Katalog izložbe održane u Muzeju grada Zagreba 1992. godine povodom 750-godišnjice Zlatne Bule.

Izložba «Diktati vremena - plakati od kasnih 1930-ih do ranih 1960-ih» održavala se potkraj 2003. godine u Muzeju grada Zagreba. Zahvaljujući istraživanjima autorice izložbe Željke Kolveshi, muzejske savjetnice u Muzeju grada Zagreba, javnosti su nakon dugo vremena opet otkriveni opus i ime tek malobrojnim znalcima povijesti modernog plakata poznatog autora Zvonimira Faista. Željka Kolveshi ujedno je i autorica pet priloga u popratnom katalogu koji govore o plakatima Zvonimira Faista u sklopu hrvatskoga primijenjenoga grafičkog oblikovanja, kao i u umjetničkome i kulturnopovijesnom kontekstu vremena, a jedan od priloga donosi podatke o izložbama na kojima su izlagani plakati, a dan je i iscrpan katalog izloženih plakata. Zanimljivost ovog opsežnog kataloga jest serija tekstova suradnika na izložbi poput teksta arhitekta Željka Kovačića, autora likovnog oblikovanja o koncepciji izložbe i tekst informatičarke mr. sc. Maje Šojat-Bikić o tri na izložbi predstavljene multimedijske instalacije. Kao kuriozitet kataloga izložbe možemo još izdvojiti «Životopis u Fotoalbum: Život, rad / igra, djelo» u kojemu je zanimljivim izborom fotografija i dokumenata ispričan život Zvonimira Faista. Možda će čitatelji ovoga zanimljivog kataloga prvi put imati priliku saznati ime autora omota Franckove kave koji je ostao nepromijenjen već 50 godina. Katalog sadržava tekstualne priloge na hrvatskome i engleskom jeziku te opsežan ilustrativni materijal tiskan u boji. (L.D.T.)

Muzej grada Zagreba uz izložbu plakata Zvonimira Faista objavio je katalog na tiskanome i elektroničkome mediju. Katalog na CD-ROM-u objavio je sadržaje tiskanog izdanja obogativši ih multimedijskim sadržajima i mogućnošću izbora jezika (hrvatski ili engleski). Uvid u sadržaj omogućuje izbornik s tematskim rubrikama: "O koncepciji izložbe"; "Zvonimir Faist". Plakati su predstavljeni unutar nekoliko tematskih skupina: "Što smo gledali u kinu"; "Što se događalo"; "Što smo kupovali"; "Što smo proizvodili"; "Parole"; "Strani plakat". Svaki je od plakata predočen ilustracijom, kataloškim podacima i tekstualnim opisom. Faistovo stvaralaštvo i život prikazani su unutar rubrike "Zvučni album", koja sadržava dokumentarne fotografije, uz zvučne komentare samog autora, te rubrikom "Kratki slikopisi" s videosnimkama razgovora Faista i autorice izložbe Željke Kolveshi, muzejske savjetnice Muzeja grada Zagreba. Virtualna šetnja trajno dokumentira izložbeni postav i dočarava izložbenu atmosferu. Istraživanje filmskih baza podataka i računalne aplikacije za izložbu te pripremu materijala i scenarija za CD-ROM napravila je viša informatičarka Muzeja grada Zagreba Maja Šojat-Bikić, koja je ujedno odabrala i glazbu.

Muzej grada Zagreba priredio je izložbu i popratni katalog kojim je prezentirao stvaralački opus arhitekta Željka Kovačića (Sisak, 1951.) nastao u posljednjem desetljeću 20. stoljeća. Jasna Galjer predstavila je Kovačićev osebujni arhitektonski i dizajnerski stil s posebnim akcentom na njegova sudjelovanja u muzejskim izložbenim projektima kao što su "Krapinski pračovjek" (1988.), "Vučedol" (1988.), "Gundulićev san" (1989.), "Stoljeće promjena" (2000.-2001.) i drugi. Predstavila je i Kovačićeva rješenja i arhitektonske projekte muzejskih zgrada i stalnih postava kao što su idejni projekt dvorca u Trakošćanu (2000.), stalni postav Zavičajnog muzeja Ozalj, Muzej krapinskog pračovjeka na Hušnjakovom brijegu (projekt u realizaciji), adaptacija Moderne galerije u Zagrebu, postav memorijalne zbirke "Miroslav i Bela Krleža" (idejni projekt u realizaciji) i drugi. Nada Premerl predstavila je usku suradnju Muzeja grada Zagreba i Željka Kovačića koja se očitovala u nizu povremenih muzejskih izložaba ("Ljerka Njerš", 1990., "Zlatna bula 1242-1942", 1992., "Zagreb prije Zagreba", 1994., "Šime Radovčić", 1999., "Slikana kronika iz Jurjevske ulice", 2000. i dr.), realizaciji vizualnog identiteta Muzeja (1998.) i grafičkom oblikovanju muzejskih publikacija te konačno idejnim i izvedbenim projektom stalnog postava Muzeja grada Zagreba. Publikacija sadrži ilustrirani kataloški popis i opis 266 Kovačićevih ostvarenja.

U izložbenom ciklusu "Zagrebački obrti" Muzej grada Zagreba je 2008. godine priredio izložbu "Žuži Jelinek - ambasador mode", kojom je obradio povijest jednoga od najpoznatijih zagrebačkih modnih salona koji je četiri desetljeća vodila krojačica i modna stilistica Žuži Jelinek. Autorica izložbe Maja Arčabić, kustosica Muzeja grada Zagreba, nastojala je interpretirati modu i odijevanje kao kulturološki fenomen čiji je nastanak uvjetovan povijesnim i sociološkim prilikama sredine i određenog razdoblja. Popularna krojačica, kolumnistica o muško-ženskim odnosima, Žuži Jelinek rođena je prije 85 godina kao Suzana Ferber u obitelji siromašnih Židova. Potkraj 1950-ih godina prva je svoje modele prikazala na inozemnim modnim revijama te stekla naziv ambasadora mode. Popratni katalog izložbe donosi tekstove Maje Arčabić unutar dvije tematske cjeline. U prvoj, s naslovom "Rad u krojačkome salonu", predstavljena je organizacija rada u salonu Žuži Jelinek, modni trendovi poslijeratnoga Zagreba te uloga njezina salona u popularizaciji mode. Druga tematska cjelina, "Suradnja s industrijom tekstila i konfekcije", predstavlja suradnju Žuži Jelinek, koja je započela 1950-ih godina, a rezultirala je dostupnošću ekskluzivnih modela širem krugu potrošača. Tekst je ilustriran nizom fotografija, ilustracija i crteža, pa čak i skica modnih krojeva te izvadaka iz dnevnog tiska kojima se autorica služila u pripremanju izložbe. Uz kataloški popis izložaka, publikacija donosi i sažetke tekstova na engleskom jeziku te popis literature.