Istanbulski arheološki muzeji (tur. İstanbul Arkeoloji Müzeleri) obuhvaćaju tri različita muzeja pod zajedničkom upravom: Arheološki muzej, Muzej drevnoga Orijenta (Eski Sark Eserleri Müzesi) i Muzej keramike (Cinili Köşk Müzesi). Muzej je izgrađen i otvoren za javnost 13. lipnja 1891. zaslugom Osmana Hamdi Begova, ujedno i njegova prvog ravnatelja, koji ga je brojnim arheološkim istraživanjima te akvizicijama učinio jednim od najpoznatijih u svijetu. Arheološki muzej okuplja i čuva različite predmete iz civilizacija koje su ostavile tragove u turskoj povijesti i jedan je od deset najvažnijih, svjetski poznatih muzeja. Ujedno je i prvi muzej čija je zgrada namjenski građena za muzejske sadržaje. Fundusi zbirki i povijest Muzeja opisani su u knjizi bivšeg ravnatelja dr. Alpaya Pasinlija. Svaka je od tri muzejske jedinice opisana u zasebnom poglavlju kraćim uvodnim tekstom te izborom muzejske građe. Predmeti su navedeni kronološkim slijedom, popraćeni su tekstualnim opisima i kvalitetnim ilustracijama u boji (ukupno 270 predmeta). Šesto izdanje knjige objavljeno je 2010. godine. Muzej je predstavljen i na mrežnim stranicama URL:http://www.istanbularkeoloji.gov.tr/main_page (datum pristupa: 25. ožujka 2013.).

Izložbom „Karlovački muzejski prostor za budućnost“ Gradski muzej Karlovac predstavio je projekt rekonstrukcije zgrade California unutar bivšega vojnog kompleksa Turanj za novi muzejski prostor i suvremene muzejske sadržaje. Autorice projekta su arhitektice Vlasta Lendler-Adamec i Tatjana Basar iz Projektnog biroa 2A. U uvodu popratnog kataloga izložbe istaknuto je kako „obnova i prenamjena ima za cilj revitalizaciju povijesne baštine sačuvane u kompleksu Turanj i stvaranje osnove za bolje razumijevanje i pamćenje Domovinskog rata u Karlovcu i na karlovačkom području“. Hrvojka Božić dala je kraću povijest Turnja, Ružica Stjepanović opisala je građu Odjela Domovinskog rata Gradskog muzeja u Karlovcu te navela osnovne muzeološke smjernice za njegovu buduću prezentaciju u zgradi California, arhitekt Ljubomir Miščević napisao je kraći osvrt na arhitektonski projekt njezine rekonstrukcije i prenamjene, a Vlasta Lendler-Adamec ukratko je predstavila projektni zadatak, urbanističku i arhitektonsku koncepciju te elemente tlocrtnog rasporeda i oblikovanja pročelja. Drugi dio kataloga donosi arhitektonske tlocrte i vizualizacije.

U „Prirodoslovnoj biblioteci“ riječkoga Prirodoslovnog muzeja, kao 17. knjiga objavljen je „Katalog zbirke jadranskih i slatkovodnih školjkaša (Mollusca, Bivalvia) Prirodoslovnog muzeja Rijeka“. Taj opsežni katalog djelo je umirovljene muzejske savjetnice Mirjane Legac i čini krunu njezina pedesetogodišnjega stručnog i znanstvenog rada na prikupljanju i proučavanju zbirke jadranskih i slatkovodnih školjkaša. To je ujedno i prvi katalog neke opsežnije malakološke zbirke u Hrvatskoj, a sadržava podatke o primjercima 159 vrsta jadranskih školjkaša, što čini čak 75% svih vrsta jadranskih školjkaša, i sedam slatkovodnih vrsta. Uvodni dio kataloga donosi tekst o podrijetlu, podacima i važnosti Zbirke jadranskih školjkaša riječkoga Muzeja te o muzejskim postupcima skupljanja i obrade školjkaša. Drugi, opsežniji kataloški dio podijeljen je na dvije cjeline - na onu o jadranskim i na onu o slatkovodnim školjkašima. Svaki je primjerak školjkaša popraćen kataloškim podacima i kvalitetnim ilustracijama u boji. Tekst kataloga napisan je dvojezično, na hrvatskome i engleskom jeziku, upotpunjen je popratnom literaturom i kazalom znanstvenih naziva. Recenzentice kataloga su dr. sc. Mirjana Hrs-Brenko i dr. sc. Vesna Štamol.

