Na izložbi (Muzej grada Zagreba, travanj - svibanj 2000.) i u popratnom katalogu (u papirnom i elektroničkom izdanju na CD-ROM-u), autorica izložbe Željka Kolveshi predstavila je mali segmet iz opsežnog opusa slikarice Anke Krizmanić (1896. - 1987.) - pedeset radova mape "Zagreb" koju je Muzej grada Zagreba otkupio od slikarice 1984. godine. Crteži su nastali u razdoblju od 1918. do 1937. godine, a većina za vrijeme slikaričinog boravila u Jurjevskoj ulici po čemu izložba i dobiva ime "Slikana kronika iz Jurjevske ulice". Ž. Kolveshi u uvodnim tekstovima kataloga daje pregled grafičkih mapa grada Zagreba, svoja sjećanja na susrete sa slikaricom kao i njezin životopis. Uz opis mape Zagreb (datacija, motivi) sadržane su i kataloške jedinice s reprodukcijama. Priložena je i dokumentarna građa (fotografije, nacrti) iz života Anke Krizmanić i Gornjeg grada u kojemu je živjela.

Istog dana, istog sata, nakon sto godina otvorena je prigodna izložba kojom je obilježena stoljetnica Muzeja grada Zagreba (7. prosinca 2007. u 18 sati). Muzejska savjetnica Željka Kolveshi autorica je izložbe i popratnog kataloga kojima je Muzej predstavio svoju povijest, rad i djelatnike svojemu gradu i publici. Osnovna idejna koncepcija izložbe bila je predstavljanje dijaloga što ga je Muzej vodio i vodi sa svojim gradom. Katalog izložbe, uz uvodne tekstove, donosi građu u tri poglavlja, prateći koncepciju izložbe: I. Muzej grada Zagreba tijekom 20. st.; II. Uz 100-godišnjicu Muzeja grada Zagreba - nepoznanice; III. Muzej grada Zagreba 1907.-2007. Prvi tematski blok obrađuje povijesni rast i razvoj Muzeja od njegova otvorenja do novoga stalnog postava 1997./98. godine. U drugom su bloku izdvojene nepoznanice, tj. nepoznati i neizlagani muzejski predmeti, a treći blok donosi 100 podataka, događanja i informacija uz sto godina Muzeja. Sve tri tematske cjeline donose kataloške popise izložaka i njihove popratne ilustracije.

Povodom šeste zajedničke edukativne akcije muzeja i galerija grada Zagreba sa zajedničkim nazivom u 2001. godini "Jačajmo se: izložbe o tjelovježbi i športu", održane uz Međunarodni dan muzeja, Muzej grada Zagreba priredio je izložbu i katalog "Tragom davnih zagrebačkih igrališta". Autorice izložbene koncepcije Vesna Leiner i Željka Kolveshi predstavile su povijest sporta i sportskih objekata u gradu Zagrebu. Preklapanjem sličica iz prošlosti i sadašnjosti ostvarena je vizualna slika urbanog razvoja grada, ali i dočarana njegova negdašnja vizura.

