Muzej grada Šibenika je u svojoj novopokrenutoj seriji »Povijesni spomenici Šibenika i njegova kotara« uzeo za prvi svezak materijale diplomatarija koji se nalazio u Austriji (pretpostavlja se da je tamo dospio u prvoj polovini 19. st.), a vraćen je 1977. Tu se zapravo radi o srednjovjekovnim ispravama, i to onima iz razdoblja od 1167. do 1494.Ukupno je objavljeno 166 isprava, koje vremenski sežu od 5. srpnja 1255. do 13.srpnja 1425.

Glasoviti kodeks pod nazivom Šibenski diplomatarij zbirka je prepisanih isprava koje se tiču politike, društva i gospodarstva šibenske srednjovjekovne komune od 1167. do 1494. godine. Kodeks je najvjerojatnije nastao početkom 18. stoljeća uslijed povećanog zanimanja za dokumente iz prošlosti dalmatinskih gradova. Digitalno izdanje „Šibenskog diplomatarija“ kritičko je interaktivno izdanje i danas aktualnog izdanja tog zbornika povijesnih šibenskih isprava od sredine 13. do sedam desetih godina 15. stoljeća koji je bio tiskan 1986. godine, prilagođeno novim medijima i suvremenom načinu korištenja arhivske građe.

Vrijeme održavanja izložbe: 30.4. - 31.5. 2019. Solarstvo je predstavljalo samu srž šibenske trgovine prema zaleđu, a važna je bila i geografska pozicija jer je obilje sunca i vjetra djelovalo na brže isparavanje vode i samu kristalizaciju soli. Zanimljiv podatak je da se već 1298. godine spominje prvi podatak o soli, a šibenske solane postojale su u Murteru, Zablaću i u Morinjskom zaljevu. (izvor podataka: https://sibenskiportal.rtl.hr/y1/izlozba-u-muzeju-docarat-ce-vam-kako-je-nekoc-izgledalo-sibensko-solarstvo/)

Muzej grada Šibenika priredio je izložbu iznimno rijetke tematike u izlagačkoj djelatnosti hrvatskih muzeja. Naime, pod naslovom „Tajne starih tiramola“ (štrikova za vješanje i sušenje rublja) predstavljena je povijest i razvoj donjeg rublja u Šibeniku. Kustosica šibenskog Muzeja Marija Krnčević Rak realizirala je izložbu i istoimeni popratni katalog istražujući arhivsku građu (stare notarske spise, popise inventara, oporuke i sl.) te temeljeći izložbu i katalog ponajprije na usmenim kazivanjima starih Šibenčanki i Šibenčana. Bio je to pionirski pothvat u hrvatskoj muzeologiji jer objavljene literature o toj tematici nema. Popratni katalog donosi dva tekstualna poglavlja („Razvoj donjeg rublja u svijetu“, „Donje rublje u našim krajevima“) s bilješkama, ilustrativnom građom i sažetkom na engleskom jeziku. Drugi dio čine ilustracije izložaka s odgovarajućim legendama i kataloški popis 108 jedinica.