Reprezentativna monografija publicira rezultate sustavnog arheološkog istraživanja gradine i nekropole kraj sela Budinjak u središnjem dijelu Žumberačke gore. Iskopavanja je vodio muzejski savjetnik-arheolog Muzeja grada Zagreba Želimir Škoberne koji je ujedno i autor knjige kojoj je cilj upoznavanje stručne i šire javnosti sa značajem arheoloških otkrića i iskopanog materijala s budinjačke nekropole, a koji bitno doprinose proučavanju halštatske kulture srednjeg vijeka željeznog doba. U dvojezično (hrvatski i engleski jezik) pisanom tekstu opisana su dosadašnja istraživanja na Žumberku, gradina i nekropola na Budinjaku (položaj, opis, načini ukopa). Detaljno je predstavljeno nalazište i nalazi Kneževskog tumula 139 u kojemu je pronađeno deset grobova među kojima je i grob sa zdjelastom kacigom, jednim od najvrednijih nalaza. Dio iskopane građe izložen je u novom postavu Muzeja grada Zagreba i stalnom postavu Samoborskog muzeja. Monografija je popraćena brojnim ilustrativnim materijalom (dokumentarnim fotografijama, crtežima, kartama) te kataloškim popisom.

Cata Dujšin-Ribar bila je vrsna slikarica i pjesnikinja koja je svojim radom zadužila zagrebačku i hrvatsku kulturu. Zbirku i stan, u Demetrovoj ulici 3, poklonila je gradu Zagrebu, uz uvjet da se stan uredi kao memorijalna zbirka. Izložbom Catino 20. stoljeće prikazat ćemo Catin životni put. Od rodnog Trogira preko Boke Kotorske, u kojoj je provela 16 godina svog života i koja je ostavila dubok trag u njenom slikarskom opusu; Splita, gdje joj je učitelj bio Emanuel Vidović koji ju je usmjerio prema Zagrebu i školovanju na Kraljevskoj višoj školi za umjetnički obrt (danas Akademija likovnih umjetnosti). Istovremeno, izložba prati i Catu u teškom vremenu od neimaštine do blagostanja, od trenutaka velike osobne sreće do tragedija koje su je obilježile kao osobu. Cata Dujšin-Ribar naslikala je više od 5000 djela. Prvu samostalnu izložbu imala je 1927. godine, u svom ateljeu na Mažuranićevom trgu. Svoju prvu inozemnu samostalnu izložbu priređuje 1936. godine u The Cooling Galleries u Londonu. Nasuprot slikarstvu ili usporedo sa slikarstvom, Cata Dujšin Ribar razvijala je i pjesnički dar. Trebalo je nekoliko desetljeća da u njoj sazrije, do tada skrivena, pjesnička duša. Poema Noć tamna je moja svjetlo dana ugledala je 1962. godine. Nakon toga slijede pjesničke zbirke: Rastanci bez rastanaka (1971.), Iz kamene jeke (1975.), Catina lirika (1983.) i Moj dom (1992.) ... Nažalost, interijer Catine dragocjene zbirke stradao je u potresima 2020. godine, zbog čega je zatvoren za javnost. Stoga nam je cilj izložbom Catino 20. stoljeće prezentirati široj publici životni put i stvaralački rad Cate Dujšin Ribar, kako bi sjećanje na jednu snažnu ženu, slikaricu i pjesnikinju živjelo i dalje sve do obnove prostora u Demetrovoj 3. Preuzeto sa: https://www.mgz.hr/hr/izlozbe/izlozba/catino-20-stolje%C4%87e,3584.html (pristupljeno: 17.9.2024.)

Muzej grada Zagreba priredio je izložbu i popratni katalog o Vikiju Glovackom (Viktor Glowatzky), glumcu i komičaru, koji je nedvojbeno bio jedna od najistaknutijih osoba zagrebačke estradne i kazališne scene od ranih pedesetih godina pa do smrti 1976. godine. Viki Glovacki djelovao je u zagrebačkom Varieteu, bio je traženi voditelj koncerata zabavne glazbe te čest gost u Vedrim večerima Radio Zagreba. Bio je izvrstan interpret viceva i šala, najbolji zabavljač svoje generacije. Izložbom "Dobro mi došel prijatel" Muzej grada Zagreba i autorica izložbe Vesna Leiner nastojali su dočarati duh i vrijeme grada Zagreba u kojemu je Glovacki djelovao. Katalog izložbe sadržava pismo Viktora Beka, dramskoga glumca, redatelja i prevoditelja, upućeno Glovackome koje umjesto predgovora pokazuje koliko je on bio omiljen i cijenjen ne samo među publikom već i među svojima suvremenicima. Vesna Leiner autorica je opsežnog teksta o životu i radu Glovackoga, a Stjepan Mihaljinec i Pero Zlatar dali su svoj prilog sjećanjem na Glovackog te osvrtom na jednu od njegovih najpoznatijih interpretacija šansone "Zadnji fijaker". Maja Šojat-Bikić napisala je osvrt o primjeni digitalne multimedijske tehnologije u pripremi i realizaciji izložbe. U katalogu je popis izložaka, literature i korištenih izvora, a prilog katalogu je CD-ROM sa zvučnim zapisima popularnih pjesama "Zadnji fijaker", "Stari kandelaber", "Maksimirska klupa", "Ta tvoja ruka mala" i drugih. Zagrepčani i posjetitelji grada Zagreba izložbu će moći pogledati od lipnja do kolovoza 2006. godine.

Pri osmišljavanju koncepcije izložbe skulptura autora Mladena Mikulina polazište je bilo da izložba bude dostupna svim posjetiteljima, dakle i osobama s invaliditetom. Budući da slijepe i slabovidne osobe svijet oko sebe, pa tako i umjetnost, doživljavaju taktilno, svaka izložena skulptura može se dodirnuti. Svi posjetitelji mogu dodirnuti skulpturu – izložba na to zapravo potiče. S obzirom na to da je klasičan način doživljavanja umjetničkih djela kroz pogled, u činjenici da se svaka skulptura može dodirnuti leži i njezina različitost. A upravo ta različitost vodi prema jednakosti i inkluziji. Preuzeto sa: http://www.mgz.hr/hr/izlozbe/izlozba/dodirom-do-umjetnosti---mladen-mikulin,3380.html (pristupljeno: 26.8.2021.)