Drugi sveščić 55. sveska „Vjesnika bibliotekara Hrvatske“ u izdanju Hrvatskoga knjižničarskog društva posvećen je digitalnim knjižničnim zbirkama. Donosi radove o izvorno digitalnoj i digitaliziranoj građi u fondovima hrvatskih knjižnica te o pojedinim pitanjima obrade digitalne građe i korištenja njome. Dunja Seiter-Šverko predstavila je nacionalni program digitalizacije arhivske, knjižnične i muzejske građe u sklopu projekta „Hrvatska kulturna baština“; prof. dr. sc. Aleksandra Horvat autorica je teksta „Digitalizacija i knjižnice“; D. Seiter-Šverko i Lana Križaj opisale su trenutačno stanje digitalizacije kulturne baštine u Hrvatskoj kao prilog nacionalnoj strategiji digitalizacije knjižnične građe; dr. sc. Radovan Vrana bavi se načinima organizacije procesa digitalizacije građe u knjižnicama; Andreja Zubac i Andreja Tominac predstavljaju digitalne knjižnice kao potporu sveučilišnoj nastavi i istraživačkom radu na daljinu. Pitanjima pripreme i obrade digitalne i digitalizirane građe bave se radovi „Hrvatska mrežna neomeđena građa na početku trećeg tisućljeća“ (D. Getliher), „Priprema starih novina za mikrofilmiranje i digitalizaciju“ (S. Lebinac) te „Određivanje vrste zapisa u katalogizaciji digitalizirane mrežne zvučne građe“ (V. Semenski).

Od samih početaka rada Muzeja Brodskoga Posavlja u Slavonskome Brodu djeluje i Galerijski odjel, koji je čak neko vrijeme bio izdvojena jedinica sa stotinjak inventarnih brojeva. Danas Galerijski odjel ima oko 700 umjetnina, a njegova Zbirka umjetnina druge polovice 20. stoljeća sadržava oko dvjesto radova (više o zbirci na http://www.muzejbp.hr/hr/odjeli/galerijski-odjel/zbirka-umjetnina-druge-polovice-20--stoljeca/). U drugoj knjizi muzejske edicije „Katalog muzejske zbirke“ predstavljen je taj dio galerijskog fundusa koji obuhvaća i umjetnička djela brodskih umjetnika nacionalne važnosti (djela Vladimira Becića, Ivana Domca, Vladimira Filakovca, Jerolima Mišea, Branka Ružića i dr.). Autorica kataloga Zbirke je njezina voditeljica viša kustosica Danijela Ljubičić Mitrović. Zbirku i njezin umjetnički fundus, nastao u razdoblju od 1950-ih do danas, predstavila je unutar nekoliko tematskih cjelina: „Rat i mir“, „Slikarstvo tišine“, „Glasna tišina“, „Paralelni svjetovi“ i „Izvan centra“. Kataloški dio publikacije donosi 210 kataloških jedinica s reprodukcijama u boji. Tekst kataloga popraćen je iscrpnim bibliografskim bilješkama te ilustrativnom građom iz fundusa Zbirke. Katalog je upotpunjen i sažetkom na engleskom jeziku te popratnom literaturom.

„Zbornik Moslavine“ (sv. 13.) u izdanju kutinskog Muzeja Moslavine donosi čak 28 priloga vezanih za Moslavinu. To je još jedan od hrvatskih muzejskih časopisa koji tematikom svojih priloga obuhvaća pripadajuću regiju (npr. „Podravski zbornik“ – obuhvaća područje Podravine, „Osječki zbornik“ – područje Osijeka i istočne Slavonije, „Đakovački zbornik“ – područje Đakovštine) te tako upotpunjuje poslanje koje ima zavičajni muzej. Obuhvaća priloge iz arheologije, povijesti i kulturne povijesti, etnologije, likovnih umjetnosti, zavičajne književnosti, prirodoslovlja i tehničkih znanosti. No prilozi u zborniku nisu grupirani ni po jednome od uobičajenih kriterija. Prvi prilog govori o Muzeju Moslavine i njegovoj 50. obljetnici djelovanja, a potpisuju ga muzejski djelatnici Slavica Moslavac, Jasmina Uroda Kutlić, Ana Bobovec i Mladen Mitar. Raznolikost i brojnost priloga potvrđuju i obrađene teme, među kojima je arheološka baština Kutine i kutinskog kraja (A. Bobovec), životni put i djelo znamenite povijesne ličnosti iz Čazme – biskupa Stjepana II. (V. Štrk), kutinska sinagoga (Z. Karač), tradicijski glazbeni instrumenti i ples Moslavine (S. Moslavac), industrijska baština Ivanića (M. Cepetić i A. Laća) itd. Tekstovi su popraćeni sažecima na hrvatskome i engleskom jeziku te crno-bijelim ilustracijama.