Katalog retrospektivne izložbe Jurja Dobrovića, koja se održavala u Gliptoteci HAZU od 22. ožujka do 15. travnja 2003. godine u Zagrebu, donosi zanimljiv pregled četrdesetogodišnjeg rada ovoga preciznog umjetnika opsjednutog bjelinom i čistoćom. Dvije su stvari odmah uočljive. Prvo, za Dobrovića se čini važnom gotovo utopijska postavka da je u ovome našem svijetu, bliže i dalje bijelo ipak moguće i da se za njega treba boriti makar nas sve u umjetnosti i životu uvjerava da je sivo i prljavo dugotrajnije. Druga, je prividni paradoks da jednostavno, gotovo nalik na spontanu dječju igru, raščlanjuje svoja geometrijska tijela, ali takovom savršenom egzekucijom i strpljivošću (koja je ipak daleko od one dječje), a koji danas ovo «slikarstvo» i cijeli opus čini posebnim. Pored preglednog teksta Ivice Župana (uključen i kompletni prijevod teksta na engleskom jeziku) i 120 kataloških jedinica radova predstavljenih na ovoj izložbi, a nastalih u razdoblju od 1962. do 2002. godine, ova publikacija donosi i niz važnih podataka - kratki životopis autora, popis samostalnih izložaba, bibliografiju tekstova o Jurju Dobroviću te gotovo osamdesetak crno bijelih fotografija koje su snimili Goran Vranić, Branko Balić, Boris Cvjetanović, Enes Midžić i sam autor. Oblikovanje kataloga potpisuje Dubravka Rakoci, a kompletan uspješno obavljen posao odradila je urednica Ariana Kralj. (Lada Dražin Trbuljak)

Nakon knjige „Tradicija i moderna“ Gliptoteka HAZU u svojoj je biblioteci „ArtisHistoria“ objavila drugu knjigu akademkinje, povjesničarke umjetnosti i likovne kritičarke, umirovljene profesorice zagrebačkoga Filozofskoga fakulteta dr. sc. Vere Horvat Pintarić „Kritike i eseji“. Knjiga donosi izbor 128 kritika, eseja i studija objavljenih od 1952. do 2002. godine, a počinje esejom o Honoreu Daumieru („Narodni list, 1951.) te završava nekrologom Vjenceslavu Richteru („Globus“, 2002.). Uvodni tekst napisao je povjesničar umjetnosti prof. dr. sc. Zvonko Maković, koji u knjizi vidi sumu autoričina bogatog spisateljskog i znanstvenog rada, ali je istodobno u nizu njezinih tekstova prepoznao temelje daljnjih autoričinih djela u sklopu istraživanja pojedinih umjetnika ili likovnih pokreta. „Kroz stotine napisanih i objavljenih tekstova, unutar vremenskog raspona od pola stoljeća, kroz sve mijene koje su se dogodile u umjetnosti i njezinoj povijesti, jasno se ovdje razaznaju teme koje bih nazvao okosnicom autoričina kritičarskog i znanstvenog stajališta.“ Na kraju knjige objavljen je opsežan intervju povjesničara umjetnosti prof. dr. sc. Ješe Denegrija s Verom Horvat Pintarić, koji je, prema Makovićevim riječima, ključan za razumijevanje njezinih objavljenih tekstova. Tekstovi su popraćeni ilustracijama u boji, a knjiga imenskim kazalom.