"Graphis LogoDesign" tematski je godišnjak posvećen prezentaciji rada grafičkih dizajnera o temi loga. Publikacija je jedno od specijaliziranih izdanja u kojemu se prezentiraju, po izboru Uredništva godišnjaka, najbolji radovi grafičkog dizajna u svijetu. Publikaciju uređuje B. Martin Pedersen u ime Graphis Journala, najrespektabilnijega međunarodnog časopisa za vizualnu komunikaciju. Objavljivanje radova u izdanjima toga američkog časopisa s najduljom tradicijom (od 1944.) velika je čast i priznanje svakomu grafičkom dizajneru, bez obzira na temu godišnjaka kojoj je posvećen (plakati, novi talenti, dizajn, fotografija, logo, industrijski dizajn, promocija) jer objavljivanje podrazumijeva da je rad nagrađen zlatom ili se, pak, odnosi na manji broj njih, s platinom. U LogoDesign 7 objavljeno je više radova Studija International, među kojima je i novi logo MDC-a, logo Ministarstva kulture RH, logo Hrvatskoga dizajnerskog centra te još nekih drugih institucija i firmi, pa su se tako oni našli uz bok drugih međunarodno poznatih radova, među kojima je i logo svima poznate Coce Diet, Joe-a Duffy's Poor-a, logo Saks Fifth Avenue Michaela Bieruta i Pentagrama, radova Gary Anderson's Sustainable Designa, koji je dizajnirao znak za recikliranje itd. Uz katalog logotipova poredan po temama (oglasi, arhitektura, ljepota, poduzeća, vladine institucije, muzeji / galerije, muzika, ples) publikacija ima i nekoliko tekstova komentara poznatih dizajnera koji govore o svom pristupu oblikovanju loga, indeks s kratkim objašnjenjima objavljenih radova i adresar dizajnerskih poduzeća. (Tončika Cukrov)

Mađarski nacionalni muzej (Magyar Nemzeti Muzeum) u Budimpešti objavio je seriju vodiča koji su pomoć i izvor dodatnih informacija posjetiteljima u šetnji kroz pojedine tematske cjeline stalnoga muzejskog postava. Vodič br. 2 namijenjen je upoznavanju i obilasku povijesne zbirke od 11. do 17. stoljeća, "Od uspostave države do progona Turaka", a vodič br. 3 tumači sadržaj povijesne zbirke od 18. do 19. st., "Od kraja turskih ratova do zlatnog doba". Na uvodnim stranicama vodiči donose tlocrt muzejske zgrade s grafički istanutim izložbenim prostorijama koje opisuju. Svaka je povijesna tematska cjelina u vodiču predstavljena tekstom i odabranim ilustracijama predmeta iz stalnog postava. Kolekcija vodiča kroz povijesni postav Mađarskoga nacionalnog muzeja svojevrsna je povijesna čitanka čije tekstove potpisuju kustosi Muzeja. Uz vrsne ilustracije u boji, vodiči donose i kazala povijesnih imena i naziva.

Mađarski nacionalni muzej (Magyar Nemzeti Muzeum) u Budimpešti objavio je seriju vodiča koji su pomoć i izvor dodatnih informacija posjetiteljima u šetnji kroz pojedine tematske cjeline stalnoga muzejskog postava. Vodič br. 2 namijenjen je upoznavanju i obilasku povijesne zbirke od 11. do 17. stoljeća, "Od uspostave države do progona Turaka", a vodič br. 3 tumači sadržaj povijesne zbirke od 18. do 19. st., "Od kraja turskih ratova do zlatnog doba". Na uvodnim stranicama vodiči donose tlocrt muzejske zgrade s grafički istanutim izložbenim prostorijama koje opisuju. Svaka je povijesna tematska cjelina u vodiču predstavljena tekstom i odabranim ilustracijama predmeta iz stalnog postava. Kolekcija vodiča kroz povijesni postav Mađarskoga nacionalnog muzeja svojevrsna je povijesna čitanka čije tekstove potpisuju kustosi Muzeja. Uz vrsne ilustracije u boji, vodiči donose i kazala povijesnih imena i naziva.

Izložba "Hrvatska pomorska periodika do kraja XX. stoljeća" splitskoga Hrvatskog pomorskog muzeja predstavlja nedovoljno poznatu, ali opsežnu ostavštinu listova, časopisa, novina, biltena, kalendara, almanaha, časopisa i drugih publikacija s tematikom pomorskog života u posljednja dva stoljeća. Ta dragocjena pisana građa ima kulturno-povijesnu, znanstvenu i dokumentarnu vrijednost koja svjedoči o hrvatskoj pomorskoj tradiciji. Pomorska periodika zrcali razvoj pomorstva kao posebne grane, a kroz nju se može pratiti cjelokupan politički, gospodarski i kulturni razvoj hrvatskog prostora i širega sredozemnog i europskog okružja. Autorica izložbe i popratnog kataloga Mirja Lovrić, kustosica i dokumentaristica Hrvatskoga pomorskog muzeja u Splitu u svojemu se radu služila radovima Olivera Fija ("Prilog bibliografiji naših pomorskih novina i časopisa 1853.-1956."), Miroslave Despot ("Pokušaj bibliografije pomorskih novina i časopisa 1843.-1945."), Hrvoja Morovića ("Građa za bibliografiju splitske periodike - Novine 1875.-1941.") te radovima Vjekoslava Maštrovića. Istraživanje je temeljila na uvidu u fondove brojnih knjižnica i pomorskih škola te na analizi građe pohranjene u Hrvatskomu pomorskomu muzeju. Tekstovi u katalogu prate kronološki slijed prikaza razvoja pomorske publicistike od prvijenaca na hrvatskom jeziku do 2000. godine. Tekstovi su ilustrirani reprodukcijama publikacija u boji i popraćeni abecednim kazalom.

