U 2012. godini Muzej Slavonije u Osijeku objavio je svoj 30., obljetnički svezak časopisa „Osječki zbornik“. Časopis je počeo izlaziti 1942. godine pod uredništvom dr. Josipa Bösendorfera i tijekom 70 godina izlaženja kontinuirano je objavljivao radove djelatnika Muzeja Slavonije, no i brojnih istaknutih znanstvenika Osijeka i Hrvatske, a sve češće i stručnjaka izvan naših granica, čiji su radovi vezani za Osijek i Slavoniju. Svojim međunarodnim uredništvom i recenziranim tekstovima Zbornik se približio statusu međunarodno priznatog časopisa, istaknuo je ravnatelj Muzeja Slavonije Grgur Marko Ivanković u predgovoru jubilarnog sveska. Ugledu časopisa pridonosi i 19 najnovijih priloga iz arheologije, povijesti, povijesti umjetnosti, kulturne povijesti, tiskarstva, knjižničarstva, prirodoslovlja, konzervacije i restauracije te muzejske pedagogije, među kojima su izvorni znanstveni radovi (Dragane Rajković, Marine Kovač, Zvonka Bojčića, Mladena Radića, Filipa Škiljana, Dragana Damjanovića, Jasminke Najcer Sabljak, Daniela Zeca, Željke Miklošević, Marije Kretić Nađ, Ivane Knežević) te stručni i pregledni radovi (Marine Vinaj, Marijane Špoljarić, Denisa Detlinga, Anđelka Kovačevića, Sanje Vidović i Andree Vändor). Svi su prilozi popraćeni bibliografskim bilješkama, sažecima na engleskom jeziku i ilustracijama u boji.

Viša kustosica i muzejska pedagoginja Tatjana Brlek urednica je i autorica teksta vodiča kroz stalne postave Muzeja „Staro selo“ namijenjenoga djeci školske dobi. Vodič donosi ilustriranu kartu „Staroga sela“ - etnografskog muzeja na otvorenome, s numeričkim oznakama objekata stalog postava: Rodna kuća Josipa Broza Tita; Gospodarski objekt obitelji Broz; Kovačnica; Život kovačke obitelji; Kovački obrt; Kolarski obrt; Od zrna do pogače; Licitarski, medičarski i svjećarski obrt; Izrada pučkih svirala i drvenih dječjih igračaka; Lončarstvo; Život i gospodarstvo zagorske obitelji; Košaraštvo; Od konoplje i lana do platna; Zagorska svadba; Život mladog bračnog para; Vatrogastvo; Stara pučka škola. U daljnjem tekstu vodiča ti su pojedini tematski objekti ukratko i opisani usporednim tekstom na hrvatskome, engleskome i njemačkom jeziku. Tekst je upotpunjen dokumentarnim fotografijama i ilustracijama akademske slikarice Pike Vončine.

Najnoviji svezak glasila Muzeja grada Koprivnice „Podravski zbornik“ (sv. 38.) objavljen je uz novo uredništvo i s novom koncepcijom koju u uvodnoj riječi objašnjava urednik Robert Čimin. Naime, tekstovi više nisu podijeljeni prema tematskim i sadržajnim obilježjima (na prirodoslovne, povijesne itd.) već s obzirom na način njihova pisanja i oblik, i to u dvije grupe - „Članci“ i „Prilozi“. Uvedene su i dvije nove tematske rubrike - „Podravsko nakladništvo“, koje donosi podravsku zavičajnu bibliografiju, i „Podravska kronika“, koja prati društvena zbivanja u Podravini. I dalje je zadržana rubrika „Književni prilozi“, u kojoj se objavljuju radovi podravskih autora. U uvodnoj je riječi posebno istaknuta i nova tendencija časopisa da se obraća široj publici, a ne samo znanstvenome i stručnom čitateljstvu. Časopis je i drukčije oblikovan, s novim vizualnim identitetom koji je izradio Tomislav Turković. Prva rubrika donosi 13 priloga, među kojima je tekst Maje Turinski „GIS analiza razvoja biciklističkih staza koprivničkog kraja“, Vladimira Miholeka „Zabavni i glazbeni život te zborovi u Đurđevcu do 1940. godine“, Terze Salajpa „Igra djece predškolske i školske dobi te mladeži u Goli tijekom prošlog stoljeća“ itd. Rubrika „Prilozi“ donosi pet tekstova, među kojima je i tekst Vesne Peršić Kovač o kulturnim dobrima s područja Koprivničko-križevačke županije koja su uvrštena na Listu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Projekt „Revitas“ - Revitalizacija istrskega podeželja in turizma na istrskem podeželju („Revitalizacija istarskoga sela i turizma na istarskom selu“ ) sufinanciran je sredstvima Europske Unije za međudržavnu pograničnu suradnju Slovenije i Hrvatske (2007. - 2013.). Provodi ga deset sudionika s područja hrvatske i slovenske Istre, a cilj mu je zaustavljanje propadanja baštine istarske unutrašnjosti, promicanje i razvoj turizma i proizvoda, integracija i stvaranje zajedničke prekogranične turističke destinacije, promicanje održivog turizma u ruralnom području Istre, sve to na temelju kulturnih i prirodnih bogatstava. Rezultat je rada projektne skupine i dvojezični „Priručnik za suhogradnju“ (na slovenskome i hrvatskom jeziku) u kojemu se detaljno obrađuje zaboravljena i napuštena tehnika gradnje suhozida (suhe kamene gradnje). U priručniku su opisane vrste suhozidnih gradnji zidova i zaklona („kažuna“), vrste zidova s obzirom na upotrebu kamena, stanje suhozidnih konstrukcija u Istri, prednosti suhozidne gradnje, oruđe za obradu kamena i za pomoć pri gradnji, a dan je i opis održanih radionica te detaljne upute za gradnju suhozida. Tekst je upotpunjen ilustrativnom građom - fotografijama i crtežima. Priručnik je dostupan i u pdf izdanju na mrežnim stranicama Zavoda za zaštitu kulturne baštine Slovenije http://www.zvkds.si/media/pages/documents/SUHOGRADNJA_PRIROCNIK.pdf (datum pristupa: 20. ožujka 2013.), na kojima je moguće pogledati i dokumentarni film o suhogradnji.

