Hrvatsko knjižničarsko društvo objavilo je zbornik radova s 15. seminara „Arhivi, knjižnice, muzeji“, održanoga u Poreču od 23. do 25. studenog 2011. godine. Tema seminara koji već 15 godina okuplja stručnjake baštinskih ustanova bila je „Predmet ili zbirka: što dokumentiramo?“. O toj je temi u rubrici „Izlaganja“ objedinjeno 18 priloga, među kojima su i tekstovi muzejskih stručnjaka naslovljeni „Klasifikacija i deskriptori u muzejskoj dokumentaciji“ (D. Knez i A. Šauperl), „Muzejske klasifikacije u Hrvatskoj“ (D. Bošković i A. Filep) te tekstovi koji su se odnosili na sve tri zajednice – arhive, knjižnice i muzeje: „Arhivske, knjižnične i muzejske zbirke u pokretu“ (A. Papić, T. Jakopec, I. Čadovska), „Vizualna i informacijska pismenost u arhivima, knjižnicama i muzejima: učinkovita komunikacija?“ (J. Selthofer, M. Gilman). I drugi prilozi, poput onih o nakladništvu baštinskih ustanova ili pak izlaganje B. Majhuta uoči stote obljetnice prvog objavljivanja „Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića“, čine zbornik zanimljivim stručnim štivom. Tome pridonosi i 12 posterskih izlaganja te izvješća i prilozi s tri radionice („Literarni turizam“, „Kurativna zaštita, aktivna stabilizacija ili interventni zahvat?“, „Kako izraditi povezane podatke“). Tekstovi zbornika recenzirani su i klasificirani te popraćeni sažecima na hrvatskome i engleskom jeziku.

Muzej grada Pazina i Zavičajni muzej Buzet izložbom „A njihova glazba u vremenu traje“ obilježili su u 2012. godini nekoliko važnih lokalnih obljetnica, među kojima 100. obljetnicu istarske himne „Krasna zemljo, Istro mila“ skladatelja Matka Brajše Rašan i 100. obljetnicu Glazbenog društva Pazin. Na izložbi je prikazana građa iz oba muzeja - glazbala (puhaća, udaraljke, žičana, tradicijska), notni zapisi, uređaji za prijenos i reprodukciju zvuka, gramofonske ploče, elektronički nosači zvuka, dokumentarne fotografije. Izložba je popraćena katalogom autora izložbe - muzejske savjetnice Muzej grada Pazina Marije Ivetić i kustosa Zavičajnog muzeja Buzet Saše Nikolića. Oni su u svojim uvodnim tekstovima predstavili građu zbirki svojih muzeja te dali sažete priloge o skladateljima koji su rođeni u Pazinštini i Buzeštini ili su svojim djelom i stvaralaštvom vezani za taj kraj i koji su svojim kreativnim ostvarenjima i društvenim djelovanjem obogatili kulturni milje 20. stoljeća (Matko Brajša Rašan, Aleksandar Saša Šantel, Josip Brnobić, Luigi Dallapiccola, Slavko Zlatić, Nello Milotti i melograf Renato Pernić). Drugi dio kataloga donosi ilustrirani popis izložaka.

Povjesničarka umjetnosti dr. sc. Irena Kraševac, viša znanstvena suradnica Instituta za povijest umjetnosti, priredila je opsežnu likovnu monografiju o umjetničkom stvaralaštvu akademske slikarice, restauratorice i konzervatorice Alme Orlić (Zagreb, 1937.). U svom tekstu, upotpunjenome citatima same umjetnice, opisala je njezin život, umjetnički rad i razvoj. U jednome od navoda autorica je istaknula: „Nagon da se izrazim crtežom i slikom dio je moje prirode. Talent je kao sjeme - ako ga ne posadiš i ne zalijevaš, tj. ako ga ne prihvatiš i ne radiš na razvoju dušom i tijelom, nestaje u nepovrat.“ Irena Kraševac likovni je rad Alme Orlić predstavila unutar poglavlja „Krajolici“, „Interijeri, mrtva priroda“, „Portreti“, „Cvijeće“, „Sakralni motivi“ i „Ilustracije“. Likovna monografija donosi i izbor tekstova mnogih drugih autora o stvaralaštvu Alme Orlić, njezinu biografiju, popis samostalnih i skupnih izložaba te nagrada, među kojima je i nagrada Hrvatskoga muzejskog društva za životno djelo „Pavao Riter Vitezović“ iz 2010. godine. Alma Orlić, umirovljena muzejska savjetnica koja je veći dio radnog staža provela u Muzeju za umjetnost i obrt, zastupljena je i u MDC-ovu „Arhivu zaslužnih muzealaca“; http://mdc.hr/hr/mdc/arhiv/personalni-arhiv-zasluznih-muzealaca/?muzealacId=54 (datum pristupa: 14. travnja 2013.).

