Opsežan monografski katalog i izložba "Slike ljubljanskih biskupa", održana u Narodnoj galeriji Ljubljana od 19. lipnja do 31. rujna 2007., rezultat su znanstvenoistraživačkoga i restauratorskog projekta na kojemu su sudjelovali stručnjaci Umetnostnozgodovinskog inštituta Franceta Steleta ZRC SAZU, Narodne galerije, Narodnog muzeja Slovenije i Nadbiskupije Ljubljana. Predmet rada bili su vrlo kvalitetni portreti ljubljanskih biskupa iz ljubljanskoga nadbiskupskog dvorca, što je rezultiralo povijesnoumjetničkim studijama i iscrpnim životopisima 34 portretirana biskupa. Tim je projektom dan doprinos obilježavanja 300. godišnjice ljubljanske stolne crkve. Prvi dio kataloga donosi radove s područja povijesti, heraldike, povijesti umjetnosti i numizmatike. France M. Dolinar autor je priloga o 34 ljubljanska biskupa, Jure Volčjak analizirao je njihove grbove u kontekstu prikaza crkvene heraldike, Ana Lavrič dala je pregled portretne umjetnosti ljubljanskih biskupa od uspostave biskupije do suvremenih dana, a Peter Kos opisao je medalje ljubljanskih biskupa. Drugi, kataloški dio sadržava iscrpne kataloške opise izloženih umjetnina i njihove kvalitetne reprodukcije u boji. Katalog donosi i prikaz Andreja Smrekara o Jakčevoj galeriji ljubljanskih biskupa, koju su 1936.-1937. priredili slikar Božidar Jakac i Viktor Steska. Svi su tekstovi potkrijepljeni bibliografskim bilješkama, a u prilogu kataloga je kazalo i iscrpan popis literature.

Krajem 2007. godine i početkom 2008. u Muzeju Turopolja (Velika Gorica) održana je izložba koja je u naslovu nosila geslo vatrogasaca "Vatru gasi - brata spasi". Izložbu je pratio i katalog Josipa Popovčića, kustosa Muzeja Turopolja. U uvodnom tekstu autor opisuje razvoj vatrogasne službe i povijest dobrovoljnih društava u Turopolju, koja su se osnivala zbog čestih požara ponajprije na objektima drvenoga graditeljstva. Prvo je vatrogasno društvo osnovano u Velikoj Gorici 1876. godine zaslugom građevinskog inženjera i poduzetnika Nikole Hribara, koji je sagradio i prvu "gasilnu" (vatrogasni dom). Autor je popisao i sva dobrovoljna vatrogasna društva u Turopolju te naveo osnovne povijesne podatke o njihovu osnutku i djelovanju. Kataloški dio donosi popis 118 izložaka s podacima o nazivu predmeta, lokalitetu, materijalu i dimenzijama, kratkim opisom izložaka i datacijom. Većina izložaka u katalogu predstavljena je i ilustracijom u boji. Katalog izložbe ima i sažetak na engleskom jeziku te popis korištene literature.

U povodu 120. obljetnice rođenja i 50. godišnjice smrti likovnog umjetnika Vilima Muhe (1887.-1957.), koji je živio i radio kao nastavnik crtanja u Petrinji 14 godina, Galerija "Krsto Hegedušić" u Petrinji (POU Hrvatski dom) objavila je njegovu likovnu monografiju. Autor teksta monografije je liječnik i književnik Boris Vrga, autor monografije "Stoljeća petrinjske likovnosti" (2002.). Rekonstrukcijom Muhina životopisa Vrga je dao vrijedan prinos povijesnoumjetničkoj znanosti koja ga je "(...) orijentirana na vodeće predstavnike pojedinih epoha i pravaca, posve marginalizirala i zapostavila" iako je Vilim Muha, praški student i učenik Vlaha Bukovca, svojim opusom zaslužio važno mjesto u povijesti hrvatskih likovnih umjetnosti. Tekst je potkrijepljen dokumentarnom građom i fotografijama te ilustriran sa 74 kataloški opisane reprodukcije u boji.

U 2008. godini Muzej Međimurja u Čakovcu obilježava 40. obljetnicu svečanog otvorenja Likovne galerije. U toj je prigodi Muzej objavio i vodič kroz njezin stalni postav. Uvodni tekst ukratko predstavlja rad Galerije, koja je ustrojena s fundusom od 330 umjetnina te prvotno izložena na 300 m2 prema autorskoj koncepciji povjesničarke umjetnosti Ljubice Ramušćak. Današnji fundus Galerije ima više od 2 500 predmeta unutar nekoliko zbirki. To su Zbirka Lujo Bezeredi, Zbirka hrvatske umjetnosti 20. i 21. stoljeća, Zbirka umjetnika Međimurja te Zbirka Pavla Vamplina. Zbirke su predstavljene kraćim tekstom o njihovu sadržaju i skupljanju, uz ilustraciju njihova postava te kataloškim popisom izloženih umjetnina. Vodič donosi i tlocrt izložbenih prostora u stalnom postavu Muzeja Međimurja te ilustrirani kataloški popis izloženih umjetnina. Autorica vodiča je viša kustosica i voditeljica Likovne galerije Erika Nađ-Jerković. Dizajn džepnog vodiča Likovne galerije prati seriju vodiča kroz stalne postave pojedinih odjela Muzeja Međimurja.

U izložbenom ciklusu "Zagrebački obrti" Muzej grada Zagreba je 2008. godine priredio izložbu "Žuži Jelinek - ambasador mode", kojom je obradio povijest jednoga od najpoznatijih zagrebačkih modnih salona koji je četiri desetljeća vodila krojačica i modna stilistica Žuži Jelinek. Autorica izložbe Maja Arčabić, kustosica Muzeja grada Zagreba, nastojala je interpretirati modu i odijevanje kao kulturološki fenomen čiji je nastanak uvjetovan povijesnim i sociološkim prilikama sredine i određenog razdoblja. Popularna krojačica, kolumnistica o muško-ženskim odnosima, Žuži Jelinek rođena je prije 85 godina kao Suzana Ferber u obitelji siromašnih Židova. Potkraj 1950-ih godina prva je svoje modele prikazala na inozemnim modnim revijama te stekla naziv ambasadora mode. Popratni katalog izložbe donosi tekstove Maje Arčabić unutar dvije tematske cjeline. U prvoj, s naslovom "Rad u krojačkome salonu", predstavljena je organizacija rada u salonu Žuži Jelinek, modni trendovi poslijeratnoga Zagreba te uloga njezina salona u popularizaciji mode. Druga tematska cjelina, "Suradnja s industrijom tekstila i konfekcije", predstavlja suradnju Žuži Jelinek, koja je započela 1950-ih godina, a rezultirala je dostupnošću ekskluzivnih modela širem krugu potrošača. Tekst je ilustriran nizom fotografija, ilustracija i crteža, pa čak i skica modnih krojeva te izvadaka iz dnevnog tiska kojima se autorica služila u pripremanju izložbe. Uz kataloški popis izložaka, publikacija donosi i sažetke tekstova na engleskom jeziku te popis literature.