Prva na Jadranu jedan je od kataloga pristiglih za ovogodišnju 39. izložbu izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija. Katalog prati istoimenu izložbu koja je nastala suradnjom Muzeja Grada Crikvenice i Pomorskog muzeja Split. Izvrsno opremljen dvojezični katalog djelo je autorski rad ravnatelja Hrvatskog pomorskog muzeja u Splitu Ljubomira Radića, kustosice Muzeja grada Crikvenice Tee Rosić, te vanjskog suradnika Muzeja grada Crikvenice, povjesničara Stjepana Špalja. Izložba je posvećena obljetnici prve trajektne plovidbe na Jadranu – legendarna Bodulka je 12. travnja 1959. povezala obale Šila i Crikvenice prouzročivši time „preokret koncepcije pomorskog povezivanja na Jadranu“. Premda je prvobitna namjena uvođenja trajektne linije bila razvoj otoka Krka, Bodulka, a kasnije i drugi trajekti, postavili su temelje za razvoj trajektne prometne povezanosti koja do danas ostaje glavna vrsta prometne povezanosti hrvatskih otoka s kopnom. U katalogu izložbe kroz trinaest poglavlja doznajemo povijest razvoja prostora i života između obala Vinodolskog kanala. Nasljeđe stoljetnog odnosa žitelja Crikvenice (gorinjci) i Krka (školjani, boduli) odnosno veze Kirije i Bodulije kao i plodove njihove suradnje možemo i danas vidjeti u obliku gromača koje obilježavaju granice školjskih grunta. Razvoj turizma čitavog područja možemo pratiti tek od tridesetih godina prošlog stoljeća kada barkarijoli barkama na vesla i jedra dovode prve izletnike. Uvid u život plovidbe Kvarnerom možemo pronaći i kroz izložene predmete svakodnevne uporabe kao što su mornarske uniforme, pomorske iskaznice, plovidbeni redovi i brodsko posuđe. Opsežni i kvalitetni kataloški dio publikacije izvrsna je nadopuna izložbenom konceptu Prve na Jadranu. Prijemčljivi tekstovi kataloga popraćeni su arhivskim izvorima, zapisima lokalnih kroničara, isječcima iz tiskovina, reprodukcijama reklamnih materijala kao i zemljovidima te obiljem fotografija i razglednica iz bogate građe fundusa Hrvatskog pomorskog muzeja u Splitu i Muzeja Grada Crikvenice. Prije nego se Bodulkina brodska obitelj proširila drugim trajektima, parobrodarstvo na Jadranu trajalo je cijelo stoljeće i prevozilo putnike linijskim prijevozom duž Jadrana. Kroz svjedočanstva kazivača na lokalnom dijalektu dobivamo impresije težačkog života stanovništva, ali i uvid u neposredne promjene svakodnevice koje je izazvala bolja prometna infrastruktura – od procvata turizma zbog većeg priljeva gostiju do mogućnosti svakodnevnog odlaska na kopno radi posla ili škole. Veliki projekti kao što su izgradnja Jadranske magistrale, Krčki most ili Crikvenička zaobilaznica nasljeđe su koje današnja hrvatska turistički orijentirana ekonomija i suvremeni cestovni promet implicitno itekako poznaju i cijene. Slikovite i tople impresije tranzitnog života Kvarnera - gužve, ukrcavanje, čekanja ali i hitne intervencije, premda nama pomalo mrska svakodnevica, ostaju u živom i nostalgijom ispunjenom sjećanju kazivača Crikvenice i Šila. Suautori kataloga Ljubomir Radić, Tea Rosić i Stjepan Špalj pristupačnim jezikom i privlačnim vizualima daju uvid u dio bogate hrvatske pomorske baštine na način koji je zanimljiv, informativan i estetski atraktivan. Kao što je Jadrolinija povezala hrvatsku obalu s otocima, tako možemo reći da je ovaj katalog povezao raznolike institucije i baštinike crikveničke i krčke, odnosno hrvatske pomorske povijesti. Kao i njegova Bodulka, može dati dobar primjer kvalitete koja proizlazi iz iskrene suradnje bez obzira na valove, buru i kompleksnosti proizvodnje (kvalitetnih muzejskih publikacija) u Hrvatskoj. (Adriana Sudarić)