Nakon izložaba Zagreb, kak imam te rad (Muzejsko-galerijski centar, Zagreb, 1994.) i Ikonografija grada u hrvatskom slikarstvu prve polovice 20. stoljeća (Moderna galerija, 2010.), grad Zagreb je ponovo bio tema jedne likovne izložbe. Ovaj put u izložbenoj koncepciji Željke Kolveshi, umirovljene muzejske savjetnice i dugogodišnje voditeljice Zbirke slikarstva, grafike i primijenjene grafike Muzeja grada Zagreba. Nakon četiri desetljeća njezina stručnoga rada i „suživota“ s predmetima iz Zbirke, na oproštajnoj izložbi održanoj u 2019. godini Zagreb - Grad. Ljudi. Život , Kolveshi je predstavila pomno izabrane predmete koji svjedoče o kulturno-povijesnoj baštini grada Zagreba, bez pretenzija sveobuhvatnog prikaza kompleksnog fenomena, kao što je grad Zagreb, u likovnoj umjetnosti. Osim likovnih djela, tu su i karikature te efemerilije poput tiskanica, nacrta, oslikanih cimera. Autorica u zaključnome dijelu istoimenoga, popratnoga, monografskog kataloga izložbe, ističe: „Izborom heterogenih likovnih djela (u zbroju, na okupu) i istraživanje njihove provenijencije usmjerilo je interpretaciju na različite aspekte života i događanja tijekom 20. stoljeća u Zagrebu. Primjenom interdisciplinarne metodologije istraživanja željelo se naglasiti kulturno-povijesni aspekt, tj. višeznačnu muzealnu vrijednost likovnih djela.“ (Vizualne pripovijesti od kontekstualizacije do rekontekstualizacije u muzeju, str. 218.). Tako je uz svaki izloženi predmet objedinjen njegov primarni (izvorni) i sekundarni (muzejski) kulturno-povijesni kontekst, odnosno, dana je slika njegova značenja „(...) u zagrebačkoj mikrosredini nekad i danas, u vrijeme njihovog nastanka i izvornog korištenja i kasnije, nakon ulaska u zbirku Muzeja.“. Jer, kako je Kolveshi i citirala Susan Vogel kao moto na početnim stranicama kataloga: „Gotovo ništa od onoga što je izloženo u muzejima nije nastalo da bi se nalazilo u njima“. Katalog izložbe, objavljen u 2021. godini, prati autoričinu idejnu koncepciju i u strukturi sadržaja. Nakon uvodnoga poglavlja „O izložbi“ slijede tri velike cjeline koje donose male zagrebačke priče: „Zagreb – grad“; „Zagreb – ljudi“ i „Zagreb – život“. Neke od pričica prve cjeline su: Zagrebačke likovne vinjete; Jedan motiv, razni slikari, drugo vrijeme; Malo poznati slikari Zagreba, i dr. Među njima je i „Sanjkanje na Pantovčaku“ Naste Rojc, ulje na platnu nastalo za vrijeme njezina pohađanja privatne slikarske škole Otona Ivekovića u Zagrebu (1900.g.). Portret Janka Holjca s izrezbarenim grbom grada Zagreba na naslonu stolca, nastao u ulju na platnu Vlahe Bukovca iz 1910.; tri portreta Vladimira Lunačeka, uvijek s mašnom ili leptir kravatom; Olga Ključec, pastel zaljubljenoga Otta Antoninija koji svoju izabranicu vidi kao Pierrota; Šohajev portret Dobriše Cesarića iz 1943. godine darovan muzeju od Else Šohaj Cesarić – supruge Dobriše Cesarića i sestre Slavka Šohaja ... neki su od radova predstavljeni u drugoj tematskoj cjelini „Zagreb – ljudi“. Noćni život Ritz bara, popularnog lokala u Petrinjskoj ulici u crtežima nepoznatog portretista; satiričko kazalište „Jazavac“ i stolnjak iz kazališne kavana s ilustracijama Ice Voljevice; Grga i Pero – poznati likovi karikatura i komentatori zagrebačkih, ali i univerzalnih životnih tema; vizualni identitet zagrebačkih tvrtki na uplatnicama računa; oslikani cimeri kao živopisna obilježja na zagrebačkim ulicama u međuratnom razdoblju – neke su od tema treće cjeline. Svaki je izložak predstavljen ilustracijom i osnovnim kataloškim podacima te popraćen sažetim, informativnim tekstom koji objašnjava okolnosti njegova nastanka, način na koji je dospio u muzej, kontekst unutar kojeg je predmet bio dio svakodnevice prije njegova muzealiziranja te obveznim popratnim bilješkama s podatcima o izvorima. Sve navedeno pridonosi dojmu kod čitatelja kako pred sobom nema katalog izložbe već ilustriranu monografiju o gradu Zagrebu – njegovim ulicama, kvartovima i zgradama, ljudima koji su u njemu živjeli i o tome kako su živjeli. U prilozima kataloga je popis izvora i literature, zaključni tekst autorice te kataloški popis izložaka. Recenzenti knjige bili su dr. sc. Marina Bregovac Pisk, muzejska savjetnica u mirovini te muzealac i kustos Nikola Albaneže. (Snježana Radovanlija Mileusnić)

