Katalog "Paolo Veneziano, stoljeće gotike na Jadranu i slikarstvo u ozračju Paola Veneziana" pratio je izložbu održanu u Klovićevim dvorima od 19. listopada do 28. studenog 2004. godine. Na njemu su, između ostalih, surađivali i Igor Fisković, Zoraida Demori Staničić, Boško Belamarić, Catarina Schmidt Arcangeli, Hans Belting. Svi su oni u svojim tekstovima pokušali osvijetliti slikarstvo XIV. st. na Jadranu, razdoblje između moćne romanike i blistave renesanse. Osmišljenim predstavljanjem slikarskog naslijeđa iz XIV. st. ispunjava se praznina između stvaralaštva jadranske Hrvatske s maticom Zapadne Europe. O slikaru Paolu Venezianu do XVIII. st. nije se mnogo znalo, a njegova su se djela pripisivala drugim majstorima. P. Veneziana, osnivača venecijanske škole, u prvi je plan istaknuo Laudedeo Testi tek 1909. u svojoj povijesti venecijanskog slikarstva. Katalog je popraćen iscrpnom bibliografijom i sjajnim reprodukcijama slika P. Veneziana i njegovih sljedbenika. (J.D.)

Nakon vrlo uspješne i zapažene izložbe "Tiha pobuna – najveći majstori njemačkog ekspresionizma", održane potkraj 2008. godine, Galerija Klovićevi dvori nastojala je izložbom "Strast i bunt" (6. rujna - 6. studenog 2011.) svojoj publici podastrijeti doprinose hrvatskih umjetnika stvaranju toga najvećeg pokreta u likovnoj umjetnosti na početku 20. stoljeća. Na izložbi se s oko tri stotine izložaka prvi put cjelovito valoriziraju i prezentiraju hrvatski dosezi ekspresionizma u svim umjetničkim izričajima – vrhunskim likovnim ostvarenjima slikarstva, skulpture, grafike i grafičkoga dizajna, arhitektonskim rješenjima te vrsnim književnim, kazališnim, filmskim i glazbenim djelima. Izložba je popraćena istoimenim katalogom čiji je urednik povjesničar umjetnosti prof. dr. sc. Zvonko Maković, ujedno i autor koncepcije izložbe te uvodnog teksta kataloga s naslovom "Umjetnost rođena iz kaosa". Cjelovitosti prikaza ekspresionizma u Hrvatskoj pridonijeli su renomirani autori tekstova zastupljenih u katalogu. Povjesničar Tvrtko Jakovina donosi povijesni, društveni i politički okvir u kojemu se razvijao ekspresionizam, Zvonko Maković opisuje likovnu scenu u kojoj se rađa i razvija ekspresionizam (tj. umjetnost "gole unutrašnjosti"), Lovorka Magaš opisuje revitalizaciju grafičkog medija, Jasna Galjer daje prikaz razvoja likovne kritike i umjetničkih časopisa, a Dragan Damjanović predstavlja odjeke ekspresionizma u arhitekturi. O ekspresionizmu u književnosti, u kojemu je taj smjer postigao svoje najviše dosege, pisao je Krešimir Nemec, o njegovu jakom odjeku na kazališnoj sceni Ana Lederer, o ekspresionizmu kao dominantnom obliku plesnog modernizma Maja Đurinović, o glazbi Eva Sedak, a o filmu Daniel Rafaelić. Drugi dio kataloga čini ilustrirani kataloški popis izložaka, a u prilozima je literatura.

Izložba „Tiha pobuna – najveći majstori njemačkog ekspresionizma“, na kojoj će se moći vidjeti 120 slika, grafika, crteža i skulptura, obuhvaća djela gotovo svih najznačajnijih umjetnika. Izložba „Tiha pobuna – najveći majstori njemačkog ekspresionizma“ ostvarena je u suradnji s njemačkom agencijom Arts koja djeluje pri galeriji Wolfgang Gmyrek u Düsseldorfu i koncipirana je upravo za prostor Galerije Klovićevi dvori. Predstavit će hrvatskoj publici djela poznatih ekspresionista posuđena za ovu prigodu iz brojnih muzejskih i galerijskih institucija – Berlina, Bonna, Dortmunda, Duisburga, Düsseldorfa, Heidelberga, Kassela, Krefelda, Mülheima, Münchena, Regensburga, Stuttgarta i drugih.