Kasnosrednjovjekovni nadgrobni spomenici zapadnoga dubrovačkog područja do ove studije nisu bili obrađeni iako je riječ o izrazito vrijednom prostoru, s brojnim lokalitetima. Riječ je o prostoru od Omble i Rijeke dubrovačke na istoku do Imotice i Bistrine na zapadu te od Elafita na jugu do granice s Bosnom i Hercegovinom na sjeveru. Studijom je obuhvaćen vremenski okvir od 13. do 15. stoljeća, a doneseni su osnovni podaci o stećcima i drugim kasnosrednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima. Analizirani su oblici i motivi, dat je topografski pregled lokaliteta te je kataloški obrađeno 296 najznačajnijih primjeraka.

Pod geslom „I mali gradovi mogu dati velike ljude. Njihov broj i vrsnoća nisu ni u kakvom omjeru s veličinom grada i brojem njihovih žitelja.“ grad Dubrovnik i Dubrovački muzeji obilježili su velikim izložbenim i popratnim izdavačkim projektom 400. obljetnicu rođenja Dubrovčanina Stjepana Gradića, homo universalisa na lokalnoj ali i međunarodnoj razini. Stjepan Gradić (Dubrovnik, 1613. – Rim, 1683.) školovao se u Dubrovniku, Rimu, Fermu i Bologni, stekavši zavidnu izobrazbu iz filozofije, teologije, obaju prava, matematike i poznavanja klasičnih i modernih jezika. Bio je član više dikasterija (ministarstava) Svete Stolice, glavni upravitelj prestižne Vatikanske knjižnice (kao treći stranac koji je obavljao tu službu), stručnjak za međunarodne odnose, pobornik europskog jedinstva unatoč svim razlikama među pojedinim državama, i nadasve znanstvenik. Izložbom održanom u Kneževom dvoru od 9. srpnja do 15. listopada 2013., Dubrovnik je nastavio obilježavanje obljetnica zaslužnih Dubrovčana započetu 2011. uz 300. obljetnicu rođenja Ruđera Josipa Boškovića (1711.-1787.). Izložbu o Stjepanu Gradiću prati vrlo bogat izdavački projekt koji uz vodiče kroz izložbu i edukativnu tiskanu i elektroničku građu obuhvaća i opsežnu monografsku publikaciju za koju su tekstove napisali i građu odabrali akademik Stjepan Krasić, mr. sc. Tonko Marunčić, akademik Nenad Vekarić, dr. sc. Vinicije B. Lupis, dr. sc. Gorana Stepanić, dr. sc. Katarina Horvat-Levaj, dr. sc. Vedrana Gjukić-Bender i dr. sc. Mijo Korade. Tekstovi su popraćeni ilustrativnom građom, kataloškim jedinicama izložaka te iscrpnim bibliografskim bilješkama i sažecima na engleskome jeziku. U prilogu je i Bibliografija o Stjepanu Gradiću koju je izradio Stjepan Krasić. Više o izložbi na muzejskim mrežnim stranicama Dubrovačkih muzeja (URL:http://www.dumus.hr/hr/kulturno-povijesni-muzej/izlozbe/stjepan-gradicotac-domovine/; datum pristupa: 5. srpnja 2014.).

„Sveti Vlaho u povijesti i sadašnjosti“ središnja je izložba Dubrovačkih muzeja u 2012. godini, koju je od 16. svibnja do 16. rujna moguće razgledati u Kneževu dvoru i žitnici „Rupe“. Izložba i prateći projekt su realizirani povodom obilježavanja 1040. obljetnice štovanja kulta sv. Vlaha u Dubrovniku te 140. obljetnice osnutka Dubrovačkih muzeja. Izložba „Sveti Vlaho u povijesti i sadašnjosti“ je središnji dio projekta Dubrovačkih muzeja čiji je cilj podići razinu svijesti o značenju Svetoga Vlaha u dubrovačkom kulturnom arealu, prezentirajući materijalno i nematerijalno kulturno naslijeđe koje Dubrovnik baštini zahvaljujući štovanju svoga parca, te povećati razinu prepoznatljivosti Svetoga Vlaha kao dubrovačkog nebeskog zaštitnika.

U povodu obilježavanja 1040. obljetnice štovanja kulta sv. Vlaha u Dubrovniku te 140. obljetnice osnutka Dubrovačkih muzeja kao središnja manifestacija Dubrovačkih muzeja u 2012. godini održana je izložba „Sveti Vlaho u povijesti i sadašnjosti“. Izložbom se nastojala podići razina svijesti o značenju svetog Vlaha u dubrovačkome kulturnom arealu prezentiranjem materijalnoga i nematerijalnoga kulturnog naslijeđe što ga Dubrovnik baštini zahvaljujući štovanju svoga sveca zaštitnika te povećati razina prepoznatljivosti svetog Vlaha kao dubrovačkoga nebeskog zaštitnika. U realizaciju izložbe bila su uključena sva četiri muzeja u sastavu Dubrovačkih muzeja (Arheološki, Kulturno-povijesni, Pomorski i Etnografski) te brojni istaknuti znanstvenici i vanjski suradnici. Izložba je popraćena i katalogom koji koncepcijom svojega sadržaja prati izložbenu prezentaciju. Naime, tri osnovna tematska poglavlja kataloga - „Kult svetoga Vlaha“, „Sveti Vlaho kao državni simbol“ i „Sveti Vlaho u umjetnosti“ odgovarala su trima segmentima zajedničke izložbe održane u žitnici Rupe i u Kneževu dvoru. Voditeljica projekta i ujedno urednica kataloga ravnateljica je Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać, a uredništvo u sastavu dr. sc. Vinicije B. Lupis, Pavica Vilać i mr. sc. Maja Nodari okupilo je tekstove 16 autora. Tekstovi su napisani usporedno na hrvatskome i engleskom jeziku, a popraćeni su bogatom i kvalitetnom ilustrativnom građom s izborom 339 izloženih predmeta iz fundusa Dubrovačkih muzeja te raznih institucija i pojedinaca posuditelja, najvećim dijelom iz dubrovačke biskupije. Interaktivnu prezentaciju izložbe moguće je vidjeti na mrežnim stranicama http://muzej-svvlaho.web4hr.net/ (datum pristupa: 8. travnja 2013.).