Prvi sveščić 55. godišta časopisa slovenskih muzeja „Argo“ svojim je većim dijelom tematski posvećen muzejskoj pedagogiji i muzejskom prenošenju znanja djeci, mladima i odraslima. Naime, prve stranice donose razgovor s dr. sc. Stašom Tome iz Prirodoslovnog muzeja Slovenije, u kojemu je dr. Tome iznijela crtice iz svojega dugogodišnjeg i bogatog iskustva muzejske pedagoginje, za koje je i nagrađena brojnim nagradama. Cijelo jedno poglavlje časopisa, sa sedam priloga, posvećeno je 40. godišnjici Pedagoške sekcije Zajednice muzeja Slovenije. U poglavlju „Teorija“ sadržan je tekst Darka Kneza i Alenke Šauperl, u kojemu je iznesena teza o mogućnostima i nužnosti primjene jedinstvene klasifikacijske sheme u muzejima i knjižnicama. U tekstu je dan i prikaz Pravilnika o seznamu zvrsti dediščine in varstvenih usmeritvah koji propisuje osnovnu klasifikacijsku shemu muzejskih predmeta u 22 skupine te njegova usporedba s drugim inozemnim klasifikacijama. Temom klasifikacije bavila se i Tina Pleško u tekstu o tipologiji skulptura. Rubrika „Gradivo“ također donosi opsežan tekst o liturgijskoj odjeći 17. i 18. stoljeća u Sloveniji autorice Tine Istinič. U časopisu su objavljeni i tekstovi iz rada sekcija Slovenskoga muzejskog društva te vijesti i prikazi. Tema br. 55 (2): Nabavna politka muzeja

U ediciji Izdanja Hrvatskoga arheološkog društva kao 28. svezak objavljen je zbornik radova sa znanstvenoga simpozija „Arheologija varaždinskog kraja i srednjeg Podravlja“. Domaćin simpozij bio je Gradski muzej Varaždin, koji je 2010. godine obilježio 105. godišnjicu rođenja svestranog istraživača i začetnika moderne eksperimentalne arheologije u varaždinskom kraju Stjepana Vukovića (1905. - 1974.). Zbornik obuhvaća tekstove 15 izlaganja i četiri postera hrvatskih arheologa, ali i drugih stručnjaka - povjesničara, speleologa i paleontologa čija su istraživanja pridonijela objašnjenju određenih arheoloških problema (Roman Ozimec, Hrvoje Cvitanović, Dubravko Šincek, Davor Špoljar, Zorko Marković, Saša Kovačević, Dora Kušan Špalj, Dorica Nemeth-Ehrlich, Spomenka Vlahović, Branka Migrotti, Marina Šimek, Tajana Pleše, Vladimir Sokol, Juraj Belaj, Marijana Korunek, Lada Prister, Spomenka Težak, Maja Grgurić, Bruna Kuntić-Makvić, Ante Rendić-Miočević, Marina Šegvić, Igor Krajcar, Siniša Radović, Krešimir Filipec). Uvodni tekst autorice Marine Šimek posvećen je Stjepanu Vukoviću, koji je bio i prvi kustos arheolog varaždinskog muzeja te prvi i dugogodišnji istraživač svjetski poznate špilje Vindije. Ostali tekstovi donose priopćenja o rezultatima provedenih arheoloških istraživanja na varaždinskom području. Svi su tekstovi popraćeni sažecima, bilješkama i bibliografijama te UDK oznakama, a pojedini i ilustrativnim materijalom u boji.