Prirodoslovni muzej Rijeka i Hrvatski prirodoslovni muzej u Zagrebu objavili su knjigu dr. sc. Nikole Tvrtkovića koja otkriva noću aktivna, ljudima tajanstvena, gotovo mistična stvorenja – šišmiše. Iako su šišmiši, prema riječima autora, ljudima najsrodnije životinje te čine više od trećine ukupnoga broja sisavaca, stupanj njihova poznavanja još uvijek je nedovoljan pa ih ljudi i danas u praznovjerju ili strahu ubijaju. Budući da se u hrvatskoj znanstvenoj zajednici šišmišima bavi tek desetak biologa, ovim praktičnim priručnikom džepnoga formata pisanim znanstveno-popularnim jezikom i širem čitateljstvu prilagođenim jednostavnim stilom, autor je, u skladu s preporukama Europskog sporazuma o zaštiti šišmiša (UNEP/EUROBATS), dao velik doprinos unapređivanju znanja o šišmišima i njihovoj zaštiti. Nakon uvodnoga poglavlja, slijedi poglavlje O nazivlju šišmiša u kojemu se nižu nazivi pirčac, peršnjac, rukokrilac, mišmjes... kao pomoć istraživačima u iščitavanju stručne literature, ali i kao posebna poslastica za jezikoslovce. Slijedi poglavlje s kraćim povijesnim pregledom istraživača i istraživanja koja u Hrvatskoj započinju u 19. st. vođena stranim istraživačima do pojave splitskoga profesora geometrije Jurja Kolombatovića koji je krajem 19. stoljeća povećao znanje o šišmišima na 23 zabilježene vrste u Hrvatskoj. Poglavlje Određivanje vrsta daje konkretne upute za identifikaciju na temelju mjerenja i dimenzija pojedinih dijelova tijela šišmiša (uške, njuške, nosnih otvora, zubi itd.), a poglavlje Identifikacijski ključ u 26 koraka pruža pomoć studentima, ekolozima, istraživačima i drugim ljubiteljima šišmiša za njihovo samostalno opažanje. Npr. ako su oko nosnih otvora razne kožne izrasline čiji donji dio je u obliku potkove radi se o šišmišu potkovnjaku (1. korak), a ako je dužina podlaktice 34 do 43 mm radi se o malom potkovnjaku (4. korak). Poglavlje Pregled vrsta i njihovih dosadašnjih nalaza donosi popis i opis 33 vrste šišmiša s lokacijama njihove rasprostranjenosti u Hrvatskoj, većinom popraćen i ilustracijom u boji. Tekst priručnika pisan je usporedno na hrvatskome i engleskom jeziku, bogato je ilustriran fotografijama u boji, a upotpunjuje ga i iscrpna bibliografija.

Hrvatski prirodoslovni muzej u Zagrebu objavio je bibliografiju radova o krapinskom pračovjeku Davida W. Frayera, profesora antropologije na Sveučilištu u Kanzasu. Idejni začetnik i urednik bibliografije je mr. sc. Jakov Radovčić, muzejski savjetnik Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja i autor muzeološke koncepcije novog Muzeja krapinskog pračovjeka u Krapini. Bibliografija abecednim slijedom imena autora donosi popis svih radova objavljenih od 1899. do 1999. godine, a popraćena je i autorskim kazalom. U prilogu bibliografije je i CD-ROM s tekstom bibliografije u PDF formatu, bogatim slikovnim prilozima (dokumentarnim fotografijama, fotografijama pojedinih nalaza i predmeta, fotodokumentacijom izgradnje novog Muzeja itd.) te PowerPoint prezentacijama o Dragutinu Gorjanoviću Krambergeru.

Rezultati višegodišnjeg istraživanja muzejskog savjetnika i vrsnog mineraloga mr. sc. Vladimira Zebeca vezana za najveći europski rudnik olova, cinka i srebra Trepča - Stari trg objavljena su u reprezentativnoj monografiji u izdanju Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja i Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Knjiga je podijeljena na dva dijela. Prvi dio - „Minerali rudnika Trepča - Stari trg“ posvećen je rudniku smještenome na planini Kopaonik, nedaleko od kosovskoga grada Mitrovice. Autor daje povijesni opis rudnika i njegovih minerala te najnovije znanstvene spoznaje. Nabrojeno je ukupno 79 mineralnih vrsta dosad zatečenih i determiniranih u paragenezi mineralizacije rudnika u Starom trgu. U knjigu su uvrštena i dva prikaza doktorskih teza (Sabine Strmić Palinkaš i Željke Žigovečki Gobac) vezana upravo za mineralogiju i genezu rudišta Stari trg. Drugi dio knjige donosi „Katalog Mineraloške zbirke Trepča/Stari trg Hrvatskoga prirodoslovnoga muzeja u Zagrebu“. Kataloški popis sadržava 723 jedinice s podacima o nazivu minerala, njegovim dimenzijama i kraćim opisom uzorka. Dio navedenih minerala popraćen je i ilustracijom u boji, a pretežit broj njih objavljen je u prvom dijelu knjige.

FlippingBook Publication

Prirodoslovni vodič džepnoga formata "Ugrožena flora i fauna grada Zagreba" autora dr. sc. Nikole Tvrtkovića, muzejskog savjetnika Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, namijenjena je široj publici, od učenika do stručnjaka. Namjena joj je proširiti spoznaje o ugroženim vrstama flore i faune, ali i uputiti poziv za kontinuirano praćenje promjena i daljnju brigu o prirodnoj baštini grada. Vodič je rezultat baze podataka o ugroženim vrstama životinja s područja Zagreba koju je autor počeo kreirati 2006. g. za potrebe "Studije o vrstama životinja koje su prioriteti u planiranju očuvanja biološke raznolikosti na području grada Zagreba". Baza će u dogledno vrijeme biti objavljena i na webu, te će tako biti dostupna građanima za pregledavanje i dopunu podataka. Uvodni dio knjižice obrađuje biološku raznolikost područja grada Zagreba i njezine povijesne mijene. Glavni dio vodiča donosi odabrane primjere iz užeg izbora od oko 140 biljnih i životinjskih vrsta koje još žive na području Zagreba ili ih još ima u njegovoj neposrednoj blizini, a danas se ubrajaju u ugrožene vrste Hrvatske i Europe. Uz ilustraciju u boji, prirodoslovni vodič uz svaku opisanu vrstu donosi njezin naziv (na hrvatskome, latinskome, engleskom i njemačkom jeziku), podatke o statusu ugroženosti (kritično ugrožene, ugrožene ili pak rizične i osjetljive vrste), podatke o rasprostranjenosti i ekologiji te podatke o poznavanju vrste i stupnju njezine ugroženosti u Zagrebu. Obuhvaćene su biljke, sisavci, ptice, gmazovi, vodozemci, ribe, školjkaši, rakovi i kukci. Završne stranice vodiča ukratko sumiraju što ugrožava bioraznolikost na području grada Zagreba te daje opis akcija koje valja i treba poduzeti. Vodič je dostupan i u elektroničkom obliku na CD-u.