Kao dio programa obilježavanja 100. godišnjice, Muzej grada Zagreba u prvoj je polovici 2007. godine postavio izložbu kustosa Gorana Arčabića "Korak do novog stoljeća: gospodarska izložba u Zagrebu 1891. ". Godina 1891. važna je za povijest grada Zagreba. Naime, na prijelazu stoljeća Zagreb se razvija kao moderan velegrad, a navedene je godine održana i Gospodarsko-šumarska izložba, koja je od gospodarske manifestacije prerasla u prvorazredni društveni događaj u Zagrebu, ali i u cijeloj Hrvatskoj. Izložba je, među ostalim, utjecala i na urbanistički razvoj i profil grada – na mjestu negdašnjeg sajmišta uređen je prostor za gospodarsku izložbu, nakon čega slijedi njegovo uređenje i otvorenje zgrade HNK (1895. god.); tijekom izložbe otvoren je Botanički vrt; iste godine počinje voziti konjski tramvaj; prva električna rasvjeta uvedena je osvjetljavanjem izložbenog prostora s 30 električnih svjetiljaka. U uvodnom tekstu popratnog kataloga izložbe autor je naglasio da je izložba rezultat višegodišnjeg proučavanja ekonomske povijesti grada Zagreba te uvod u studijski projekt kojim započinje sustavno istraživanje, vrednovanja i prezentacija zagrebačke gospodarske baštine. Bogato ilustriran katalog izložbe sadržava tekstove Gorana Arčabića, ali i inozemnih kolega Gyöngyija Erdeija iz Budapesti Törteneti Muzeuma (Mađarska), Michele Messine iz Civici Musei di Storia ed Arte Trieste (Italija), Zdeneka Mihe iz Muzeum hlavniho mesta Prahy (Češka) i Waltera Öhlinger iz Wien Museuma (Austrija), što je omogućilo pozicioniranje izložbene teme u europski kontekst.

Katalog izložbe održane od 12. do 29. prosinca 1991. godine u Beču (Otto-Wagner-Pavillion). Svjetska javnost je upoznata s posljedicama raketiranja Banskih dvora u Zagrebu 7.listopada 1991. godine.

Slikovnica Krtica Talpa istražuje Muzej grada Zagreba cjelovito je edukativno djelo primjereno integriranom poučavanju djece predškolske i mlađe školske dobi, ali i omogućuje percepciju važnosti inkluzije osoba oštećena vida svim dionicima sustava odgoja i obrazovanja. Stvarajući ovu slikovnicu, autorica Vesna Leiner, muzejska savjetnica pedagoginja, imala je na umu uvažavanje različitosti i temeljne postavke naznačene u Konvenciji o pravima djeteta, kao što su: pravo na slobodu izražavanja te primanja i širenja obavijesti putem svih vrsta medija (čl. 13), Djeca s teškoćama u razvoju imaju pravo na život u uvjetima koji im omogućavaju oslanjanje na vlastite snage i olakšavaju njihovo djelatno sudjelovanje u zajednici (čl.24), Sva djeca imaju pravo na obrazovanje na temelju jednakih mogućnosti (čl. 28). Slikovnicu pisanu svima razumljivim jezikom odlikuje uvažavanje različitosti i potreba drugih, stvaranje prijateljstava s „djevojčicama i dječacima koji slabo vide ili uopće ne vide, ili se ne mogu kretati bez invalidskih kolica“. Malena krtica Talpa djeci jasno ukazuje na potrebu poštivanja različitosti, uči ih empatiji i zanimanju za druge i drugačije i njihova prava. U tu svrhu načinjene su replike muzejskih eksponata koje korisnici mogu opipati, dodirivati i čitati na brajici kako bi ih pobliže upoznali i o njima učili. Djeca kroz slikovnicu upoznaju Muzej grada Zagreba istražujući u društvu Talpe, krtice čija slabovidnost nije ograničavajuća, nego poticajna! Talpa djecu upoznaje s načinima i mogućnostima prilagođenoga kretanja kroz Muzej, ističući pritom važnost učenja čitanjem (Brailleovim pismom), dodirivanjem i istraživanjem. Družeći se s Talpom, djeca će upoznati npr. Zlatnu bulu Bele IV., grb grada Zagreba iz 1492. godine, povijest zagrebačke katedrale, profesora Baltazara, izumitelja Slavoljuba Penkalu, Hrvatsko narodno kazalište, reljefni crtež bana Josipa Jelačića, Markovu crkvu… Preuzeto sa: http://www.mgz.hr/hr/novosti/slikovnica-krtica-talpa-istrazuje-muzej-grada-zagreba,20168.html?t=d (pristupljeno: 30.9.2020.)