Raba, Ivana Mirnika o primjercima karolinškog novca u Numizmatičkoj zbirci Arheološkog muzeja u Zagrebu, Tončija Burića o starohrvatskom groblju u Kaštel Starom, Željka Deme o ranosrednjovjekovnim predmetima od kosti i roga u Arheološkome muzeju u Zagrebu, Željka Tomičića o ranosrednjovjekovnom groblju Gomjenica pokraj Prijedora, Vedrane Delonge o latinskom natpisu uklesanome na oltarnoj pregradi iz ranoromaničke crkve sv. Mihajla na otoku Koločepu, Ante Jurčevića o grobljima na lokalitetu Crkvine u Klepavicama i dr. Svi su tekstovi popraćeni sažecima na engleskom jeziku, a veći među njima i ilustrativnom građom s fotografijama i crtežima.

Vrsni poznavatelj srednjovjekovne nacionalne arheologije prof. dr. sc. Janko Belošević, bivši kustos i ravnatelj Arheološkog muzeja u Zadru (1959.-1979.) te profesor Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zadru, autor je opsežne monografije o starohrvatskom groblju na Ždrijacu u Ninu, koja zauzima važno mjesto u njegovoj bogatoj znanstvenoj i stručnoj bibliografiji. U monografiji je objavio analizu rezultata višegodišnjih sustavnih arheoloških istraživanja 337 grobova koji se mogu datirati u 8. i prvu polovicu 9. st. i svrstavaju se među najpoznatija starohrvatska groblja na tlu dalmatinske Hrvatske. Opsežna građa i dokumentacija raspoređene su u nekoliko tematskih cjelina. Nakon podataka o topografskom smještaju groblja i tijeku istraživanja te nakon navođenja arheoloških obilježja groblja, monografija donosi opsežan katalog grobova i grobnih nalaza. Analizirani su i ilustracijama u boji popraćeni nakit i ukrasni dijelovi nošnji, oružje i oprema konjanika, oruđe i pribor za dnevnu uporabu, predmeti kultne namjene te ostali arheološki nalazi. Tekst monografije potkrijepljen je iscrpnim bibliografskim bilješkama te obogaćen brojnim tablicama, crtežima i fotografijama. U prilogu je opsežna bibliografija, kazala te sažeci na njemačkome i engleskom jeziku.

Mineraloško-petrografsku i Geološko-paleontološku zbirku u Zavičajnomu muzeju Našice čine uzorci geološkoga materijala (stijena, minerala i fosila) prikupljenih ponajprije sa slavonskoga gorja (s Krndije, Papuka, Psunja, Požeške gore i Dilj gore). Počela se stvarati 1970. godine zaslugom kolekcionara prof. Branka Kranjčeva i za potrebe osnovne škole u Našicama, ali je već1975.g. zbog svojega sadržaja i značenja, preseljena u Muzej. Od 1999. godine, uz pomoć kustosa dr. sc. Davora Vrsaljka iz Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja u Zagrebu i dr. sc. Domagoja Jamičića iz Instituta za geološka istraživanja, u Muzeju je počela stručna obrada i dokumentiranje zbirki koje su dio muzejskoga Prirodoslovnog odjela. Na izložbi su prikazani najvredniji uzorci iz obje zbirke kao uvod u njihovo uvrštavanje u stalni postav Muzeja. Popratni katalog izložbe, uz uvodni tekst ravnateljice Muzeja Silvije Lučevnjak, donosi tekstove D. Jamičića o geološkoj evoluciji Slavonije i odabranim primjercima iz Mineraloško-petrografske zbirke i tekst D. Vrsaljka o paleontološkoj prošlosti sjeverne Hrvatske. Kataloški dio sadržava popis i opis 195 izloženih prirodnina, od kojih je većina popraćena i ilustracijom u boji.