Kako prirediti dobar muzejski katalog ili vodič za djecu? Kakva je to - muzejska slikovnica? Učenje ili igra u muzeju? Koje su teme i motivi koje se koriste u muzejskim publikacijama za djecu i mlade? Koji su njihovi osnovni odgojni i obrazovni ciljevi i kako se oni mogu povezati sa osnovnoškolskim i srednjoškolskim obrazovnim programima? Zašto odabrati multimediju za objavljivanje muzejskih edukativnih sadržaja? Kako izraditi jednostavne i jeftine edukativne publikacije u „kućnoj radinosti“? U biblioteci Kako objaviti dobru muzejsku knjigu objavljena je druga knjiga s naslovom Muzejske publikacije za djecu i mlade. Nakon sjajno prihvaćene publikacije Što je muzejski katalog, koja detaljno obrađuje sadržajnu strukturu, specifičnu tematiku i izradu muzejskih kataloga, MDC/urednica Snježana Radovanlija Mileusnić donosi nam pregledan priručnik posvećen edukativnom nakladničkom korpusu muzeja kojemu je osnovna svrha edukacija korisnika kao jedna od temeljnih muzejskih djelatnosti. Muzejske publikacije za djecu i mlade zauzimaju značajno mjesto u muzejskom nakladništvu zbog svojih specifičnosti i namjena. Prema riječima urednice i dugogodišnje voditeljice specijalne muzeološke knjižnice MDC-a mr. sc. Snježane Radovanlija Mileusnić, edukativna izdavačka djelatnost muzeja jedna je od najzahtjevnijih dionica u izdavačkoj djelatnosti muzeja, ali istodobno i jedna od onih kojima se pridaje najmanje pozornosti. Stoga je MDC objavio knjigu u kojoj su autori tekstova, muzejski pedagozi i stručnjaci hrvatskih muzeja, nastojali definirati svrhu i namjenu muzejsko-edukativnih publikacija za djecu i mlade, predstaviti njihove osnovne vrste i specifičnosti te odrediti osnovne odrednice sadržajne koncepcije pojedinih vrsta edukativnih publikacija s obzirom na njihovu namjenu i dob korisnika. Uz odgovore na pitanja što, kako i zašto, knjiga nudi sistematični pregled edukativnih publikacija uz pregršt primjera i praktičnih savjeta, a svi su tekstovi potkrijepljeni bibliografskim bilješkama te bogatom ilustrativnom građom. Knjiga je popraćena i popisom literature o muzejskome edukativnom izdavaštvu te korisnim mrežnim izvorima, a čitkost olakšavaju poveznice i istaknute definicije. Muzejska edukativna publikacija, bilo tiskana bilo digitalna, vrlo je stručan i ozbiljan proizvod koji prelazi okvire marketinških aktivnosti. Iza svakog plakata, slikovnice, vodiča ili bookmarkera stoji poučni stav institucije. Iz recenzije Leonilde Conti. Publikacija Muzejskoga dokumentacijskog centra Muzejske publikacije za djecu i mlade iznimno je vrijedna publikacija utemeljena na iskustvima kompetentnih djelatnika muzejske struke, posebice muzejskih pedagoga, koji kumulaciju svojih teorijskih znanja, ali i praktična rješenja, nesebično prenose kolegama muzealcima, kao i onima koji će to tek postati. Iz recenzije mr sc. Elizabete Serdar. Iako je knjiga prvenstveno namijenjena muzejskim stručnjacima, za njome mogu posegnuti i oni iz širega kruga kulturnih institucija koji komuniciraju sa svojim mlađim korisnicima. Kao što je u Predgovoru naglasila ravnateljica MDC-a, Višnja Zgaga: ... ova će publikacija zasigurno inspirirati sve one koji nisu muzejski pedagozi, a u muzejima rade s djecom i mladeži te ih potaknuti na svježiji i maštovitiji pristup i dati im nov polet i kreativnu energiju. Muzejske publikacije za djecu i mlade druga je knjiga iz biblioteke Kako objaviti dobru muzejsku knjigu, serije priručnika iz muzejskog izdavaštva koju je pokrenuo Muzejski dokumentacijski centar (MDC). Biblioteka prati istoimeni ciklus radionica za stručno muzejsko osoblje, a prva knjiga u nizu bila je Što je muzejski katalog.

Uz obilježavanje jubilarne, 25. izložbe izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija, Muzejski dokumentacijski centar (MDC) u Zagrebu organizirao je međunarodni simpozij s temom "Muzej(i) (i) književnost(i) ", na kojemu su muzejski djelatnici i drugi baštinski stručnjaci, književnici, književni teoretičari i povjesničari razmatrali međusobne odnose muzeja i književnosti. Skup je održan 26. i 27. listopada 2006. godine u Muzeju "Mimara". Na poziv organizatora stručnog skupa, koji je prvi put u hrvatskoj muzeologiji nastojao sagledati književnu baštinu u muzejima i drugim baštinskim ustanovama, odazvalo se pedesetak stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva (iz Slovenije, Italije, Austrije, Mađarske, Rusije, Bosne i Hercegovine). Izlaganja 43 sudionika objavljena su u zborniku "Muzeologija" br. 43/44. Radovi su objavljeni unutar pet tematskih skupina stručnog simpozija ("U potrazi za književnikom";"Kako da naši književnici žive vječno"; "Oni su naši sugrađani"; "Književnik u novom ruhu"; "Književnost kao izazov"). Među njima su i radovi inozemnih sudionika koji su prvi put hrvatskoj stručnoj javnosti predstavili rad i fondove Muzeja Dostojevskog u Sankt Peterburgu, Rusija (Natalia T. Ashimbaeva i Vera S. Biron), Muzeja-imanja Lava Tolstoja u Jasnoj Poljani (Elena Petrova), Književnoga muzeja Petöfi u Budimpešti, Mađarska (Andrea Benkö), Muzeja Jamesa Joycea i Itala Sveva u Trstu, Italija (Erik Schneider i Riccardo Cepach), Književnoga muzeja Roberta Musila u Klagenfurtu, Austrija (Heimo Strempfl), Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine u Sarajevu (Mehdija Maglajlić i Nedim Mušović), Književne memorijalne zbirke Simona Gregoriča i Cirila Kosmača Tolminskoga muzeja u Sloveniji (Damjana Fortunat-Černilogar). Stručnjaci iz Hrvatske – muzealci, arhivisti i knjižničari – svojim su izlaganjima pridonijeli izgradnji mozaika jedinstvene baze znanja i podataka o hrvatskoj književnoj baštini. Teoretičari i povjesničari književnosti te povjesničari umjetnosti koji su se prilozima uključili u rad simpozija pridonijeli su interdisciplinarnom sagledavanju tematike. Svi su tekstovi u zborniku popraćeni sažecima na engleskome jeziku, a većina je i ilustrirana reprodukcijama u boji te popraćena bibliografskim bilješkama. Zbornik radova je recenziran (akademik Nedjeljko Frabrio i dr. sc. Mirna Willer), a predgovor potpisuje urednica "Muzeologije" Višnja Zgaga.