U povodu obilježavanja 150. obljetnice rođenja Nikole Tesle 10. srpnja 2006. otvoren je stalni muzejski postav u rodnoj kući Nikole Tesle u Smiljanu. Stalni postav ostvarili su Hrvatski povijesni muzej (Matea Brstilo-Rešetar) i Tehnički muzej u Zagrebu (viši kustos Renato Filipin). Popratni vodič opisuje sadržaje iz stalnog postava kojima se slikom, riječju i zvukom nastojao predočiti životni put i genijalni um velikog izumitelja Nikole Tesle (Smiljan, 1856. - New York, 1943.). Osim vremenske lente Teslina života, ilustrirane dokumentarnim fotografijama i presnimcima arhivskoga i dokumentacijskoga gradiva, vodič sadržava tekstove koji donose kratku povijest Teslina zavičaja te krajolik Tesline duhovne i intelektualne iznimnosti. Navedeni su najznačajniji izumi Nikole Tesle koji su stvorili uvjete za elektrifikaciju svijeta sustavom višefazne izmjenične struje, rad Teslinih laboratorija, njegovi posljednji izumi, pisma, odlikovanja i počasti.

Hrvatski povijesni muzej već desetljećima sustavno predstavlja svoj bogati fundus publicirajući «Kataloge muzejskih zbirki». Trideset osmi u nizu posvećen je sakralnom kiparstvu. Autorica kataloga i izložbe je voditeljica Zbirke mr. sc. Snježana Pavičić. U nekoliko poglavlja opisala je sadržaj Zbirke koji se prvi put objavljuje, zanimljive okolnosti nabave predmeta te dala iscrpnu ikonografsku i tipološko-stilsku analizu skulptura. Opisala je restauratorske i konzervatorske zahvate na predmetima te analizu strukture drveta od kojih su izrađeni. Kataloški dio s iscrpnim opisom 70-ak kiparskih djela sakralne tematike predstavlja građu prema grupama: «Anđeli», «Marijanski prikazi», «Kipovi svetaca», «Prikazi Krista», «Reljefi sa svetačkim prizorima i kalupi za crkvena zvona», «Dijelovi oltara i crkvenog namještaja», «Oltari». Katalog završava popisom literature i kazalom, a svi su tekstovi bogato ilustrirani fotografijama u bojama svih predstavljenih djela i njihovih detalja. (V.P.)

Godina 1971. jedna je od prijelomnih godina u kojoj je simbolički sažeto iznimno dinamično razdoblje hrvatske suvremene povijesti, danas opće poznato pod nazivom Hrvatsko proljeće. Riječ je o reformnom pokretu u kojem se prvi put otvoreno, slobodno i masovnije izražavalo nezadovoljstvo hrvatskih građana položajem Hrvatske u tadašnjoj višenacionalnoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. Tražila se veća samostalnost Hrvatske, nacionalna ravnopravnost u jeziku, gospodarstvu i kulturi. Tri glavna nositelja hrvatskog reformnog pokreta bili su reformno krilo Saveza komunista Hrvatske, Matica hrvatska i studentski pokret. Oni nisu imali zajednički program i unutar njih samih očitovale su se razlike i događala razmimoilaženja u pristupu i metodama, dok ih je opći hrvatski nacionalni interes sve ujedinjavao. Vidljivo obilježje pokreta bilo je isticanje hrvatskog identiteta i kulture u gotovo svim segmentima društva, uz veliku podršku javnosti. Vrhunac, a ujedno i dramatičan kraj, pokret je doživio upravo 1971., kada započinje dugogodišnje razdoblje „hrvatske šutnje“. Represivni aparat jednopartijske diktature s Josipom Brozom Titom na čelu surovo se obračunao s njegovim nositeljima. Dvadeset godina poslije, proljećari, tj. nosioci hrvatskoga reformnog pokreta sudjelovali su u ostvarivanju potpune hrvatske samostalnosti, a njihova nastojanja s početka sedamdesetih godina 20. st. također su utkana u taj proces. Izložba sadrži šest kronološko – tematskih cjelina. Uz uvodni pregled događaja do 1971. pod nazivom „Neka bude živost …“, u četiri glavne izložbene cjeline donosi se kronološki slijed zbivanja kroz 1971. godinu i to putem djelovanja triju skupina oko kojih se pokret stvarao – reformista, matičara i studenata. Cjeline nose simbolične nazive po godišnjim dobima, koja više simbolički nego strogo kalendarski, odgovaraju razvojnim fazama samog reformnog pokreta. Širi kontekst vremena donosi se pregledom općedruštvenih zbivanja u zemlji i svijetu. Posljednja cjelina pod nazivom „Čuvanje nade“ upućuje na posljedice sloma pokreta te sadržava sjećanja svjedoka vremena i njihovih obitelji na „sedamdesetprvu“ i to 50 godina poslije. Hrvatski povijesni muzej kao ključna nacionalna baštinska ustanova, izložbu o prijelomnoj 1971. godini uključila je u svoju kontinuiranu stručnu i izložbenu djelatnost u obradi značajnih tema iz hrvatske povijesti ne predviđajući okolnosti u kojima se Muzej zatekao nakon posljedica potresa, zbog kojih do daljnjeg nije u mogućnosti djelovati u vlastitom prostoru. (preuzeto sa: https://www.hismus.hr/hr/novosti/aktualno/izlozba/izlozba-sedamdesetprva/)

Katalog - mapa uz povijesnu izložbu Hrvatskog povijesnog muzeja o višestoljetnom postojanju i razvoju Hrvatskog sabora. Koncepcija izložbe poštuje kronološki slijed od 13. stoljeća do današnjih dana. Unutar vremenskih okvira pojedinih stoljeća prikazane su teme važne za razumijevanje djelokruga rada Hrvatskog sabora u prošlosti. Prezentirani su rezultati rada i istraživanja povjesničara, arhivista i muzealaca. Uz tekstove N. Budaka, Z. Janeković Romer, N. Moačanin i N. Stančić, katalog sadrži popis i opis 214 kataložnih jedinica te 65 reprodukcija u bojama.

Katalog izložbe održane u Hrvatskom povijesnom muzeju (od 18. studenog 1999. do 15. svibnja 2000.) kao doprinos obilježavanju 300. obljetnice od mirovnog ugovora potpisanog između koalicije kršćanskih zemalja Svete lige i Turskog Carstva u Srijemskim Karlovcima 21. siječnja 1699. godine. Osnovna tema izložbe je prikaz povijesnog događaja u civilizacijski određenom prostoru i vremenu i povijesnom kontekstu. Obuhvaćeno je razdoblje od početka Velikog rata za oslobođenje 1683. do razgraničenja između Turske i zemalja Svete lige 1702. godine. Autorica izložbe i teksta kataloga nadalje navodi da izložba nudi sažet pregled dugotrajnih kulturnih utjecaja i društvenih pojava koje su oblikovale vrijednosti, svjetonazore i način života u Hrvatskoj tijekom 17. stoljeća i u prvim decenijama 18. stoljeća. Katalog sadrži 313 kataloških jedinica, reprodukcije izložaka te opsežan popis literature i kazala osobnih imena i zemljopisnih pojmova.