Tema prvog dvobroja (1/2) za 2007.g. časopisa "Informatica Museologica" nosi naslov "SOS za industrijsku i tehničku baštinu" i okuplja 11 priloga hrvatskih muzealaca, arhitekata i konzervatora. To su "Iba Emscher Park: kreativni pristup industrijskom naslijeđu" (Nikša Božić i Sanja Gašparović), "Zagrebačka industrijska baština u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske: pregled, stanje, potencijali" (Goran Arčabić), "Tehničko naslijeđe 19. i 20. stoljeća kao dio gradskog identiteta Zagreba" (mr. sc. Ljiljana Šepić), "Željeznička industrijska baština – resursi koji vape za identifikacijom i valorizacijom" (Helena Bunijevac), "Zaštita i obnova industrijskog krajolika željeznice u Zagrebu: mogući koncept razvoja" (mr. sc. Biserka Dumbović Bilušić), "Trideset godina belišćanskog Muzeja" (Zdenka Frajtag), "Lokomotiva u neobaroknoj palači?! " (Katarina Marić), "Gradska munjara kao dio industrijske baštine grada Siska" (Vlatko Čakširan), "Baština tehničke kulture na širem području Ivanić Grada" (Vida Pust Škrgulja), "Tehnička zbirka Muzeja Brodskog Posavlja" (Ivanka Cafuta), "Retro Computer Club – Peek & Poke" (Svetozar Nilović). Rubrika "Riječ je o" donosi opsežan i detaljan tekst s vodičem kroz novi stalni postav Rodne kuće Nikole Tesle u Smiljanu autorice Mateje Brstilo Rešetar koja je, uz Renata Filipina, autorica koncepcije stalne muzejske izložbe o Tesli. Časopis donosi i građu o tri značajna hrvatska muzealca: Stanko Staničić autor je teksta o Zdenku Vojnoviću (1912.-1954.), ravnatelju i istaknutom stručnjaku Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu, a Jozefina Dautbegović vodila je intervjue s Tulliom Voranom i dr. sc. Ivom Maroevićem za MDC-ov Arhiv zaslužnih muzealaca. Dani su prikazi novijih izložaba i projekata hrvatskih muzeja i galerija (Zavičajni muzej Biograd na Moru, Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku, Muzej grada Šibenika, Muzej grada Trogira, Etnografski muzej Istre u Pazinu) te izvješća s međunarodnih konferencija. Objavljena je analiza stanja informatiziranosti hrvatskih muzejskih knjižnica na temelju MDC-ove ankete provedene 2007.g. (Snježana Radovanlija Mileusnić). Tekstovi su ilustrirani crno-bijelim fotografijama te popraćeni sažecima na engleskome jeziku.

Izložba "Iz srednjega u novi vijek" Gradskoga muzeja Varaždin dio je projekta "Bastion - gradovi uz Dravu otvaraju svoje utvrde", koji je djelomično financiran sredstvima Europske unije namijenjenim provedbi međususjedskog programa Slovenija - Mađarska - Hrvatska. Projekt je trajao od 16. ožujka 2006. do 15. ožujka 2008. godine. Cilj varaždinskog dijela projekta bio je multidisciplinarno istraživanje na terenu i u arhivima te prikupljanje, obrada i popularno-stručno prezentiranje podataka o sustavu obrane renesansne utvrde u Varaždinu (detaljnije o projektu "Bastion" na URL:http://www.gmv.hr/main.aspx?id=49). Katalog izložbe donosi tekst više kustosice Spomenke Težak, koja je opisala rezultate istraživanja arhivskih i pisanih dokumenata o gradnji sustava obrane varaždinske utvrde Stari grad. Muzejski savjetnik Miroslav Klemm predstavio je slikovnu građu (planove i vedute Varaždina) istražene u hrvatskim i inozemnim arhivima i muzejima, a muzejska savjetnica Marina Šimek opisala je provedbu i rezultate arheoloških istraživanja bedema i opkopa Staroga grada. Kataloški dio publikacije donosi ilustrirani popis 137 predmeta izloženih u varaždinskomu Muzeju od 26. veljače do 27. travnja 2008. godine. Tekst kataloga pisan je usporedo na hrvatskome, slovenskome i engleskom jeziku.

Treća knjiga u bibliografskom nizu Gradskoga muzeja Karlovac "Katalozi i monografije" posvećena je znamenitom Karlovčanu Jakovu Šašelu (1832. – 1903.). To je druga knjiga koju je Muzej posvetio svom sugrađaninu, nakon što je 2003. godine objavljen pretisak Šašelova putopisa "Slike s Orijenta nastale tijekom jednog putovanja u Egipat, Nubiju i Sudan tijekom 1853. i 1854. godine“. Kustosi karlovačkoga muzeja načinili su monografski prikaz kojim su nastojali osvijetliti svestrano djelovanje Jakova Šašela i njegov doprinos gradu Karlovcu, u kojemu je djelovao kao ugledni puškar i slikar, graver i crtač crkvenog mobilijara i spomenika, putopisac i izumitelj. Monografija donosi tekstove "Prilog za biografiju Janka Šašela (1832-1903)" (Sanda Kočevar), "Oružar Jakov Šašel" (Janko Jeličić), "Slikarski opus Jakova Šašela" (Antonija Škrtić), "Jakov Šašel kao projektant i graditelj crkvenog namještaja" (Igor Čulig). Kataloški dio sadržava popis 96 jedinica s podacima o njihovu nazivu i godini nastanka, tehnici, veličini i signaturi, vlasništvu i inventarnoj oznaci, uz tekstualni opis i popratnu literaturu. Većina je kataložnih jedinica popraćena i ilustracijom u boji. Tekst monografije objavljen je usporedo na hrvatskome i engleskom jeziku.

