U svojoj bogatoj izdavačkoj djelatnosti tiskanih i elektroničkih publikacija Muzej antičkog stakla u Zadru objavio je 2012. godine i knjigu „Rimsko staklo Hrvatske: radionički reljefni žigovi“. Autori knjige, koja je objavljena kao katalog uz izložbu održanu od 14. rujna 2012. do 20. siječnja 2013., muzejski su savjetnik dr. sc. Ivo Fadić i kustos mr. sc. Berislav Štefanac. U prvome, tekstualnom dijelu knjige tiskana je njihova detaljna studija o rimskom staklu Hrvatske, u kojoj je posebna pozornost pridana građi koja na dnu staklenih recipijenata ima radioničke reljefne žigove. Na prostoru Hrvatske dostupno je 312 takvih primjeraka, i to su pretežito kvadratični vrčevi. Autori u knjizi daju i detaljnu analizu različitih vrsta žigova s opisima građe na kojoj su otisnuti, kao i lokaliteta na kojima su zastupljeni predmeti pronađeni. Drugi dio čini kataloški popis izložaka čije su ilustracije u boji djelomično otisnute uz tekstualni dio kataloga. Objavljen je i popis literature te 53 table s crtežima.

Monografija „Sjeverno priobalje Poreštine u antici“ rezultat je višegodišnje hrvatsko-francuske arheološke suradnje Zavičajnog muzeja Poreštine, Centra Ausonius Sveučilišta Bordeaux i Centra Camille Jullian iz Aix-en-Provencea. Knjiga je prijevod opsežnijega francusko-talijanskog izdanja („L`Istrie et la mer, la côte du Parentin dans l`Antiquité“) i donosi samo poglavlja koja govore o rezultatima istraživanja provedenih na porečkom priobalju od 2003. do 2009. godine. Ta su istraživanja obuhvatila šest različitih lokaliteta: podvodna istraživanja provedena su u zaljevu Valeta, Kupanja i Busuja te u Sv. Martinu, Peškeri i Zorni. Jedan od ciljeva objavljivanja monografije, istaknut u predgovoru, jest i senzibiliziranje javnosti za osjetljivu i bogatu podvodnu baštinu antičke Istre. Autori su monografije istraživačica Marie-Brigitte Carre (Aix-Marseille), muzejski savjetnik Vladimir Kovačić (Zavičajni muzej Poreštine - Museo del territorio parentino) i prof. dr. sc. Francis Tassaux (Sveučilište Bordeaux) te ekipa međunarodnih stručnjaka. Monografija ima tri osnovna poglavlja. Prvo poglavlje govori o geoarheološkim istraživanjima razine mora u Istri („5 000 godina relativne promjene razine mora u Istri s posebnim osvrtom na rimsko razdoblje“), a ostala dva sadržavaju rezultate istraživanja navedenih lokaliteta u Poreštini. U prilogu je opsežna bibliografija te sažeci na više stranih jezika.

Opsežna monografija „Socijalizam i modernost: umjetnost, kultura, politika 1950. - 1974.“ objavljena je u izdanju Instituta za povijest umjetnosti i Muzeja suvremene umjetnosti (MSU) uz istoimenu izložbu održanu u MSU u Zagrebu od 2. prosinca 2011. do 5. veljače 2012. Monografijom je objedinjen višegodišnji rad autorskog tima izložbe (Tvrtko Jakovina, Sandra Križić Roban, Dejan Kršić, Dean Duda) i donosi njihove osobne poglede na poslijeratnu kulturu modernizma. „Autorski tim izložbe i knjige u svojim istraživanjima promatra modernističko razdoblje u širem kontekstu jugoslavenske poslijeratne umjetničke i kulturne scene, te dokazuje čvrstu isprepletenost svih zbivanja i nudi platformu za daljnji razgovor o problemima historizacije, periodizacije i kontekstualizacije modernističke baštine“ (više o knjizi na mrežnim stranicama MSU http://www.msu.hr/#/hr/19568/). Povjesničar Tvrtko Jakovina autor je teksta „Povijesni uspjeh shizofrene države: modernizacija u Jugoslaviji 1945.-1974.“, u kojemu pregledno i pitko sažima ključna zbivanja, političke odluke i susrete, dinamiku hladnoratovskih događanja i posljedice u kulturi i umjetnosti. Sandra Križić Roban u tekstu „Obilježja modernosti na području arhitekture, urbanizma i unutrašnjeg uređenja nakon Drugog svjetskog rata“ razmatra kako su se duh epohe i ideje napretka odrazile na oblikovanje prostora i stanovanje. Ljiljana Kolešnik u svom tekstu „Konfliktne vizije moderniteta i poslijeratna umjetnost“ analizira najdinamičniju i najkompleksniju epizodu novije povijesti iz koje je - zahvaljujući općem poletu poslijeratne modernizacije i bezgraničnom povjerenju u znanost i tehnologiju - izraslo moderno urbano (post)industrijsko društvo druge polovice 20. stoljeća. Dejan Kršić u tekstu „Grafički dizajn i vizualne komunikacije, 1950. - 1975.“ otvara mnoga polemička pitanja o nesustavnosti povijesti dizajna u nas i zadire u bolna mjesta površnosti, nedosljednosti, nepostojanja kontinuiteta. Autor ističe kako pojam socrealizma u jugoslavenskim okvirima ima određene posebnosti te kako je više bio pitanje institucionalne organizacije, pa i personalne borbe za moć na kulturnoj sceni, nego pitanje forme. Dean Duda se u testu „Socijalistička popularna kultura kao (ambivalentna) modernost“ polemički osvrće na teoriju i problem periodizacije popularne kulture. Knjiga donosi i usporednu crtu vremena s popisom najvažnijih događaja u političkome i, s druge strane, u kulturnome i umjetničkom životu, bibliografiju, kazala te fotodokumentaciju izložbe.

