Nakon knjige „Muzeji, publika, marketing: stalne muzejske postavke i Njegova Visost Posetilac“ (2009.) dr. sc. Vladimir Krivošejev objavio je novu - „Muzeji, menadžment, turizam: ka savremenom muzeju, od teorije do prakse“, koja sadržava prerađenu autorovu doktorsku disertaciju („Menadžment regionalnih muzeja u Srbiji sa posebnim osvrtom na organizaciju potencijala kulturnog turizma“), obranjenu 2011. na Katedri za menadžment i produkciju Fakulteta dramskih umjetnosti u Beogradu. Knjiga je koncipirana kao praktičan priručnik namijenjen muzejskim stručnjacima koji se bave poslovima upravljanja te praktičnim i teorijskim pitanjima kulturnog turizma. U prvom dijelu knjige iznesene su teorijske osnove suvremene muzeologije, menadžmenta, kulturnoga i muzejskog turizma te kulturne politike. Teorijske su postavke dograđene analizama studija iz svjetske muzejske prakse. Drugi dio knjige donosi rezultate istraživanja stanja regionalnih muzeja u Srbiji, s ciljem utvrđivanja modela njihova daljnjeg razvoja. Opsežan tekst na gotovo 500 stranica potkrijepljen je brojnim bilješkama, a u prilogu je navedena i opsežna bibliografija s popisom relevantnih web izvora. Više o knjizi i njezinu autoru Vladimiru Krivošejevu, ravnatelju i muzejskom savjetniku Narodnog muzeja Valjevo, moguće je pronaći na mrežnim stranicama http://www.muzej.rs/#knjiga2 (datum pristupa: 8. travnja 2013.).

Dvobroj muzeološkog časopisa Muzejskoga dokumentacijskog centra „Muzeologija“ (sv. 48/49) objavljen je kao zbornik radova sa simpozija „Knjiga u muzeju - KUM“. Simpozij je održan uz 30. izložbu izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija u Muzeju Mimara 5. i 6. listopada 2011., u organizaciji MDC-a, a u središte zanimanja stavio je knjigu u muzeju te pokušao odgovoriti na niz problemskih pitanja, među kojima su i ona o ulozi knjige u muzeju, o funkciji knjige kao muzejskog predmeta, o tome kako knjigu izložiti, čuvati i obraditi te omogućiti njezinu pristupačnost u muzejskome, ne-knjižničnom okruženju. Zbornik radova donosi 35 izlaganja renomiranih stručnjaka iz muzeja, knjižnica i znanstvenih ustanova, koja su održana unutar pet tematskih skupina. Autori radova u prvoj tematskoj skupini - „Knjiga kao kulturno dobro“ - nastojali su definirati kriterije za određivanje knjige kao kulturnog dobra (S. Harni) te proceduru upisa takvih knjiga u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (R. Saračević-Würth). Definirana je muzealna vrijednost knjiga i zbirki knjižnične građe (Ž. Vujić i H. Stublić), sagledani teorijski okviri knjige kao izložbenog predmeta (A. Horić) te na primjerima prikazani neki aspekti zbog kojih se pojedine knjižnične jedinice mogu izdvojiti u kategoriju kulturne baštine (T. Ilić-Olujić, A. Škrtić). Drugi tematski blok pod naslovom „Stručna obrada, zaštita i prezentacija knjižne građe kao muzejskog predmeta“ bavio se problematikom nabave i čuvanja knjižne građe u muzejima te njihove svrhovite muzeološke funkcije (A. Duplančić), kao i pitanjima otpisa i pohrane knjižnih zbirki (D. Dujmović), problemima stručne obrade i primjene knjižničarskih odnosno muzejskih standarda u katalogizaciji knjižničnih jedinica (V. Vlašić Jurić). Upozoreno je na problematiku prečestog izlaganja vrijedne i stare knjižne građe (V. Magić) te neadekvatnih načina njezina izlaganja (S. Kočevar). Ponuđeni su i konkretni odgovori na pitanja preventivne zaštite knjižne građe (Ž. Laszlo). Nakon preglednog izlaganja o muzejskim zbirkama knjiga u hrvatskim muzejima, utemeljenoga na istraživanju podataka iz Registra muzeja, galerija i zbirki Republike Hrvatske (S. Radovanlija Mileusnić i M. Franulić), u trećem su tematskom bloku („Mjesto i uloga muzejskih zbirki knjiga u muzeju“) izlagači predstavili iznimno bogate muzejske knjižnice i zbirke starih i raritetnih knjiga poput knjižnica obitelji Prandau-Normann (M. Vinaj), obitelji Pejačević (R. Bošnjaković) i obitelji Bombelles (Ž. Lazar) te iznimno vrijedne zbirke starih knjiga Zavičajnog muzeja Ozalj (B. Stergar). Opisana je uloga tehničke knjige u izložbenoj djelatnosti Tehničkog muzeja u Zagrebu (K. Kalanj), kao i knjižna građa umjetničkih časopisa na povremenim i stalnim izložbama Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu (J. Vinterhalter). Objavljen je i prikaz recentne muzejske izložbe Galerije Klovićevi dvori na kojoj je knjiga bila tema i sredstvo prezentacije (K. Jurčec Kos), kao i izložba o Jozi Kljakoviću kao ilustratoru knjige „Smrt Smail-age Čengijića“ (Ž. Zdelar). U četvrtome tematskom bloku - „Muzejske knjižnice kao ishodišta muzejskih zbirki knjižne građe“ - u kojima su predstavljene vrijedne zbirke knjiga pohranjene u muzejskim knjižnicama Muzeja grada Trogira (D. Radić), knjižnici Strossmayerove galerije starih majstora HAZU (I. Šamec Flaschar), Hrvatskoga školskog muzeja (Š. Batinić), Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja (D. Ćaleta), Pomorskoga i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja u Rijeci (T. Mataija), Muzeja Slavonije u Osijeku (I. Knežević), u Memorijalnoj zbirci Petra Šegedina u osnutku (S. Sardelić) i u Muzeju otoka Brača u Škripu (A. Matoković). Posljednji tematski blok („Digitalizacija i web prezentacija knjižne građe“) bavi se elektroničkom knjigom u muzeju (D. Živković, M. Tot, B. Šalamon-Cindori) i mogućnostima što ih donosi suvremena tehnologija u zaštiti i prezentaciji knjižnoga kulturnog dobra u muzejima (J. Jakšić). Dobri primjeri knjižnice HAZU (V. Juričić i K. Crnković) i Knjižnice grada Zagreba (Ž. Vegh i I. Meić) postavili su visoke standarde izgradnje digitaliziranih repozitorija te postavljanja virtualnih izložaba knjižne građe. Radovi u zborniku popraćeni su sažecima na engleskom jeziku te ilustracijama u boji.

