Mineraloško-petrografski odjel Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja (HPM-a) u Zagrebu priredio je 1999. godine izložbu o sigama, koja je do 2003. godine gostovala u gradovima Kninu, Karlovcu, Krapini, Šibeniku, Sisku, Varaždinu i Dubrovniku te u nekoliko inozemnih muzeja. Rad na izložbi rezultirao je i izradom ove publikacije čiji je autor Damir Lacković, kustos HPM-a. Na znanstvenopopularan način, uz niz kvalitetnih fotografija i crteža u bojama, autor je predstavio vrste, postanak i sastav siga, podzemne prostore krša u kojima nastaju, njihovu jedinstvenost i ljepotu (stalaktiti, stalagmiti, saljevi, koralodi, heliktiti, kristali itd.). U publikaciji je objavljen i katalog muzejske zbirke siga koja sadržava 232 inventirana primjerka, od čega je samo manji dio izložen u stalnom postavu Muzeja. Iako su prvi primjerci siga skupljeni već 1918. godine, Muzej je intenzivirao rad na skupljanju siga prije dvadesetak godina, a to se vezuje za podrobnija speleološka istraživanja hrvatskog krša. U katalogu su dani podaci o tipu, mineralnom sastavu, nalazištu i veličini uzorka siga te njihov inventarni broj. Muzej je ovom publikacijom pridonio educiranju javnosti o sigama, što je jedan od najučinkovitijih oblika njihove zaštite u prirodnom okolišu.

Novi katalog prirodoslovne tematike Superorganizam – snage života socijalnih kukaca izdan je povodom postavljanja istoimene izložbe otvorene do 30. prosinca 2020. godine u prostorijama Hrvatskog prirodoslovnog muzeja. Autorice dr. sc. Iva Mihoci i dr. sc. Martina Podnar Lešić čitateljima i posjetiteljima približavaju svijet "najkompleksnijeg biološkog fenomena". Superorganizam definiran je kao "usko povezana kolonija jedinki iz porodica pčela, osa, mrava i termita, koja se odlikuje složenom komunikacijom, jedinstvenom podjelom rada i ponekad altruističnom suradnjom, a predstavlja jednu od osnovnih bioloških organizacija". U uvodnom dijelu kataloga pojašnjavaju se pojmovi poput genotipa, fenotipa, epigenoma i drugih stručnih termina ključnih za razumijevanje razvoja i života zajednica "društvenih kukaca". Predstavljena je i osnovna podjela na „kaste“, odnosno uloge pojedinih jedinki (radnici, vojnici, kraljevi i kraljice) unutar hijerarhijske strukture zajednica mrava, osa, pčela i termita. Glavnina teksta sadržana je u četiri poglavlja, a svaki je posvećen jednoj od spomenutih vrsta životinja. Prvo poglavlje obrađuje genetski sastav i socijalnu organizaciju kolonija mrava, njihovo funkcioniranje u ekosustavu, životni ciklus te donosi podatke o istraživanjima faune mrava u Hrvatskoj i svijetu. U drugom poglavlju doznajemo odgovore na neka od pitanja vezana uz visoko organizirani zadružni život pčela, npr. kako se diferenciraju matice od radilica, kako se pčele orijentiraju i kako istražuju stanište po prvom izlasku iz košnice. Naredno poglavlje istražuje porodice osa sa zadružnim osobinama. Kroz niz kratkih odlomaka prikazane su značajke poput životnog vijeka, veličine tijela, odabira staništa i načina komunikacije osa. Četvrto i posljednje poglavlje bavi se socijalnim obilježjima termita, rasprostranjenosti različitih vrsta te ekološkom i ekonomskom utjecaju na ljude i okoliš. U završnom dijelu kataloga nalazi se popis kataloških jedinica i popis korištene literature. Kataloške jedinice popisuju izložene primjerke iz entomoloških zbirki Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, a sadrže podatke o inventarnim brojevima, nazivima vrsta, lokaliteta prikupljanja, datuma prikupljanja i legatora. Katalog je pisan popularnoznanstvenim stilom kojim se kompleksna biokemijska terminologija pokušava slikovito dočarati i čitateljima laicima. Cjelokupni tekst popraćen je fotografijama i crtežima tematiziranih životinja kao i fotografijama izložbenog postava. Ilustracije čine značajan dio kataloga i visoke su kvalitete, a imaju funkciju privlačenja pažnje kako starijih tako i onih najmlađih ljubitelja životinjskog svijeta. (Vladimir Cerovac)