Jedanaesti svezak "Etnoloških istraživanja", glasila Etnografskoga muzeja u Zagrebu, objavljen je 2006. godine pod glavnim uredništvom Ivana Šestana. U prvi tematski blok ("Etnološke teme") uvršten je posthumno objavljen stručni članak dr. sc. Katice Benc-Bošković (1927.-2006.) ("Baltazar Baldo Bogišić - sistematičar u prikupljanju etnografske građe"), a zbornik donosi i bibliografiju njezinih radova te in memoriam Aleksandre S. Lazarević. Prva tematska skupina donosi i izvorni znanstveni članak Branka Đakovića o uskrsnim krijesovima, pregledni tekst Aide Benko o "bijeloj kugi" u Slavoniji od sredine 19. st. do početka Drugoga svjetskoga rata te stručni članak Krešimira Blaževića o molitveniku "Vienac" Marijana Jajića kao etnografskoj građi. Priloge o stručnoj etnološkoj terminologiji dali su Irena Kolbas i Ivan Šestan, a tematsko poglavlje "O identitetu" donosi četiri rada, među kojima je i tekst Ivone Orlić o čakavskom pjesništvu u Istri kao dijalektnom identitetu. Graditeljstvo otoka Lastova (M. Horvat i K. Mutak) i obiteljska kuća Palčava šiša u selu Plešce kao kulturni spomenik (Marko Smole) predstavljeni su u poglavlju "Graditeljska baština". U prilozima je dan popis izložaba Etnografskoga muzeja u Zagrebu od 1999. do 2005. g. (Jasna Mokos). Tekstovi su objavljeni dvojezično (na hrv. i engl. jez.) i većina ih je popraćena bibliografskim bilješkama.

Nagrada Europski muzej godine (The European Museum of the Year Award) dodjeljuje se svake godine jednome od kandidiranih muzeja koji je modernizirao svoj postav ili novome muzeju. Nagrada je uspostavljena kao poticaj za međunarodnu međumuzejsku razmjenu ideja i uspostavljanje "mreže inspiracija". Nagradu je 1977. godine ustanovio Kenneth Hudson, renomirani muzeolog i pionir industrijske arheologije, a dodjeljuje ju Europski muzejski forum (European Museum Forum) Vijeća Europe (Council of Europe). Za nagradu Europskoga muzejskog foruma Muzej godine u 2007.god. među dvadesetak europskih muzeja, iz Hrvatske su se kandidirali Kuća Bukovac (Cavtat), Muzej seljačkih buna (Gornja Stubica) te Kuća o batani (Rovinj), koja je i ušla među nominirane muzeje. U popratnoj su publikaciji objavljeni kraći opisi svih kandidiranih muzeja, njihovih stalnih postava i zbirki te osnovnih djelatnosti. Nagradu za muzej godine u 2007. godini dobio je Njemački emigracijski centar (German Emigration Center) iz Bremerhavena u Njemačkoj (više o Muzeju na: URL:http://www.dah-bremerhaven.de/).

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske objavilo je knjigu "Fotografija u službi zaštite kulturne baštine", koja reprezentativnim izborom 200-tinjak fotografija predstavlja fundus jedinstvene specijalizirane fototeke s područja zaštite kulturne baštine vođene u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture. Autorica knjige je mr. sc. Sanja Grković, voditeljica Fototeke kulturne baštine Ministarstva kulture RH, čiji fundus trenutačno ima više od 60 000 pozitiva i približno 40 000 negativa te svjedoči o fotografskim bilježenjima u sklopu razvoja službe zaštite kulturne baštine. Uz uvodni tekst, fotografije su u knjizi navedene kronološkim slijedom njihova nastanka, od 1850. do 2007. godine. To je ujedno i kratka povijest zaštite kulturnih spomenika na području Hrvatske jer autorica opisuje kontekst nastanka fotografija. Mnoge od njih do sada su rijetko objavljivane ili su bile samo u službi slikovnih priloga unutar različitih stručnih tema i članaka. Knjiga donosi sažetke na više stranih jezika, imenik lokaliteta i autora fotografija te kazalo osoba i pojmova. Fototeka Ministarstva RH predstavljena je i u sklopu projekta "Hrvatska kulturna baština": http://www.kultura.hr/hr/zbirke/fototeka_kulturne_bastine

