Tiskano povodom 23. edukativne muzejske akcije na temu "Lađa", uz izložbu "Nedostupna baština - tajne čuvaonice Hrvatskog povijesnog muzeja". (preuzeto s publikacije)

Tiskano povodom 23. edukativne muzejske akcije na temu "Lađa", uz izložbu "Nedostupna baština - tajne čuvaonice Hrvatskog povijesnog muzeja". (preuzeto s publikacije)

Hrvatski povijesni muzej (HPM) u Zagrebu objavio je opsežan katalog "Portreti u Zbirci grafika Hrvatskog povijesnog muzeja" kao 43. knjigu edicije Kataloga muzejskih zbirki HPM-a te time nastavio višegodišnji kontinuitet objavljivanja muzejskih zbirki, uz poštovanje muzeoloških standarda te visoku kvalitetu teksta i popratnih ilustracija. Autorica kataloga je mr. sc. Marina Bregovac-Pisk, muzejska savjetnica i voditeljica Zbirke slika, grafika i skulptura HPM-a. Uvodnim, dvojezičnim tekstovima autorica je predstavila građu Zbirke grafika, povijest njezina prikupljanja te značajnije darovatelje. Posebno je istaknula da je, "u duhu ideje osnivača Narodnog muzeja", Zbirka prikupljana ponajprije prema kriteriju povijesnoga i vezanosti za hrvatsku povijest, a tek onda prema likovnom značenju građe. Zbirka grafika počela se oblikovati početkom 20. st. i trenutačno ima oko 5 000 primjeraka. Najveći dio Zbirke čine portreti (2 000 primjeraka),izrađeni različitim tehnikama od druge polovice 16. st. do sredine 20. st., a djelo različitih autora. Ti su portreti izvor raznovrsnih povijesnih i povijesno-umjetničkih informacija koje je autorica detaljno istražila i navela u kataloškom dijelu, što čini katalog iznimno zanimljivim štivom za čitatelje različitih interesa. Kataloški dio na 500 stranica donosi iscrpne opise 1 350 kataloških jedinica složenih abecednim slijedom prezimena prikazanih osoba. Svaka kataloška jedinica donosi i podatke o godinama života portretirane osobe, njezin opis te sve dostupne prikupljene podatke, kao i podatke o autoru, mjestu i vremenu izrade portreta, tehnikama, mjerama, signaturama te stanju slika. Navedeni su i podaci o načinu nabave i inventarnom broju te korištena literatura, a svaki je portret popraćen i ilustracijom u boji. Cjelovitost i visoku razinu profesionalne izrade kataloga upotpunjuje popis važnijih izdanja, popisa serija te većih donacija grafičkih listova i mapa s portretima koji prethodi kataloškom dijelu, kao i popratni prilozi s biografskim podacima zastupljenih autora, popis navedene i korištene literature, kazalo osobnih imena te kazalo zemljopisnih pojmova.

"Priručnik za oblikovanje podataka za osnovne elemente opisa povijesnih zbirki" rezultat je iskustva prikupljenoga tijekom terenskog rada na matičnoj djelatnosti Hrvatskoga povijesnoga muzeja u sklopu kojega su održane i dokumentacijsko-informatičke radionice o vođenju primarne muzejske dokumentacije te radionice o standardizaciji pojmovnika za obradu muzejskih predmeta u povijesnim i kulturno-povijesnim zbirkama. Autorice Priručnika - viša dokumentaristica Jelena Balog Vojak i viša informatičarka Zdenka Šinkić – nastojale su „pružiti pomoć prilikom računalne obrade (katalogiziranja) muzejske građe ponajprije u povijesnim muzejima i zbirkama.“ Na tridesetak stranica Priručnika, krako, jasno i precizno, sadržaj je grupiran u šest poglavlja: 1.Uvod; 2. Muzejska dokumentacija; 3. Računalna obrada muzejske građe; 4. Kontrolirano nazivlje – tezaurusi; 5. Predmet opisa; 6. Elementi opisa. Dok su prva dva poglavlja uvodnog, informativnog karaktera, već se u trećem donose definicije i praktične preporuke imajući u vidu, kako naglašavaju autorice, odgovornost muzejskih djelatnika koja se prvenstveno očituje u oblikovanju podataka koje unose u svoje baze podataka. Uz temu tezaurusa donosene su njegove definicije, opis osnovne strukture i svrhe kao i bitna napomena kako je to jedno od gorućih i kompleksnih pitanja u hrvatskoj muzejskoj zajednici. Govoreći o predmetu opisa autorice su naglasile kako muzejski djelatnici svoja primarna stručna znanja trebaju oblikovati u informacije za korisnike, postojeće i one buduće. Najdetaljnije je obrađeno poglavlje posvećeno elementima opisa od kojih su neki ključni za registraciju zbirki kao kulturnoga dobra. To su: vrsta/naziv; naslov; stvaratelj i uloga; mjesto nastanka/nabave; materjali; tehnike; mjere; broj komada/komponenti; stanje; oblik nabave; smještaj. Uz opis svakoga od navedenih elemenata opisa navedeni su i primjeri s popratanim ilustracijama u boji iz fundusa Hrvatskoga povijesnog muzeja što daje dodatnu kvalitetu sadržaju Priručnika. Priručnik se temelji na hrvatskoj muzejskoj legislativi, ICOM-ovom etičkom kodeksu za muzeje te međunarodnim smjernicama i domaćoj stručnoj literaturi koja je navedena u prilogu Priručnika. (Snježana Radovanlija Milesunić)