Muzej grada Rijeke organizator je istraživačkoga i popularizatorskog projekta o povijesnim prilikama potkraj 18. i početkom 19. stoljeća u Rijeci, kada se uspostavlja građansko društvo, razvija rana industrija, počinje moderno doba. To je razdoblje obilježeno ličnošću veletrgovca, poduzetnika, tehničara, političara, riječkog dobrotvora i pokrovitelja umjetnosti Andrije Ljudevita Adamića (1766.-1828.), tipičnog junaka toga povijesnog prijelaznog doba te je stoga i cijeli projekt nazvan "Adamićevo doba". U projektu je sudjelovalo 30-ak znanstvenika i istraživača iz Hrvatske i više europskih zemalja, a u rad se aktivno uključio Gradski muzej za povijest i umjetnost iz Trsta (Italija), koji je godinama dijelio sličnu sudbinu kao i Rijeka, s izložbom "Trst - sudbina luke i građana na razmeđu 18. i 19. stoljeća". U zajedničkom ovitku Muzej je objavio tri popratne publikacije. U prvoj, "Adamićevo doba, 1780.-1830." objavljen je uvodnik autora projekta i ravnatelja Muzeja grada Rijeke mr. sc. Ervina Dubrovića te Adamićev životopis dr. sc. Irvina Lukežića. Druga publikacija donosi tekstove o povijesno-gospodarskim značajkama Adamićeva doba, počecima razvoja Rijeke, razvoju trgovine i pomorskog prometa, društvenom životu grada te kataloški popis izložaka. Treća publikacija prati izložbu o gradu Trstu. Publikacije su bogato ilustrirane kvalitetnim reprodukcijama u boji, iscrpnim bibliografskim bilješkama te zajedno s kulturno-povijesnim tekstovima čine značajan prilog poznavanja povijesti grada Rijeke. Projekt Muzeja grada Rijeke dostupan je i na URL:http://www.muzej-rijeka.hr/adamicevo-doba/adamicevo-doba-uvod.htm (2005-09-01).

Muzej grada Rijeke svojim izložbama i publikacijama dosljedno obrađuje teme iz kulturne povijesti grada Rijeke i okolice. Reprezentativnom monografijom predstavio je arhitektonsko stvaralaštvo Vladimira Grubešića (1942.) čija su se ostvarenja saživjela s Gradom i pridonose njegovom suvremenom identitetu. Posebno su značajne njegove arhitektonske interpolacije u staru jezgru grada Rijeke, ali i u drugim gradovima Istre te u Dubrovniku. Monografija donosi predgovor akademika Andre Mohorovičića i uvodne tekstove Tomislava Premerla "Stvaralačka hrabrost kao arhitektonski čin", Ervina Dubrovića "Ideja reda i postmodernizam" i Vlade Bužančića "Graditelj jedinstvene sinteze". Monografija sadržava i izbor osvrta i kritika na pojedina Grubešićeva arhitektonska ostvarenja autora Vande Ekl, Milana Zinaića, Vlade Bužančića i Ervina Dubrovića. Slikovni dio obuhvaća niz fotografija i arhitektonskih nacrta te popis značajnijih projekata, realizacija i natječaje, među kojima je i Muzej Narona, Metković (natječaj iz 2002. godine).