Dokumentaristica Arheološkog muzeja Istre (AMI-ja) u Puli Katarina Zenzerović autorica je izložbe i opsežne monografije o bogatoj izložbenoj i izdavačkoj djelatnosti tijekom 110 godina djelovanja Muzeja, od 1902. do 2012. godine. Time je obilježena važna obljetnica AMI-ja, koji se razvio u jednu od najvažnijih kulturnih ustanova na području Istre. Dokumentacija o izložbama prikuplja se, čuva i obrađuje u Dokumentacijskom odjelu Muzeja, koji od 2003. vodi sustavnu dokumentaciju. Popratna publikacija upravo je rezultat višegodišnjeg skupljanja građe koja nije uništena tijekom Drugoga svjetskog rata. Opsežna građa obuhvaćena je popisom 340 stalnih i povremenih izložaba, i to kronološkim slijedom, u poglavljima „Stalne izložbe“, „Povremene (tematske) izložbe“ i „Manje prezentacije arheoloških nalaza i muzejskih tiskovina“. Kronologija je upotpunjena nizom dokumentarnih fotografija, preslika naslovnica izložbenih kataloga i drugih izložbenih publikacija, preslikama izložbenih plakata ili pak napisa iz novina i dnevnog tiska. Popratni je tekst potkrijepljen bogatim bilješkama. U prilozima je bibliografija novinskih tekstova objavljenih o izložbenim događanjima te izabrana literatura. Drugi dio publikacije čini kataloški popis 340 jedinica i 26 muzejskih predmeta. Tekst je napisan usporedno na tri jezika - hrvatskome, talijanskome i engleskome.

Objavljivanjem knjige „Ranosrednjovjekovni kameni spomenici u Arheološkome muzeju u Splitu“ autor Ante Piteša, muzejski savjetnik i voditelj Srednjovjekovne zbirke, odgovorio je na potrebu novog revidiranja fundusa ranosrednjovjekovne kamene plastike iz splitskoga Arheološkog muzeja dodatnim podacima o provenijenciji spomenika te novim interpretacijama. Neki su od spomenika prvi put cjelovito objavljeni, poput kamenih ulomaka iz Šuplje crkve u Solinu, pronađenih još 1931. godine. Katalog muzejske zbirke u uvodnom dijelu donosi tekstove Ante Piteše o Zbirci, njezinoj građi i skupljanju kroz povijest Muzeja. Predstavljeni su zvonik i spolije katedrale sv. Dujma u gotičko vrijeme i u doba baroka te spomenici splitskih klesarskih radionica koji se čuvaju u Arheološkome muzeju u Splitu. Kataloški dio, koji čini veći dio publikacije, podijeljen je prema lokalitetima pronalaska zastupljenih spomenika. Kataloškim podacima, opisnim tekstom i ilustracijom u boji detaljno je opisano 168 spomenika. Tekst cijele publikacije napisan je dvojezično, na hrvatskome i engleskom jeziku, a u prilogu je objavljena i opsežna bibliografija.