U bibliografskom nizu «Katalozi i monografije» Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu u svesku broj 11 objavljeni su tekstovi preuzeti iz kataloga velike međunarodne izložbe «Hrvati i Karolinzi». Dr. sc. Miljenko Jurković, povjesničar umjetnosti, predstavio je arhitekturu karolinškog doba unutar tri poglavlja «Istra u karolinškom carstvu», «Dalmacija i južne sklavinije» i «Hrvatska kneževina». Dr. sc. Nikola Jakšić, povjesničar umjetnosti i arheolog, u tematskom poglavlju «Klesarstvo u službi evangelizacije» predstavio je predromaničko kiparstvo u Istri, bizantskim gradovima na obali i u kneževini Hrvatskoj. Mr. sc. Vedrana Delonga muzejska savjetnica, obradila je tamu pismenosti karolinškog doba i njezine odjeke u Hrvatskoj na temelju latinske epigrafičke baštine u hrvatskim krajevima. Knjiga je ilustrirana brojnim reprodukcijama arheoloških spomenika, crtežima i kartama i popraćena je opsežnom bibliografijom.

Zbirka 26 eseja povjesničara umjetnosti, arheologa, muzealca i konzervatora, profesora dr. Željka Rapanića objavljivanih od 1991. godine u “Forumu” splitskog dnevnika “Slobodan Dalmacija” i mjesečniku “Solinska kronika”. Prvih pet eseja (Baština i mit; Život s nasljeđem; Spomenik nije samo stara stvar; Katekizam zaštite spomenika) nastoje definirati pojam kulturne baštine “Ona je nešto što se naslijedilo i ostavlja se u nasljedstvo; što je bilo, što jest sada (danas), a da bi bilo i ubuduće, nalaže posebnu brigu”. Pet eseja posvećeno je arheologiji, arheološkoj baštini i arheološkim metodama te istraživanjima Solina. Zaštiti graditeljskog nasljeđa, ulozi stvaratelja i baštinika, prijatelja i neprijatelja baštine, interpolacijama u povijesne ambijente posvećena je skupina od sedam eseja, a gradu Splitu i njegovoj palači posvećeno je četiri eseja. U posljednjoj tematskoj skupini Ž. Rapanić produbljuje definiciju baštine “Ona je sveukupno nasljeđe koje se očituje i u načinu mišljenja, u ponašanju, sklonostima, onaj neuhvatljivi fluid vremena koji se teško dade opisati, ali se može osjetiti i dokučiti vokabularom, rečenicom, gestom, ponašanjem...”.

Matica hrvatska iz Sinja i Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu objavili su bibliografske bilješke prof. Šime Jurića nastale za vrijeme njegova pisanja o Cetini i Sinjskoj alci u razdoblju od 1959. i 1988. godine. Sakupljeni materijal nije bibliografija u klasičnom smislu već sadrži bibliografske bilješke o građi skupljenoj uz temu prošlosti i kulture Cetinskog kraja. Bilješke su grupirane u sljedeće skupine: Opća djela (enciklopedije, leksikoni, statistike i sl.); Prirodne znanosti (geologija, paleontologija, mineralogija, geografija, speleologija, biologija, zoologija, botanika); Geološke i geografske karte; Arheologija (prapovijest, stari vijek, starohrvatsko doba); Povijest (svjetovna); Crkvena povijest; Etnografija (narodni život i običaji, narodno blago); Sinjska alka; Lijepa književnost; Školstvo; Zdravstvo; Gospodarstvo; Društveni život. Knjiga sadrži i abecedno kazalo.

Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, u suradnji sa Zavičajnim muzejom Biograd na Moru priredio je izložbu "Biogradska katedrala". Ona prezentira 21 kameni ulomak i rezultate istraživanja biogradske katedrale, koja je početkom prošlog stoljeća do temelja srušena. Naime, još 1902. godine na mjestu zvanom Glavica don Luka Jelić otkrio je građevinu za koju se kasnije utvrdilo da je riječ o katedrali, što je tada pobudilo golemo zanimanje javnosti. U vezi s istraživanjem tada su se sukobila dva vodeća arheološka društava, a biogradski povjerenik Arturo Jeličić s mještanima je iz inata uništio dio zidova na lokalitetu. Lokalna vlast podržala je don Jelića, no sve je prekinuto nakon nekoliko mjeseci, a sačuvani su samo srednjovjekovni kameni ulomci. Popratnim katalogom autorica izložbe Nikolina Uroda nastojala je rekonstruirati izgled same crkve, a ilustriranim kataloškim popisom predstavila je sačuvane kamene ulomke. Katalog sadržava dokumentarne fotografije, crteže i rekonstrukcije te popis literature.