Među arheološki nezaobilaznim grobljima koja svjedoče o najranijoj nazočnosti Hrvata u novoj postojbini, na tlu Dalmacije, istaknuto mjesto ima paljevinsko groblje u selu Kašiću, na lokalitetu Maklinovo brdo, prvome registriranom nalazu paljevinskoga groblja na tlu Dalmacije. U njegovoj neposrednoj blizini pronađeno je i kosturno groblje s 55 starohrvatskih grobova, arheološki važnih za upoznavanje razdoblja 8. i ranog 9. st. U najnovijoj knjizi prof. dr. sc. Janka Beloševića znanstvena je pozornost pridana upravo tome starohrvatskom kosturnom groblju koje je istraživano u nekoliko velikih kampanje pod vodstvom Muzeja arheoloških spomenika u Splitu (1950-ih) i Arheološkog muzeja Zadar (1960-ih). Reprezentativna monografija donosi cjelovit prikaz svih arheoloških spoznaja, svrstanih u nekoliko tematskih skupina: I. Osvrt na stanje istraživanja nacionalne arheologije na tlu sjeverne Dalmacije; II. Topografski smještaj groblja i podaci o tijeku istraživanja; III. Katalog; IV. Arheološke značajke groblja; V. Analiza grobnih nalaza; VI: Statistički pregled grobnih nalaza; VII. Zaključna razmatranja. Tekstovi su potkrijepljeni iscrpnim bibliografskim bilješkama, a u prilozima su uz literaturu i table s crtežima, opći plan groblja s kartriranjem grobnih nalaza. Tekst je objavljen usporedno na hrvatskome i njemačkom jeziku.

U povodu 100. obljetnice rođenja istaknutoga hrvatskog arheologa, povjesničara, muzealca, istraživača i znanstvenika akademika Stjepana Gunjače, u Splitu je održan znanstveni skup "Stjepan Gunjača i hrvatska srednjovjekovna povijesno-arheološka baština" (3. - 6. studenoga 2009.). Organizator skupa bio je Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, koji je u 2010. godini objavio zbornik radova. U uvodnom poglavlju zbornika Mate Zekan je naglasio kako je to prvi zbornik u nizu kojim će se i ubuduće pratiti susreti stručnjaka i znanstvenika koji se bave srednjovjekovnom prošlošću. Stoga je i zbornik numeriran brojem 1. Naime, potreba za organiziranjem skupa i objavom radova proizašla je iz nedostatka sinkronizirane organiziranosti kojom bi se pomirila heterogenost interesa, partikularizmi i rascjepkanost u istraživanjima srednjovjekovne arheološke baštine. Upravo je Stjepan Gunjača kao osnivač Institut za nacionalnu arheologiju zagovarao potrebu sustavnog praćenja, koordiniranja, organiziranja i evidentiranja svih znanstvenoistraživačkih djelovanja na području hrvatske srednjovjekovne arheologije unutar jedne organizacijske jedinice. Na skupu su svoja izlaganja održala 42 sudionika, od kojih je većina i objavila svoj rad u zborniku. Svi su radovi recenzirani i klasificirani, popraćeni sažecima (na hrvatskome i engleskom jeziku) te bilješkama i bibliografijom, a većina i ilustracijama u boji.