Etnografski muzej Dubrovnik posjeduje zbirku s više od 2 500 predmeta dar učiteljice Jelke Miš, koja je time omogućila njegovo osnivanje kao Etnografskog odjela dubrovačkoga Narodnog muzeja 1932. g. Etnografska ostavština Jeke Miš sastoji se od zbirke narodnih nošnji s područja Dubrovnika, Hrvatske i susjednih zemalja, originalnih fragmenata veza te od preko 1 000 različitih uzoraka veza tradicijskoga ruha. Svoju je bogatu zbirku počela skupljati kao mlada učiteljica prikupljanjem konavoskih veziva i nošnji 1895. g. u Konavlima, a na svojim je putovanjima kroz regiju nastavila prikupljati narodna veziva. Jelka Miš izrađivala je skice i tehničke crteže, a od svoje učiteljske plaće otkupljivala je etnografski građu na terenu. Svoju ljubav prema baštini prenosila je i na svoje učenice u Ateljeu za narodno vezivo koji je vodila u svojemu domu u Dubrovniku. Autorica izložbe na kojoj je predstavljen dio Jelkine ostavštine kustosica je Branka Hajdić, koja je ujedno i autorica teksta popratnoga kataloga. U njemu je detaljno opisan život i rad Jelke Miš te njezina Zbirka narodnih nošnji, dijelova nošnji i fragmenata vezova. Katalog je bogato opremljen ilustracijama u boji te popraćen kataloškim popisom 53 jedinice. Tekst kataloga objavljen je usporedno na hrvatskome i engleskom jeziku, a u prilogu je i popis literature.

Katalog izložbe "Josip Berner i Dubrovnik: od Jaroslawa do Jasenovca" govori o fotografu koji je živio u Dubrovniku u prvoj polovici 20. stoljeća i atmosferi toga vremena, no nešto sivijoj no što je uobičajeno kada se "slika" taj inače najopjevaniji grad na Jadranu. Na fotografijama se pojavljuju zanimljiva lica, interesantna imena ljudi u potpisima ispod slika, figure muškaraca i žena odjevenih u građanska odjela kakva su se tada nosila u svim većim gradovima Europe, te nekoliko manje poznatih veduta samoga Dubrovnika. Fotografije djeluju kao kronike ugodnoga građanskog života koji se dvadesetak i više godina prije Drugoga svjetskog rata živio u tom gradu. Međutim, prava vrijednost ove knjižice nisu fotografije otisnute sivim tonovima, bez briljantnosti detalja, uglavnom ne veće od prave poštanske marke iz serije jadranskih gradova, već njezin tekst. Ona oštrina detalja najboljeg objektiva, koju ne nalazimo u ovako otisnutim Bernerovim fotografijama, dat nam je u preciznom i detaljnom tekstu Vesne Delić-Gozze. Opisujući život i sudbinu poljskog Židova koji dolazi u Dubrovnik, gdje stvara karijeru fotografa i uspješnog trgovca, autorica Vesna Delić-Gozze u fusnotama teksta navodi i velik broj zamolbi, rješenja, prijava i sličnih administrativnih dokumenata pronađenih u dubrovačkim i drugim arhivama koji oslikavaju Dubrovnik Bernerova vremena. Ti tekstovi ujedno "fotografskom točnošću" istinito i hladno, bez proznih dramatskih preuveličavanja, govore o sudbinama pojedinca u raznim društvenim sustavima. (L.D.T.)