Viši kustos i voditelj Zbirke Speleotemi (sige) Hrvatskoga prirodoslovnoga muzeja (HPM-a) Damir Lacković autor je teksta poučne slikovnice o krškim fenomenima i kruženju vode u prirodi "Kapljica i kamen". To je "priča o kapljicama vode i kristalićima kalcita koji zajednički stvaraju neobični krajolik – krš ili kras – iz kamena vapnenca". Tu jednostavnu, ali i poetski intoniranu poučnu prirodoslovnu priču za najmlađe ilustrirao je Trpimir Vedriš. Tim se izdanjem HPM pridružio za sada još uvijek malobrojnim hrvatskim muzejskim ustanovama koje slikovnicama nastoje približiti svoje fondove najmlađim posjetiteljima. Slikovnica je objavljena i na talijanskome, njemačkom i engleskome jeziku, u zasebnim svescima.

Muzejska savjetnica Hrvatskoga povijesnog muzeja Nataša Mataušić autorica je fotomonografije o Koncentracionom logoru Jasenovac. Knjigu je objavilo Spomen-područje Jasenovac u Biblioteci "Banalnost zla". Uz uvodne napomene, koje donose faktografske činjenice o Koncentracionom logoru Jasenovac te dokumentaciji o objavljenoj građi o logoru, knjiga sadržava četiri tematska poglavlja. U tekstu "Fotografija kao povijesni dokument" autorica je nastojala upozoriti na problematiku valorizacije i izbora fotografija o logoru kao povijesnih dokumenata. Naime, ona naglašava da je o ustaškim logorima Jasenovac i Stara Gradiška do 2000. g. objavljeno 1188 knjiga, 1544 memoarska zapisa i studijska članka te 108 zbirki dokumenata koje donose obilje fotografske građe čiji su opisi i komentari često nepotpuni ili čak pogrešni. Stoga autorica upozorava da je fotografija povijesni dokument tek kada su o njoj prikupljeni i svi relevantni podaci te analiziran njezin sadržaj. Tu je tezu ilustrirala i s nekoliko primjera. Drugo je poglavlje posvećeno predstavljaju fotografske građe o Jasenovcu iz triju hrvatskih ustanova - Hrvatskoga državnoga arhiva (HDA), Hrvatskoga povijesnoga muzeja (HPM-a) te Spomen-područja Jasenovac. Nakon tekstualnog poglavlja o logoru Jasenovac slijedi poglavlje s izborom fotografske građe. Njihova selekcija iz HDA, HPM-a i Spomen-područja Jasenovac temeljila se na kriteriju autentičnosti, dokumentarnosti i izražajnosti fotografija te onih koje su važne za dokazivanje povijesne istine o jasenovačkom logoru. Knjigu prate izvodi iz recenzija dr. sc. Marija Jareba, dr. sc. Tee Benčić-Rimay i Nataše Jovičić te bibliografija.

Talijanski prirodoslovni muzeji iz Udina (Museo Friulano di Storia Naturale), Trenta (Museo Tridentino di Scienze Naturali) i Torina (Museo Regionale di Scienze Naturali) priredili su izložbu "Goli majmun: prirodoslovna povijest čovječanstva" (travanj 2007. - siječanj 2008.), kojom je predstavljeno putovanje ljudske vrste kroz povijest od njezinih prvih početaka. Izložba je rezultat interdisciplinarne suradnje prirodoslovaca, povjesničara, etnologa, arheologa, filozofa i umjetnika te njihova međusobnog dopunjavanja, ali i konfrontacije stajališta i tumačenja ljudske evolucije. Istoimeni popratni katalog, čiji su autori Claudia Lauro, Giuseppe Muscio i Paola Visentini, predstavlja tematiku u šesnaest poglavlja unutar dvije izložbene cjeline. U prvom dijelu, "Životinja čovjek" (L`animale uomo), ljudska je vrsta predstavljena kao prirodno biće koje ima svoje anatomske, genske, pa i kulturne sličnosti i različitosti s majmunima. Velika je pozornost pridana i antropološkomu i evolucionističkom tumačenju ljudske spolnosti. Drugi dio, "Ljudska jedinstvenost" (L`unicita umana), posvećen je biološkim uspjesima ljudske vrste po kojima se čovjek izdvaja u svijetu živih bića. Jezik, umjetnost, duhovnost, ali i sklonost k ratovanju ili rasizmu značajke su ljudske vrste na koje su, među ostalim, upozorili autori izložbe i popratnog kataloga. Tekst je bogato ilustriran kvalitetnim reprodukcijama u boji.