Nakon izložbe "Moderna arhitektura Rijeke (1918. - 1945.)" koja je održana 1996. godine u Rijeci i Zagrebu, riječka Moderna galerija nastavlja trilogijski projekt "Arhitektura i urbanizam Rijeke (1867. - 1945.)" izložbom i katalogom "Arhitektura secesije u Rijeci". Izložba je održana od 11.12. 1997. do 28.2. 1998. u Modernoj galeriji Rijeka u vrijeme kada se u svijetu obilježavalo stotinu godina od utemeljenja bečke secesije. Opsežan katalog u dva sveska - prvi s tekstovima istaknutih stručnjaka (B. Valušek, D. Glavočić, M. Pozzetto, A. Hadik, O. Magaš, N. Ivančević, N. Palinić, J. Rotim-Malvić, D. Juretić, M. Bradanović) i drugi svezak s Katalogom objekata u Rijeci i na Sušaku te Bibliografijom graditelja i Bibliografijom.

Društvo povjesničara umjetnosti Rijeke, Istre i Hrvatskoga primorja u Rijeci nastavilo je u svojoj novopokrenutoj ediciji "Povjesničari umjetnosti" objavljivati monografske prikaze i bio-bibliografije istaknutih povjesničara umjetnosti Nakon prve objavljene knjige o Vandi Ekl (autorice Branke Arh), Društvo je drugu knjigu posvetilo dr. sc. Borisu Vižintinu (1921.-2001.), renomiranome povjesničaru umjetnosti, likovnom kritičaru i ravnatelju Moderne galerije u Rijeci (današnjeg Muzeja moderne i suvremene umjetnost - MMSU). U predgovoru knjige istaknuto je da Vižintin, uz dr. sc. Vandu Ekl, dr. sc. Branka Fučića i dr. sc. Radmilu Matejčić, čini četverolist najzaslužnijih povjesničara umjetnosti nakon Drugoga svjetskog rata u Rijeci i u Hrvatskome primorju. To potvrđuje i tekst autorice mr. sc. Daine Glavočić, više kustosice MMSU. U knjizi donosi Vižintinov radni životopis, koji započinje školovanjem i obrazovanjem, a završava tek Vižintinovom smrću. Opisuje njegovu ranu likovnu kritiku, sjajnu karijeru muzealca u riječkoj galeriji, kojoj je ravnateljem od 1951. do 1988., njegov muzejsko-galerijski i edukativni stručni rad, bogato publicističko djelovanje te znanstveni rad. Pozornost je pridala i njegovu radu na riječkome Salonu, po kojemu je Moderna galerija postala poznata i izvan granica ondašnje Jugoslavije, te likovnoj manifestaciji Biennale mladih umjetnika Jugoslavije. U prilog Vižintinovoj iznimno bogatoj djelatnosti ide i popis nagrada koje je dobio te opsežna bibliografija radova. Knjiga donosi i Vižintinovu biografiju koja je, kao i cijela knjiga, ilustrirana nizom dokumentarnih crno-bijelih fotografija.

Izložba riječke slikarice Božene Vilhar uz Međunarodni dan muzeja u sklopu aktualiziranja problema sakupljanja, obrade, čuvanja i prezentacije lokalne umjetničke baštine.