Studijska izložba okosnica je druge etape projekta Zagrebačka industrijska baština: povijest, stanje, perspektive. Koncepcijski, izložba je osmišljena u 4 teme. Fokusira se na Zagreb kao industrijsko i financijsko središte Kraljevine SHS/Jugoslavije te industrijsko naslijeđe međuratnog doba. Prezentira utjecaj industrije na urbanistički i ekonomski razvoj grada te utjecaj ubrzane industrijalizacije na demografski rast i promjene u strukturi stanovništva.

Voditeljica Zbirke arhitektonske dokumentacije Muzeja grada Zagreba, viša kustosica mr. sc. Hela Vukadin-Doronjga, autorica je izložbe i poporatnog kataloga o arhitektu Vladimiru Turini (Banja Luka, 1913. - Zagreb, 1968.), kojima je pridonijela iščitavanju njegova cjelokupnog djela. Vladimir Turina, projektant, konstruktor, kritičar i teoretičar arhitekture i urbanizma, životom i radom bio je u avangardnom iskoraku, ali sasvim specifičnome za svoje vrijeme. Kao predstavnik modernizma prihvatio je nove materijale i oblike, ali je tradicijom ostao u dijalektičkom odnosu. Njegova estetika proizlazi iz ljepote betonske konstrukcije, koja se prepoznaje i na njegovu ključnom projektu Dinamova maksimirskog stadiona. U popratnom katalogu izložbe autorica je predstavila građu iz Muzeja grada Zagreba koja obuhvaća Turinine neobjavljene rukopise, prijevode i prepisku, fotografije i dijapozitive, karikature, novinske izreske, arhitektonsku dokumentaciju, skice, crteže, makete. Većina te građe reproducirana je uz popratni kataloški popis koji obuhvaća 170 jedinica. Katalog sadržava i tekstove Vladimira Mattonija te intervju s akademikom Borisom Magašem o projektima Vladimira Turine (stadion u Maksimiru, Centar za zaštitu majke i djeteta u Zagrebu, Kombinirano plivalište u Rijeci i kazalište u Zenici).

Katalog izložbe "Ivan Standl – Zagrebački fotograf", posvećen je jednom od najznačajnijih predstavnika rane fotografije u Hrvatskoj, svestranom majstoru fotografije koji je u našoj sredini stekao zasluge zbog dugovječnosti djelovanja, kompleksnog opusa i brojnih nagrada. Tvrdo ukoričeno izdanje realizirano kroz suradnju više kustosa i istraživača predstavlja autora koji je značajno obilježio fotografiju u Hrvatskoj u drugoj polovici 19. stoljeća te razvio iznimno bogatu djelatnost koja se manifestirala na različitim razinama i obuhvaćala intenzivan rad u atelieru i na terenu – od snimanja prirodnih ljepota i pokretne i nepokretne baštine, brojnih pojedinačnih i grupnih studijskih portreta, pa sve do dokumentiranja mijena grada i posljedica razornog zagrebačkog potresa 1880. godine. Prezentirani su različiti žanrovi kojima se ovaj agilan fotograf bavio, a koji prikazuju svu širinu njegova opusa, nadopunjeni arhivskim materijalima i pričama iz kronike njegova života i djelovanja. Standlov fotografski angažman kontekstualiziran je u širim okvirima te u odnosu prema suvremenicima u Hrvatskoj i kulturnim sredinama s kojim je bio povezan porijeklom ili formativnim godinama. Autor uvodnog priloga je Hrvoje Gržina iz Hrvatskog državnog arhiva koji je, kao vjerojatno najupućeniji poznavatelj Standlova života i stvaralaštva, dao iscrpnu Standlovu biografiju nadovezujući se novim istraživanjima na svoje prethodno objavljene radove. Slijedi esej Dunje Nekić iz Muzeja za umjetnost i obrt o portretnoj fotografiji - najopsežnijoj žanrovskoj dionici autorova opusa kojom se bavio tijekom cijele karijere i čije se tehničko stilske mijene sagledavaju kronološki u osobitostima pojedinih etapa djelovanja njegovog atelijera. Ista se autorica kraćim tekstom dotiče fenomena etnografskih portretnih tipova u fotografiji. Dubravka Stančec iz Muzeja grada Zagreba približila je čitateljima dio opusa vezan uz veliki zagrebački potres 1880. godine s ikonografskog i formalnog aspekta, kao i u odnosu na radove drugih fotografa koji su dokumentirali posljedice katastrofe. Nikolina Šimunović iz Hrvatskog povijesnog muzeja analizirala je vizure Zagreba koje, kontinuirano nastajući tijekom triju desetljeća, bilježe njegovu preobrazbu iz provincijskom gradića na periferiji Austro-Ugarske Monarhije u srednjoeuropski grad, dok je kolegica Sanda Kočevar iz Gradskog muzeja Karlovac, kao specijalistica za opus Hinka Krapeka, razmatrala sličnosti i razlike u pristupu dvojice fotografa na istom zadatku snimanja „Jubilarne gospodarsko-šumarske izložbe“ 1981. godine. Posljednji tekst Ivane Gržine iz Strossmayerove galerije starih majstora posvećen je najraznovrsnijem korpusu u Standlovu opusu – fotografijama proizašlim iz kampanja snimanja spomeničkih znamenitosti i krajolika te različitim namjenski nastalim snimkama predmeta kulturne i umjetničke baštine. Ovim vrijednim izdanjem Muzej grada Zagreba integrirao je cjelokupni istraživački rad koji stoji iza istoimene izložbe u znanstveno istraživački prostor nudeći istraživačima fotografije i studentima temeljit i širok pogled u svestran opus Ivana Standla, nadopunjen kataloškim popisom umjetnina, njihovim fotoreprodukcijama i bibliografskim pomagalima. (Ivan Guberina)

Katalog izložbe održane u Muzeju grada Zagreba od 30. studenog 2010. do 31. siječnja 2011. To je prva izložba iz ciklusa "Životne priče - biografije kao ogledalo društva"