Tema 146. broja njemačkoga muzeološkog časopisa "Museum Aktuell" posvećena je muzejima u Hrvatskoj. Uvodni pregledni tekst o ustroju i radu hrvatskih muzeja i galerija, s recentnim statističkim podacima utemeljenima na građi MDC-a, napisao je dr. sc. Tomislav Šola. U časopisu su predstavljeni Arheološki muzej u Zagrebu (A. Rendić-Miočević i I. Mirnik), Arheološki muzej u Splitu (B. Cargo), Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu (L. Laura), Etnografski muzej u Zagrebu (N. Eckhel), Hrvatski povijesni muzej u Zagrebu (A. Pandžić), Narodni muzej Labin (L. Luketa Dagostin), Muzeji Hrvatskog zagorja (G. Horjan), Muzej Marton u Samoboru (V. Marton), Hrvatski muzej naivne umjetnosti u Zgarebu (V. Crnković), Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku (D. Zec), Galerija Emanuela Vidovića u Splitu (N. Žižić), Kabinet grafike HAZU (S. Marković), Muzej-Lapidarij u Novigradu (J. Ziherl), Moderna galerija u Zagrebu (I. Zidić), Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu (S. Pintarić, F. Mitrović-Mihić), Gradski muzej Varaždin (B. Spevec), Muzej grada Trogira (F. Celio-Cega), Gradski muzej Nova Gradiška (M. Mihaljević), Gradski muzej Bjelovar (M. Medar), Muzej Brodskog Posavlja, Slavonski Brod (I. Bunčić), Muzej grada Iloka (R. Černi), Muzej grada Splita (E. Šarić-Kostić), Muzej grada Pazina (M. Ivetić), Željeznički muzej (H. Bunijevac), Hrvatski pomorski muzej Split (M. Lovrić), Hrvatski prirodoslovni muzej u Zagrebu (T. Vlahović) i Prirodoslovni muzej Rijeka (M. Arko-Pijevac). Svaki se muzej predstavio kraćim tekstom o muzejskom fundusu i specifičnim aktivnostima te izborom ilustracija muzejskih predmeta i postava. Tekstovi su objavljeni na engleskom jeziku, sa sažecima na njemačkome.

U godini održavanja Olimpijskih igara u Kini najnoviji broj časopisa "Museum international" (60, 1/2, 2008.) posvećen je kineskim muzejima, njihovoj prošlosti i budućnosti. Uredništvo je u uvodniku časopisa istaknulo da su za obljetničku 60. godišnjicu objavljivanja časopisa (1948.-2008.) izabrali upravo prikaz rada kineskih muzeja kao simbol raznolikosti između Istoka i Zapada, ali i kontinuiranih nastojanja na međusobnom razumijevanju i poštovanju. Oni su također simbol prostora za dijalog u kojemu pojedinci i globalna društvena zajednica čine simbiozu s univerzalnim. Zastupljeni su tekstovi kineskih stručnjaka i grupirani su u dvije tematske cjeline. Prva, "Zajednički svjetski trendovi", donosi priloge o muzejskoj ulozi u zaštiti nematerijalne kulturne baštine, razvoju privatnih muzeja u Kini, radu na digitalizaciji kineskih muzeja, konceptu novoga ekomuzeja, odnosima prema posjetiteljima i drugim zajedničkim suvremenim temama cijele svjetske muzejske zajednice. Drugi tematski blok, "Identitet i različitost", donosi osam priloga iz rada suvremenih kineskih muzeja. Tekstovi su ilustrirani crno-bijelim ilustracijama te popraćeni bibliografskim bilješkama.

Muzej Srpske pravoslavne crkve Eparhije zagrebačko-ljubljanske u Zagrebu i Muzej Srpske pravoslavne crkve u Beogradu objavili su 2006. godine monografiju o Muzeju Srpske pravoslavne crkve Eparhije zagrebačko-ljubljanske u Zagrebu, koji je 2002. godine nakon obnove ponovo otvoren na novoj adresi, u Ilici 7. Urednici knjige su metropolit zagrebačko-ljubljanski Jovan i upravitelj Muzeja Srpske pravoslavne crkve u Beogradu dr. sc. Slobodan Mileusnić, koji je i autor teksta "Prilog prošlosti srpske crkveno-umjetničke baštine u Zagrebu", u kojemu predstavlja napore u skupljanju i očuvanju predmeta koji su imali kulturnu, liturgijsku, povijesnu i umjetničku vrijednost te opisuje povijest i rad Muzeja osnovanoga 1981. godine kao središnje riznice Zagrebačko-ljubljanske metropolije. O bogatoj muzejskoj gradi i zbirkama te o pojedinim dragocjenostima u monografiji su pisali Momčilo Spremić, Dušan Kašić, Slobodan Mileusnić, Andela Horvat, Miodrag Jovanović, Nada Klaić, Ivan Bach, Dejan Medaković i Radojka Kusturica. Drugi dio knjige donosi katalog muzejskih zbirki – Zbirke ikona (81 kataloška jedinica), Zbirke crkvenog metala (43 jedinice), Zbirke crkvenog tekstila (14 jedinica) i Zbirke rukopisnih i tiskanih knjiga (21 jedinica). Većina kataložnih jedinica popraćene je ilustracijom u boji. Knjiga donosi i pojmovnik s objašnjenjima manje poznatih riječi.

Zaklada "Dražen Petrović" osnovala je 2006. godine Muzejsko-memorijalni centar "Dražen Petrović" u Zagrebu. To je prvi muzej u Hrvatskoj koji je posvećen nekom sportašu iz hrvatske povijesti. Stalni postav muzeja popraćen je 2007.g. muzejskim vodičem autora Zdenka Jajčevića, ravnatelja Hrvatskoga športskog muzeja (HŠM-a). U njemu je dan životopis svjetski poznatog košarkaša Dražena Petrovića (1964.-1993.), ilustriran dokumentarnim fotografijama. Uz opis prostornih obilježja Memorijalnog centra, autor je predstavio i Zbirku Dražena Petrovića te stalni izložbeni postav. Stalni postav kronološki slijedi životni put toga poznatog košarkaša, a izloženi predmeti svjedoče o njegovu javnome i privatnom životu. Zbirku Muzeja, koja obuhvaća 770 predmeta, determinirala je i inventarizirala muzejska savjetnica HŠM-a Đurđica Bojanić. Tekst brošure bogato je ilustriran reprodukcijama u boji.

Viša kustosica i voditeljica Etnografske zbirke Muzeja grada Koprivnice Vesna Peršić Kovač autorica je izložbe i popratnog kataloga o narodnim nošnjama u Podravini. Uvodnim je tekstom predstavila Zbirku nošnji koprivničkoga Muzeja, koja se kontinuirano popunjava, istražuje i stručno obrađuje. Autorica je detaljnije opisala narodne nošnje podijelivši ih na nekoliko tipova s obzirom na teritorijalni kriterij. To su nošnje ivanečkog tipa, nošnje đurđevačkog tipa, nošnje novigradskog tipa i nošnje peteranskog tipa. Dala je osnovne razlikovne odrednice svakoga od navedenih tipova nošnji te opisala odjeću za žene i muškarce. Tekst je ilustriran dokumentarnim fotografijama i popraćen bilješkama te literaturom. No publikacija ne sadržava kataloški popis izložaka.