Likovna monografija istarskog umjetnika /akademskog slikara Harija Ivančića, poput retrospektivne izložbe održane u prostorima Muzeja od 16. 12. 2022. do 29. 01. 2023., nastala je kao rezultat istraživanja, vrednovanja i samonametnute potrebe za novim, sadržajnijim i kompleksnijim iščitavanjem umjetnikova opusa i njegovim cjelovitim predstavljanjem. Obuhvaćajući razdoblje od posljednja tri desetljeća (1989. – 2022.)., oba formata razotkrivaju umjetničku osobnost koja daleko od vreve regionalnih i nacionalnih umjetničkih žarišta, u istarskom Buzetu, predano, postojano i kontinuirano gradi svoj likovni jezik, svoju formu i izričaj, svoj odnos sa slikarskom tradicijom i umjetnosti uopće zadobivajući time svoje zasluženo mjesto i u programskim linijama Muzeja suvremene umjetnosti Istre / Museo d'arte contemporanea dell'Istria.” Izložba kao vremenski (ali ne i sadržajno – iskustveni), ipak limitirani format, a monografija kao trajni dokument, pridonose kontekstualizaciji Ivančićeva opusa unutar korpusa regionalnog i nacionalnog suvremenog slikarstva i suvremene umjetnosti uopće, prateći njegov rad od samih početaka do danas. Autorica monografskog teksta, uvažena povjesničarka umjetnosti i likovna kritičarka, viša znanstvena suradnica na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu, dr.sc. Ivana Mance Cipek, u cijelosti je opravdala dano joj povjerenje, te kroz dobro promišljen i koncepcijski razrađen pristup Ivančićev opus sagledala dvojako. Iščitavanjem svih osobitosti, stalnosti i mijena Ivančićevih razvojnih faza definiranih serijama i ciklusima, njihovim postavljanjem u vremenski slijed i kontinuum, ogolila je samu srž Ivančićeva umjetničkog istraživanja i dala priliku za njegovu revalorizaciju. Dovodeći u vezu Ivančićevo djelo sa tradicijom modernog pejzažnog slikarstva i mogućnostima njegovog postojanja u suvremenim umjetničkim datostima kao i donoseći uvid u ranija tumačenja umjetnikova opusa, dala je trajni i vrijedan doprinos razumijevanju likovnog puta ovog istarskog umjetnika. Publikacija na gotovo 350 stranica obiluje vrijednim reprodukcijama, bibliografijom, popisom izložbi i umjetnikovim životopisom te predstavlja zaokruženu cjelinu koja iako posvećena rasvjetljavanju autorova opusa, što joj je dakako i primarni cilj, doprinosi i boljem razumijevanju slikarskog medija predstavljajući ujedno i primjer dobre prakse istraživačko znanstvene interpretacije.” (Ketrin Milićević Mijošek) Preuzeto sa: http://www.msu-istre.hr/repozitorij-novosti/novosti-prikaz/?tx_ttnews%5BbackPid%5D=58&tx_ttnews%5Btt_news%5D=102&cHash=2ff207326c01861887a3d61a32b038cb

Nove tendencije, kao najvažniji umjetnički pokret iz druge polovine 20. st. kojem je izvorište i sjedište bilo u Zagrebu, nije se događao samo u nas, a odjeci su bili još dalekosežniji – utjecaje i tragove moguće je pratiti do danas. Stoga smo za knjigu skupine autora u povodu 60 godina Novih tendencija odabrali tekstove prije neprevedene i/ili neobjavljene na hrvatskom jeziku. Knjiga donosi više od 250 dokumentarnih fotografija na kojima su reproducirani umjetnički radovi, događanja, otvorenja i katalozi izložbi, odabrane stranice časopisa BIT international te kultne preslike prvih pisama, tipkanih na pisaćem stroju. Nove tendencije iz temelja su promijenile suvremenu umjetnost i njezino poimanje, uvele su pojam programirane umjetnosti te afirmirale kompjutorsku umjetnost, pomaknule granice percepcije i interakcije promatrača, proširile ideju djelovanja umjetničkih kolektiva afirmirajući prije svega umjetnost kao društveno odgovornu praksu. (preuzeto sa: https://shop.msu.hr/trgovina/nove-tendencije-60-godina-poslije/)

Knjiga donosi sadržajnu sintezu koja govori o Otti Berger i Andoru Weiningeru, ali i o značajnim zavičajnim kulturnim korijenima koji su bitno utjecali na opuse tih umjetnika svjetskoga glasa, dizajnera s našeg Banskog brda. Stvaranje knjige počelo je 2013. godine, a 2015. zaključena je i pripremljena za tisak, i veliko mi je zadovoljstvo da ju sada, zahvaljujući Gradu Osijeku i Udruzi "Breza", konačno držimo u rukama i s ponosom predstavljamo - rekla je Tünde Šipoš Živić, jedna od autorica i urednica knjige, inače kustosica Etnografskog odjela Muzeja Slavonije Osijek, koja je povezala izvore građe iz MSO-a i istraživački rad Saveza mađarskih udruga sa sjedištem u Belom Manastiru (...) Knjiga "Dizajneri sa Zlatnog brda - od Mons aureusa do Bauhausa" svjetlo dana ugledala je zahvaljujući inicijativi Grada Osijeka da se uključi u projekt EU "Novi europski Bauhaus" te njegovu projektnom partneru, Udruzi za rad s mladima "Breza", odnosno njezinu nastojanju da osnuje kulturni centar Otti Berger u Zmajevcu. "Novi europski Bauhaus" ekološki je, gospodarski i kulturni projekt usmjeren na sjedinjavanje komponenti dizajna, održivosti, dostupnosti, cjenovne pristupačnosti i ulaganja s ciljem provođenja Europskog zelenog plana. Njegove su temeljne vrijednosti održivost, estetika i uključivost. (preuzeto sa: https://www.glas-slavonije.hr/475831/5/Berger-i-Weininger-iz-Baranje-bili-su-vazni-za-Bauhaus)

Katalog izložbe održane 27.4. -15.8. 2021. u Muzeju suvremene umjetnosti (podatak iz impresuma)