Franjevački muzej i galerija Gorica (FMGG) u Livnu nakladnik je proširenoga i dopunjenog izdanja likovne monografije iz 1995.g. o livanjskomu likovnom umjetniku Gabrielu Jurkiću (1886.-1974.). Samostan Gorica, u kojemu je umjetnik proveo svoje posljednje godine života, u svojemu fondu ima bogatu zbirku Jurkićevih slika, studija i crteža te ostale predmete iz ostavštine Gabrijela i njegove supruge književnice Štefe Jurkić. Godine 1995. u prostoriji FMGG-a otvorena je galerija sa stalnim postavom slika Gabrijela Jurkića, prema odabiru Ivice Šiška, akademskog slikara i profesora ALU u Zagrebu, uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Osim stalnog postava slika Gabrijela Jurkića, u prostorijama samostana izložene su i slike starih majstora, kao i suvremenih umjetnika (fra A. Kaic, I. Šeremet, Lj. Lah, I. Šiško). Likovna monografija sadržava tekst Josipa Depola "O slikarstvu Gabrijela Jurkića", 69 reprodukcija u boji, umjetnikov životopis popraćen dokumentarnim fotografijama, kronologiju samostalnih i skupnih izložaba te opsežnu bibliografiju. Tekst je objavljen na hrvatskome, njemačkome i engleskom jeziku.

Korčulanski gradski muzej obilježio je 50. godišnjicu svojega djelovanja (1957.-2007.) te je i u svojemu najnovijem, dvanaestom "Godišnjaku" određeni prostor posvetio radu Muzeja. Kustosica i ravnateljica Muzeja Marija Hajdić predstavila je rad na osnivanju Gradskog muzeja u Korčuli od 1946.g., kada je donesena odluka o osnivanju, do 1957. godine, kada je Muzej i osnovan te istaknula napore dr. Vinka Foretića u poticanju lokalne zajednice na prikupljanje, čuvanje i izlaganje muzejske baštine. Alena Fazinić opisala je bogatu muzejsku djelatnost, građu i zbirke od njegova osnutka 1957. do 2000. godine. Oba su teksta ilustrirana dokumentarnim fotografijama i potkrijepljena bogatim bibliografskim bilješkama. Ostale tematske rubrike "Godišnjaka" ("Arheologija"; "Povijest umjetnosti i kulture"; "Povijest") donose priloge vezane za područje grada Korčule i okolice. Među njima je rad Nine Kudiš-Buriš i Damira Tulića, koji donosi novosti o korčulanskoj sakralnoj baštini 17. i 18. st., rad Nevena Fazinića o zvonima župnih crkava na otoku Korčuli, tekst Ivana Pederina o Korčuli unutar jadranskih luka, prilozi Tonka Barčota za povijest sokolskog pokreta na otoku Korčuli itd. "Godišnjak" donosi i kroniku kulturnih događanja u Korčuli (2006.-2007.) autorice Sani Sardelić te 10. nastavak zavičajne bibliografije otoka Korčule Alene Fazinić i Marije Hajdić.

Najnoviji, sedmi svezak "Godišnjaka Gradskog muzeja Sisak" donosi 13 priloga stručnjaka sisačkoga muzeja i njihovih suradnika. U rubrici "Članci" objavljeni su izvorni znanstveni radovi dr. sc. Branke Migotti (o rimskim sarkofazima Siscije s kataloškim pregledom dvadesetak kamenih sarkofaga i urni koji se danas nalaze u Sisku i Zagrebu) i Vlatke Vukelić (o sisačkom pravaškom glasilu "Sisački glas" i njegovu bilježenju događaja vezanih za aneksiju Bosne i Hercegovine). Ivica Valent predstavio je donaciju vatrenog oružja Ministarstva unutarnjih poslova Gradskome muzeju Sisak, Ivan Aralica opisao je sablje iz 16. i 17. st. izvađene iz korita rijeke Kupe kod Siska, Katica Mrgić predstavila je Zelenog Jurja i za njega vezane godišnje običaje, itd. "Godišnjak" donosi i razgovor s renomiranom povjesničarkom prof. dr. sc. Mirom Kolar-Dimitrijević o njezinim istraživačkim interesima za gospodarsku povijest Siska prve polovice 20. st. te in memoriam prof. dr. sc. Ivi Maroeviću (1937.-2007.), koji je svoje cjeloživotno profesionalno bavljenje muzejima i graditeljskom baštinom započeo upravo kao kustos u sisačkome muzeju. Tekstovi su u "Godišnjaku" recenzirani i klasificirani, većinom popraćeni bibliografskim bilješkama te ilustrirani prilozima u boji.