Slovački nacionalni muzej od 1953. godine objavljuje stručni muzejski časopis „Muzeum“ kojemu je cilj obavještavanje stručne, ali i šire javnosti o radu Muzeja. To je ujedno prostor za razmjenu iskustava i znanja o muzejskoj djelatnosti u cijeloj Slovačkoj. Tijekom 2012. godine unutar 58. godišta časopisa objavljena su tri sveščića. Njihov je sadržaj koncipiran u nekoliko rubrika, od koji je prva uvijek posvećena nekoj od aktualnih muzeoloških tema. Prvi broj obrađuje temu tehničkih zbirki i donosi tri teksta: Zuzana Šullová, „Tehnički muzeji i njihove zbirke“ („Múzeum techniky a jeho zbierky“); Elena Kurincová, „Analiza tehničkoga fundusa Gradskog muzeja u Bratislavi“ („Analýza fondu techniky Múzea mesta Bratislavy“); Ján Chovanec i Mária Parihuzová, „Tehničke zbirke Zavičajnoga muzeja u Trebišovu“ („Technické zbierky vo Vlastivednom múzeu v Trebišove“). Drugi je broj časopisa posvećen temi digitalizacije muzejskih zbirki. Uz uvodni tekst uredništva („Digitalizacija u muzejima i digitalni muzeji“ - „Digitalizácia v múzeách a Digitálne múzeum“), časopis donosi i ove priloge: Mária Bohumelová, Jana Bahurinská, Michal Čudrnák, „Slovačka nacionalna umjetnička galerija pokretač projekta digitalne umjetničke galerije“ („Slovenská národná galéria spúšťa projekt Digitálna galéria“); Michal Janiš, „Središnja evidencija muzejskih zbirki u Češkoj i njezin elektronički sustav“ („Centrální evidence sbírek muzejní povahy České republiky a její elektronický systém“); Ján Kautman, „Digitalizacija prirodoslovnih zbirki“ („Digitalizácia prírodovedných zbierok“). U trećem svesku prirodoslovne su zbirke predstavljene u tekstovima: Dana Šubová, Iveta Korenková, Monika Orvošová, Alena Benová, Kristína Urbanová „Prirodoslovna zbirka Slovačkog muzeja zaštite prirode i speleologije“ („Prírodovedná zbierka Slovenského múzea ochrany prírody a jaskyniarstva“); Ladislav Hlôška, Viktória Urbanová „55 godina rada na prirodoslovlju u Považské muzeju“ („Päťdesiatpäť rokov činnosti v oblasti prírodovedných disciplín v Považskom múzeu v Žiline“) te Andrej Bendík, „Mineraloška zbirka u Muzeju Andreja Kmeťa u Martinu“ („Mineralogické zbierky v SNM-Múzeu Andreja Kmeťa v Martine“). Tekstovi su ilustrirani te popraćeni sažecima na engleskom jeziku.