Hrvatski muzej turizma u Opatiji specijalizirana je muzejska ustanova čija je misija prikupljanje, čuvanje, istraživanje i prezentacija materijalne i nematerijalne baštine turističkog sadržaja s prostora cijele Hrvatske. Muzej su 2007. godine utemeljili Republika Hrvatska i Grad Opatija. Iste je godine Muzej objavio i brošuru njegove voditeljice Mirjane Kos-Nalis. Bogato ilustrirana, opisuje početke osnivanja Muzeja, njegovo značenje i sadržaj. Navedene su odrednice budućeg djelovanja Muzeja, koji će uz muzeološke funkcije imati i ulogu turističke destinacije. Iznesena je koncepcija ustroja muzejske grade u 11 zbirki (Zbirka sitnog hotelskog inventara i opreme; Zbirka fotografija; Zbirka razglednica; Zbirka tiskane građe; Zbirka dokumenata; Zbirka umjetničkih slika, skulptura i grafika; Zbirka rukopisa; Zbirka osobnog turističkog inventara; Zbirka suvenira; Zbirka građe dopunskih turističkih sadržaja; Zbirka turističke audio i video građe) te odrednice budućega stalnog postava. Opisane su dvije muzejske zgrade (vila Angiolina, jedna od najljepših i najstarijih rezidencijskih vila sagrađenih u 19. st. i Umjetnički paviljon "Juraj Šporer", negdašnja slastičarnica iz 1900. na obalnoj šetnici), te njihova buduća muzeološka funkcija. Tekst je popraćen ilustracijama i fotografijama muzejske grade, pretiscima iz različitih turističkih monografija te starim razglednicama i fotografijama.

Četverobroj časopisa "Informatica Museologica" za 2006. godinu (37, 1/4, 2006.) donosi 40 priloga hrvatskih i inozemnih muzejskih i baštinskih stručnjaka. Tematski je blok časopisa ("Destination, new museum, building") posvećen Međunarodnom skupu direktora muzeja suvremene umjetnosti, održanome u organizaciji zagrebačkoga Muzeja suvremene umjetnosti (od 22. do 24. lipnja 2006.). U njemu su objavljena izlaganja 14 autora iz muzeja suvremene umjetnosti koji su u novije vrijeme otvoreni ili su pred presljenjem u novu muzejsku zgradu. Uz predstavljanje inozemnih muzeja (Museum Essl u Klosterneuburgu, Kunsthaus u Grazu, Ludwig Museum u Budimpešti, Riga Contemporary art Museum u Rigi, Museum of Modern Art u Varšavi, New Museum u New Yorku itd.) predstavljena su i tri muzeja iz Hrvatske (Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Galerija umjetnina Split i Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu). U rubrici "Riječ je o" objavljeni su tekstovi muzeoloških koncepcija zagrebačkoga Muzeja suvremene umjetnosti autora Nade Beroš i Tihomira Milovca "Zbirke u pokretu" te rad dr. sc. Zvonka Makovića "Stalni postav Muzeja suvremene umjetnosti". Rubrika "Iz muzejske teorije i prakse" donosi prilog Jerice Ziherl o novom postavu Muzeja Lapidarium u Novigradu, evaluaciju izložbe "Dobro mi došel prijatel - Viki Glovacki" Muzeja grada Zagreba autora Maje Šojat-Bikić i Borisa Mašića te prikaz multimedijske interaktivne izložbe "Xocoatl - priča o čokoladi" Irene Sertić. Iz Personalnog arhiva MDC-a prenesen je tekst intervjua vođenoga s mr. sc. Marijanom Susovskim (autorice Jozefine Dautbegović, više arhivske tehničarke MDC-a), dan je statistički pregled muzejske djelatnosti hrvatskih muzeja, galerija i zbirki (Markite Franulić, više dokumentaristice MDC-a) te anotirana bibliografija stručnih radova za zvanja u muzejskoj struci u 2006. (Snježane Radovanlije Mileusnić, više knjižničarke MDC-a). Detaljno su predstavljene aktivnosti hrvatskih muzejskih ustanova u povodu Međunarodnog dana muzeja 2006., a u rubrici "Zaštita" objavljeno je cjelovito izvješće o provedenim konzervatorsko-restauratorskim radovima na kaputu-fraku obitelji Gozze iz Dubrovnika autorice Danijele Jemo. Navedeni i ostali prilozi iz časopisa većinom su popraćeni crno-bijelim ilustracijama i sažecima na engleskome jeziku.