Novi stalni postav Galerije umjetnina u Splitu svečano je otvoren 9. svibnja 2009. godine, a do tiskanja njegova kataloga 2011. djelomično je i ažuriran u segmentu recentne umjetnosti. Popratni katalog stalnog postava opsežna je publikaciji od preko 300 stranica i s više od 388 reprodukcija umjetničkih djela te fotografija interijera i eksterijera Galerije umjetnina. Donosi kataloški popis svih obrađenih djela koja se nalaze u stalnom postavu, a za svakog je umjetnika naveden izbor iz bibliografije (autori su kataloga i izbora iz bibliografije Jasminka Babić, Davor Jurjević, Božo Majstorović, Ivana Prijatelj Pavičić i Iris Slade). Katalog prati uvodni pregledni tekst muzejskog savjetnika Bože Majstorovića o povijesti Galerije, od Prve dalmatinske umjetničke izložbe u Splitu 1908., osnutka Galerije 1931., kroz dvije faze obnove, do njezina otvorenja 2009. godine u rekonstruiranoj i dograđenoj zgradi stare splitske bolnice. Tekst Bože Majstorovića ujedno daje pregled kroz povijest umjetnosti, od slika iz zbirki starih majstora i ikona do skulptura i slika hrvatskih umjetnika s početka 20. stoljeća koji su reprezentativni za galerijski fundus. Tekst publikacije je dvojezičan, na hrvatskome i engleskom jeziku. Za katalog stalnog postava Ocjenjivački sud Hrvatskoga muzejskog društva dodijelio je Boži Majstoroviću Godišnju nagradu HMD-a u kategoriji izdavačke djelatnosti.

Knjiga „Stari vodovodi i vodogradnje u Travniku“ peta je knjiga o povijesti grada Travnika u Bosni i Hercegovini, koju je Enver Sujoldžić objavio u izdanju Zavičajnog muzeja Travnik. Autor je u svojemu predgovoru istaknuo kako je etimološko značenje njegova prezimena (tur. su - voda + jol - put), kao i činjenica da su njegovi preci zaista i bili vodovođije, tj. drevni graditelji vodovoda, bilo snažan poticaj za višegodišnje istraživanje teme vode i gradnje na vodi u Travniku. Nakon uvodnog poglavlja o nastanku i razvoju grada Travnika te popisa i opisa voda i izvora rijeke Lašve opisana je povijest izgradnje i današnje stanje vodovoda, kao i rad najpoznatijih starih sujoldžija. U knjizi je dan popis i opis česmi, bunara, cisterni, „šadrvana“ (vodoskoka), „hamama“ (javnih kupališta), gospodarskih objekata (mlinova, prala i sl.) te mostova. Tekst je bogato ilustriran reprodukcijama arhivskoga gradiva, razglednica i starih fotografija te potkrijepljen bibliografskim bilješkama.

U povodu obilježavanja 1040. obljetnice štovanja kulta sv. Vlaha u Dubrovniku te 140. obljetnice osnutka Dubrovačkih muzeja kao središnja manifestacija Dubrovačkih muzeja u 2012. godini održana je izložba „Sveti Vlaho u povijesti i sadašnjosti“. Izložbom se nastojala podići razina svijesti o značenju svetog Vlaha u dubrovačkome kulturnom arealu prezentiranjem materijalnoga i nematerijalnoga kulturnog naslijeđe što ga Dubrovnik baštini zahvaljujući štovanju svoga sveca zaštitnika te povećati razina prepoznatljivosti svetog Vlaha kao dubrovačkoga nebeskog zaštitnika. U realizaciju izložbe bila su uključena sva četiri muzeja u sastavu Dubrovačkih muzeja (Arheološki, Kulturno-povijesni, Pomorski i Etnografski) te brojni istaknuti znanstvenici i vanjski suradnici. Izložba je popraćena i katalogom koji koncepcijom svojega sadržaja prati izložbenu prezentaciju. Naime, tri osnovna tematska poglavlja kataloga - „Kult svetoga Vlaha“, „Sveti Vlaho kao državni simbol“ i „Sveti Vlaho u umjetnosti“ odgovarala su trima segmentima zajedničke izložbe održane u žitnici Rupe i u Kneževu dvoru. Voditeljica projekta i ujedno urednica kataloga ravnateljica je Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać, a uredništvo u sastavu dr. sc. Vinicije B. Lupis, Pavica Vilać i mr. sc. Maja Nodari okupilo je tekstove 16 autora. Tekstovi su napisani usporedno na hrvatskome i engleskom jeziku, a popraćeni su bogatom i kvalitetnom ilustrativnom građom s izborom 339 izloženih predmeta iz fundusa Dubrovačkih muzeja te raznih institucija i pojedinaca posuditelja, najvećim dijelom iz dubrovačke biskupije. Interaktivnu prezentaciju izložbe moguće je vidjeti na mrežnim stranicama http://muzej-svvlaho.web4hr.net/ (datum pristupa: 8. travnja 2013.).