Izložbu „Ki sit ki lačan“, posvećenu povijesti prehrane i svakodnevnog života u Istri od prapovijesnih vremena do suvremenih dana, organizirala je Koordinacija istarskih muzeja koja obuhvaća 12 muzeja u Poreču, Rovinju, Puli, Brijunima, Labinu, Buzetu, Pazinu, Bujama, Umagu i Novigradu. Izložba je, kao autorsko djelo Tajane Ujčić, Franka Lukeža i Mauricija Ferlina, održana u Muzejsko-galerijskom prostoru Sveta srca Arheološkog muzeja Istre u Puli (od 5. srpnja, s produžecima do 23. studenog 2012.). Arheološki muzej Istre kao nositelj projekta objavio je istoimenu popratnu publikaciju na tri jezika (hrvatskome, talijanskome i engleskome) u tri zasebna sveska. Autori tekstova su Franko Lukež i Tajana Ujčić s brojnim suradnicima navedenima u impresumu publikacije. Tekstovi prate izložbeni postav i čine mozaik različitih tema kojima se nastojao predstaviti prehrambeni identitet istarske regije. U tekstovima je dan povijesni kronološki pregled o tome što se, kada i kako jelo, kako pripremalo, serviralo, konzumiralo. Nizom crtica dan je uvid u istarsku kulinarsku baštinu koja se, prema riječima Tajane Ujčić, „oduvijek znala sama definirati na nepcima stanovnika Istre i njihovih gostiju“. Istarska kulinarska čitanka ilustrirana je nizom kvalitetnih reprodukcija izložaka u boji, potkrijepljena je brojnim dokumentarnim i arhivskim izvorima i citatima, a grafičkim dizajnom Tine Ivezić privlači pozornost ljubitelja lijepe knjige.

Od prosinca 2012. do kraja ožujka 2013. u Hrvatskome školskome muzeju (HŠM-u) održana je izložba muzejske savjetnice Vesne Rapo o kolorirarnim litografskim slikama, s tim da oko njih tisuću potječe iz Zbirke nastavnih sredstava i pomagala HŠM-a. Izložba je popraćena katalogom „Kolorirane litografije: ilustrativna nastavna pomagala u zbirkama Hrvatskoga školskog muzeja“. U njemu autorica vrlo detaljno i pregledno obrađuje temu litografije (grafičke tehnike plošnog otiskivanja s kamene ploče) i njezinu upotrebu u nastavi. Naime, tijekom 19. stoljeća litografskom je tehnikom ilustrirana većina udžbenika i drugih nastavnih pomagala jer je u to vrijeme poseban naglasak stavljan na zornu nastavu, a posebice su dojmljive litografije s temama iz prirodopisa ili nacionalne povijesti. Nakon uvodnog poglavlja autorica donosi kratku povijest litografije, prikaz njezine primjene u nastavi, kao i opis načina reklamiranja i prodaje litografija. Drugi dio kataloga čini opsežan kataloški popis 922 kataloške jedinice. Uz ilustracije u boji i osnovne kataloške podatke, svaka je litografija popraćena i kraćim opisom. Uz sažetak na engleskom jeziku, katalog sadržava i bibliografiju.

Nakon knjige „Tradicija i moderna“ Gliptoteka HAZU u svojoj je biblioteci „ArtisHistoria“ objavila drugu knjigu akademkinje, povjesničarke umjetnosti i likovne kritičarke, umirovljene profesorice zagrebačkoga Filozofskoga fakulteta dr. sc. Vere Horvat Pintarić „Kritike i eseji“. Knjiga donosi izbor 128 kritika, eseja i studija objavljenih od 1952. do 2002. godine, a počinje esejom o Honoreu Daumieru („Narodni list, 1951.) te završava nekrologom Vjenceslavu Richteru („Globus“, 2002.). Uvodni tekst napisao je povjesničar umjetnosti prof. dr. sc. Zvonko Maković, koji u knjizi vidi sumu autoričina bogatog spisateljskog i znanstvenog rada, ali je istodobno u nizu njezinih tekstova prepoznao temelje daljnjih autoričinih djela u sklopu istraživanja pojedinih umjetnika ili likovnih pokreta. „Kroz stotine napisanih i objavljenih tekstova, unutar vremenskog raspona od pola stoljeća, kroz sve mijene koje su se dogodile u umjetnosti i njezinoj povijesti, jasno se ovdje razaznaju teme koje bih nazvao okosnicom autoričina kritičarskog i znanstvenog stajališta.“ Na kraju knjige objavljen je opsežan intervju povjesničara umjetnosti prof. dr. sc. Ješe Denegrija s Verom Horvat Pintarić, koji je, prema Makovićevim riječima, ključan za razumijevanje njezinih objavljenih tekstova. Tekstovi su popraćeni ilustracijama u boji, a knjiga imenskim kazalom.