Knjiga američkog filozofa Arthura C. Dantoa "Nasilje nad ljepotom" treće je djelo iz nove biblioteke kritičkih tekstova "Refleksije" Muzeja suvremene umjetnosti Zagrebu. U sklopu te biblioteke prethodno je objavljena knjiga eseja Catherine Millet s naslovom "Suvremena umjetnost" (2005.) te odabir tekstova njemačkog filozofa Borisa Groysa "Učiniti stvari vidljivima" (2006.). Knjiga "Nasilje nad ljepotom" (The Abuse of Beauty) prijevod je recentnog djela vodećega američkog filozofa i teoretičara umjetnosti, jednoga od najcitiranijih autora tekstova o modernoj i suvremenoj umjetnosti Arthura C. Dantoa. Danto u knjizi u sedam poglavlja tematizira pojam ljepote, odnosno tabu ljepote u 20. stoljeću, od povijesnih avangardi do suvremene umjetnosti. Urednica knjige je Nada Beroš, viša kustosica MSU, a autor pogovora Žarko Paić.

Grafički roman „Nasta Rojc: Ja borac“, zasniva se na autobiografskim zapisima i pismima slikarice Naste Rojc, čiji su opus, ali i životni put istupali izvan kanona umjetnosti dvadesetog stoljeća u Hrvatskoj. Scenarij je sastavila dr. sc. Leonida Kovač, autorica ključnih studija o Nasti Rojc, čije je dugogodišnje istraživanje djela i života omogućilo da se umjetnički doprinos Naste Rojc sagleda u sasvim drugom svjetlu. Autorica kolaža je vizualna umjetnica Ana Mušćet, koja je uvid u arhivsku građu proširila istraživanjem digitaliziranih materijala – iz formalnih i neformalnih i privremenih arhiva – o suvremenim događajima na koje se pojedine kompozicije odnose. Dio izvornih kolaža, koji su izvedeni i fotografirani za prijelom stripa, predstavljeni su na izložbi „Nasta Rojc: Ja borac – kolaži“ u predvorju čitaonice Muzeja suvremene umjetnosti.

Autor izložbe «Neprilagođeni» i urednik istoimenog kataloga Tihomir Milovac u uvodnom eseju tumači naslov izložbe kojim se u socijalnoj psihologiji označuju oni članovi zajednice koji se ne ponašaju na način koji odgovara sredini i prilikama u kojoj djeluju. Tim je pojmom autor želio povezati umjetničke pojave u hrvatskoj suvremenoj umjetnosti od pedesetih godina 20. stoljeća do danas. Katalog sadrži eseje: S. Briski Uzelac «Umjetnost kao trag kulture», B. Stipančić «Ovo nije moj svijet», «Dimitrije Bašičević Mangelos – Manifesti», N. Beroš «Umjetnost postaje sporednom. Konačno!», N. Ilić «Rad, lijenost, dokolica…». Izložbom održanom tijekom 2002. godine u Zagrebu, Moskvi, Skopju i Berlinu, zastupljeni su Grupa Gorgona, Josip Vaništa, Julije Knifer, Ivan Kožarić, Dimitrije Bašičević-Mangelos, «Crveni peristil», Braco Dimitrijević, Goran Trbuljak, Grupa šestorice autora, Sven Stilinović, Željko Jerman, Mladen Stilinović, Vlado Martek, Tomislav Gotovac, Sanja Iveković, Željko Kipke, Dalibor Martinis, Aleksandar B. Ilić, Andreja Kulunčić i Ivana Keser. Tekst je pisan dvojezično (engleski i hrvatski jezik), sadrži ilustrativnu građu, bibliografije umjetnika i katalog izloženih djela.