U devetoj knjizi bibliografskog niza Narodnog muzeja Slovenije „Viri: gradivo za materialno kulturo Slovencev“ predstavljen je stalni postav povijesnih i umjetničkih zbirki tog muzeja. Stalni se postav prostire na oko tisuću četvornih metara, na dvije etaže i obuhvaća oko 2 500 muzejskih predmeta. Za javnost je otvoren u prosincu 2008. godine. Katalog zbirki donosi uvodne tekstove o povijesti Narodnog muzeja (Barbara Ravnik), o skupljanju građe povijesnih i umjetničkih zbirki te o promjenama njihova stalnog postava kroz povijest (M. Lozar Štamcar). Predstavljene su zbirke Crkveni tekstil (G. Pajagič Bregar), Devocionalije (D. Knez), Glazbala i glazbeni automati (D. Knez), Igračke i dječja oprema (T. Lazar), Keramika (M. Kos), Metal (M. Lozar Štamcar), Oružje i oprema (T. Lazar), Namještaj (M. Lozar Štamcar), Slike (M. Kos), Staklo (M. Kos), Svijećnjaci (M. Lozar Štamcar), Sport (R. Cvetko i B. Gregorka) i Satovi (M. Lozar Štamcar). Svaka je zbirka zastupljena kraćim uvodnim tekstom, a pojedini su izloženi predmeti popraćeni kvalitetnom reprodukcijom u boji, kataloškim podacima te kraćim opisom. U prilozima je popis literature i tlocrt izložbenog prostora.

U biblioteci „Sabrani radovi Arheološkoga muzeja u Zagrebu“ (knjiga 2.) objavljen je prvotisak rukopisnog izdanja u redakciji Antuna Bauera iz 1983. godine. Rukopis je priređen početkom 1960-ih godina (danas se, u dva sveska, čuva u Zbirci rukopisa knjižnice MDC-a), a rezultat je rada inicijatora projekta i vrsnih numizmatičara Antuna Bauera, Kamila Dočkala, Vladimira Liščića, Günthera Probszta, Ivana Rengjea i Bartola Zmajića, no, nažalost, nije objavljen. Antun Bauer je 1961. napisao: „Potreba jednog i to iscrpnijeg priručnika osjeća se u svakoj naučnoj struci pa taklo i u numizmatici. Ovo je za naše numizmatičare tim većeg značaja, jer u nas gotovo da ne postoji nikakova stručna numizmatička literatura širega informativnog značenja, koja bi mogla davati našim numizmatičarima i muzealcima potrebne upute u širu i opću nauku o novcu.“ Objavljivanjem rukopisa pedesetak godina kasnije Arheološki je muzej iskazao počast pionirskim naporima, rezultatima i inicijativi hrvatskih numizmatičkih doajena. Prvi dio donosi tekstove spomenutih autora, a drugi dio sadržava rječnik. Osim tekstova izvornika, u knjizi je objavljen „Predgovor“ Ante Rendića-Miočevića, „Uvodna riječ“ Ivana Mirnika, „Prilog numizmatičkoj terminologiji Hrvatskoj“ Ferde Ž. Milera i „Odabrana bibliografija“ Ivana Mirnika.

U Trgovačkom centru Koprivnica Muzej grada Koprivnice priredio je izložbu „Od šusteraja do butika“ s ciljem prezentiranja obućarske djelatnosti u Koprivnici. Naslovom izložbe sugerirana je tema kojom je dan pregled razvoja obućarstva od obrta do industrijske proizvodnje i modno dizajnirane obuće. Izložba je popraćena katalogom koji donosi tekstove autorica izložbe: etnologinje Marije Mesarić, povjesničarke Sonje Vresk i povjesničarke umjetnosti Maše Zamljačanec. Autorice su svojim tekstovima omogućile interdisciplinaran pristup tematici opisavši povijesni razvoj obućarstva u Koprivnici, etnografska obilježja obuće i obućarstva u Koprivnici i okolici te razvoj modnog dizajna obuće. Tekstovi su ilustrirani fotografijama muzejskih izložaka, dokumentarnim fotografijama te preslikama reklamnih plakata, a popraćeni su bilješkama i literaturom. Nažalost, katalog ne donosi cjelovit kataloški popis izložaka.