Poradi detaljnog interdisciplinarnog istraživanja svakog plakata – od njegove likovnosti i ikonografije, identificiranja tiskara do analiziranja i kontekstualiziranja povoda, odnosno društvenog događanja ili fenomena u čijoj službi je plakat objavljen, katalog ima karakter znanstvene monografije. Naravno da ona na svoj način – iz perspektive plakata kao medija komunikacije – govori o povijesti Zagreba od kraja 19. st. do početka onog 21. Istovremeno shvaćam ovaj tekst i kao reviziju i bitnu dopunu povijesti plakata u Hrvatskoj. U svakom slučaju, riječ je o primjeru koji dokazuje da je moguće strpljivim istraživanjem i kontekstualizacijom muzejske građe, odnosno plošnih i dvodimenzionalnih objekata koji toliko znaju namučiti i muzejske profesionalce i dizajnere izložaba, dobiti znanstveno relevantnu, a prosječnom čitatelju privlačnu muzejsku publikaciju. (iz recenzije dr. sc. Žarke Vujić)

Izložba «Diktati vremena - plakati od kasnih 1930-ih do ranih 1960-ih» održavala se potkraj 2003. godine u Muzeju grada Zagreba. Zahvaljujući istraživanjima autorice izložbe Željke Kolveshi, muzejske savjetnice u Muzeju grada Zagreba, javnosti su nakon dugo vremena opet otkriveni opus i ime tek malobrojnim znalcima povijesti modernog plakata poznatog autora Zvonimira Faista. Željka Kolveshi ujedno je i autorica pet priloga u popratnom katalogu koji govore o plakatima Zvonimira Faista u sklopu hrvatskoga primijenjenoga grafičkog oblikovanja, kao i u umjetničkome i kulturnopovijesnom kontekstu vremena, a jedan od priloga donosi podatke o izložbama na kojima su izlagani plakati, a dan je i iscrpan katalog izloženih plakata. Zanimljivost ovog opsežnog kataloga jest serija tekstova suradnika na izložbi poput teksta arhitekta Željka Kovačića, autora likovnog oblikovanja o koncepciji izložbe i tekst informatičarke mr. sc. Maje Šojat-Bikić o tri na izložbi predstavljene multimedijske instalacije. Kao kuriozitet kataloga izložbe možemo još izdvojiti «Životopis u Fotoalbum: Život, rad / igra, djelo» u kojemu je zanimljivim izborom fotografija i dokumenata ispričan život Zvonimira Faista. Možda će čitatelji ovoga zanimljivog kataloga prvi put imati priliku saznati ime autora omota Franckove kave koji je ostao nepromijenjen već 50 godina. Katalog sadržava tekstualne priloge na hrvatskome i engleskom jeziku te opsežan ilustrativni materijal tiskan u boji. (L.D.T.)

Muzej grada Zagreba uz izložbu plakata Zvonimira Faista objavio je katalog na tiskanome i elektroničkome mediju. Katalog na CD-ROM-u objavio je sadržaje tiskanog izdanja obogativši ih multimedijskim sadržajima i mogućnošću izbora jezika (hrvatski ili engleski). Uvid u sadržaj omogućuje izbornik s tematskim rubrikama: "O koncepciji izložbe"; "Zvonimir Faist". Plakati su predstavljeni unutar nekoliko tematskih skupina: "Što smo gledali u kinu"; "Što se događalo"; "Što smo kupovali"; "Što smo proizvodili"; "Parole"; "Strani plakat". Svaki je od plakata predočen ilustracijom, kataloškim podacima i tekstualnim opisom. Faistovo stvaralaštvo i život prikazani su unutar rubrike "Zvučni album", koja sadržava dokumentarne fotografije, uz zvučne komentare samog autora, te rubrikom "Kratki slikopisi" s videosnimkama razgovora Faista i autorice izložbe Željke Kolveshi, muzejske savjetnice Muzeja grada Zagreba. Virtualna šetnja trajno dokumentira izložbeni postav i dočarava izložbenu atmosferu. Istraživanje filmskih baza podataka i računalne aplikacije za izložbu te pripremu materijala i scenarija za CD-ROM napravila je viša informatičarka Muzeja grada Zagreba Maja Šojat-Bikić, koja je ujedno odabrala i glazbu.