Na početku Nove godine ponovo prelistavamo katalog izložbe posvećene renesansnom epu „Judita“ Marka Marulića (1450. – 1524.) čime je Muzej grada Splita u suradnji s Marulianumom – Centrom za proučavanje Marka Marulića i njegova humanističkog kruga i Gradskom knjižnicom Marka Marulića obilježio 500. obljetnicu od njegove objave u Veneciji. Biblijska junakinja oslobađa svoj narod obezglavivši neprijateljskog vojskovođu Holoferna u njegovu taboru – priča je koja se i pet stoljeća kasnije često spominje i pamti, a njezina poruka i simbolika prepoznaje u suvremenom životu. Sretna je okolnost da se obljetnica prvotiska održavala upravo u prošloj 2021. Godini čitanja! Time se Muzej grada Splita ponovo prisjetio svoga sugrađanina nakon što je 2001. godine priredio izložbu i popratni katalog „Split Marulićeva doba“ obilježivši petstotu obljetnicu nastanka "Judite" Marka Marulića (1501. god.). Katalog izložbe održane u drugoj polovini 2021. godine u novoobnovljenoj Staroj gradskoj vijećnici, svojim je sadržajem kao i promišljenim dizajnom i opremom dostojno popratio veliku izložbu te tako otisnuo trajni spomen na knjigu kojom je rođena hrvatska književna riječ. Korice kataloga nose naslov „Judita 500“ otisnut u zrcalnoj simetriju aludirajući na slovoslagarsku praksu obrnuto okrenutih olovnih slova u tiskarskome slogu Guttenbergova tiskarskoga stroja, izumljenoga samo 60 godina prije prvotiska Marulove „Judite“. Uvodno poglavlje posvećeno izložbenoj koncepciji i tematskim cjelinama potpisuju njezine autorice – kustosice Muzeja grada Splita Darka Perko Kerum i Marija Plazibat. Predstavljajući posljednju cjelinu „Suvremena Judita“, kojom su posjetitelji pozvani da sudjeluju u izložbi postavljanjem fotografija svojih „Judita“ – majki, supruga, baka, prijateljica… – žena koje su ostavile snažan trag u njihovim životima, autorice ističu: „Marulićeva Judita bliska je i suvremenoj ženi koja poput nje preuzima ulogu hraniteljice, zaštitnice, tješiteljice i čuvarice obitelji. Ona, poput Judite, stoji na braniku života.“ O samom epu, njegovom značaju u hrvatskoj književnosti za katalog je pisao dr. sc. Bratislav Lučin iz Marulianuma nazvavši ga povijesnim trenutkom hrvatske knjige i književnosti. Obimom skromno i jezikom neprivlačnom za širu čitalačku publiku naviklu na latinsko odnosno talijansko pismo, Marulićevo „djelce u stihu na našem materinjem jeziku“, na istočnoj obali Jadrana bilo je jedinstveno. Pisano narodnim jezikom na latinici – „Judita“ je bila prvo hrvatsko, tiskano, autorsko, književno djelo! Književni su sladokusci na izložbi mogli po prvi put istovremeno vidjeti to prvo izdanje iz 1521. godine kao i sljedeća jedinstvena izdanja iz 1522., 1586. i 1627. godine. O Marulićevoj Juditi i drugim ljepoticama, fatalnim, pravednim i hrabrim biblijskim ženama pisao je fra. Domagoj Runje; dr. sc. Ana Šimić piše o začinjavcima – anonimnim stvaraocima hrvatskoga nabožnoga pjesništva u 14. i 15. stoljeću; dr. sc. Dalibor Prančević predstavio je Juditu kao nadahnuće kroz povijest likovne umjetnosti. O tome kako suvremena čitalačka publika prihvaća Marulićev ep, pisale su Grozdana Ribičić i Renata Vojvodić, a doktorica muzikologije Katarina Livljanić opisala je svoje iskustvo u pretakanju teksta Marulićeva epa u glazbu. Katalog donosi i prijevode početka epa o Juditi na suvremeni hrvatski književni jezik kao i na razne druge jezike te opsežnu bibliografiju. Kataloški dio, uz ilustracije i osnovne podatke o izlošcima, donosi i njihove kraće opise te biografske podatke o njihovim autorima. Svako je poglavlje popraćeno sažecima na engleskome i talijanskom jeziku kao i popratnim bilješkama. Među bogatom ilustrativnom građom koju potpisuje Milan Trenc su i presnimci muzejske građe i predmeta iz niza baštinskih ustanova gdje su i portreti Marka Marulića od Emanuela Vidovića i Bele Čikoša Sesije iz 1901. godine, koji se čuvaju u Muzeju grada Splita, a napravljeni prema opisu Marulićeva prijatelja Frane Božićevića. Muzej grada Splita je uz izložbu i katalog objavio i faksimilni pretisak primjerak „Judite“ koji se čuva u Franjevačkom samostanu Male braće u Dubrovniku, a koji je digitaliziran u zagrebačkoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. I za kraj, čitajmo klasike kako bismo bolje razumjeli suvremenost. (Snježana Radovanlija Mileusnić)